‘VRIJEME ISTJEČE‘

Civili bez hrane i lijekova, tisuće mrtvih i silovanih, a vlasti najavljuju ‘novu zoru‘: ‘Ovo je povijesni trenutak!‘

Sukob u Etiopiji tinjao je godinama, a rasplamsao se prije dvije godine kada su pobunjenici odlučili da više ne žele imati posla sa središnjim vlastima

Prizori iz Etiopije

 Amanuel Sileshi/Afp

Dvije godine sukoba u Etiopiji, drugoj najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji i važnoj karici regionalne sigurnosti, završile su s tisućama mrtvih i mnoštvom silovanih, osakaćenih i pothranjenih stanovnika u prije toga prosperitetnoj i brzorastućoj afričkoj ekonomiji. Iznenadni dogovor zaraćenih strana o prestanku sukoba, objavljen ovog tjedna, Afrička je Unija stoga nazvala novom "zorom", a humanitarne organizacije poručile da se nadaju da će uskoro opet biti moguća dostava pomoći milijunima bez pristupa hrani i lijekovima.

Nije riječ o prvom primirju - posljednje je prekršeno u kolovozu. Međutim, ovaj su put zaraćene strane otišle korak dalje i sklopile dogovor o razoružanju i obnovi ključnih javnih usluga i humanitarnih opskrbnih lanaca. Dogovor su potpisale etiopska vlada na čelu s Nobelovcem Abidžem Ahmedom i snage odmetnute sjeverne regije Tigray, u kojoj prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 90 posto stanovnika treba hranu i druge osnovne životne potrepštine.

Prema podacima UN-ove agencije, trećina djece u toj regiji je pothranjena.

"Etiopija ima samo jedne nacionalne obrambene snage. Tigrayski borci pristali su na veliki ustupak i oni će se razoružati, demobilizirati i reintegrirati u federalnu vojsku", stoji u sporazumu. "Riječ je o povijesnom događaju", poručio je premijer Ahmed obvezujući se na provedbu dogovora.

Sukob u Etiopiji tinjao je godinama, a rasplamsao se prije dvije godine kada su pobunjenici odlučili da više ne žele imati posla sa središnjim vlastima i premijerom Abidžem Ahmedom. Ratna sreća mijenjala se tijekom sukoba.

Prvo su pobunjenici snažno napredovali prema glavnom gradu prisilivši premijera da proglasi izvanredno stanje. Premijer je uspio preokrenuti stanje na terenu mobiliziravši civile te su se pobunjeničke snage povukle u planinsko uporište uz granicu s Eritrejom. Ključ pobjede središnje vlade bila je upotreba dronova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana i Turske, piše New York Times.

Snage savezne vlade iz prijestolnice Adis Abebe borile su se protiv Narodnom oslobodilačkom frontom Tigraya rame uz rame s raznolikim etničkim paravojskama i vojnim jedinicama iz susjedne Eritreje.

Ovog siječnja borbe su se prorijedile, a premijer je pustio dio političkih zatvorenika u znak dobre volje. Međutim, Tigray je ostao blokiran i humanitarna pomoć dostavljana je na kapaljku. Prema podacima UN-a, preko 9 milijuna ljudi u Tigrayju ovisi o pomoći izvana, a do stanovnika je stizalo 10 posto potrebnih zaliha.

Rat među plemenima zbog političke prevlasti i erupcija netrpeljivosti koja postoji desetljećima samo je dio kompleksne slagalice problema u Etiopiji. Prestanak krvoprolića, i ako se održi, neće riješiti probleme zbog klimatskih promjena i rasta cijena hrane, koju sada pogoršava rat Ukrajini.

Velika kriza zahvaća čak 20 milijuna ljudi na području Roga Afrika čije se zemlje, uključujući i Etiopiju, suočavaju s izostankom četvrtke kišne sezone. "Definitivno smo na rubu katastrofe", rekao je Rein Paulsen, direktor izvanrednih situacija i otpornosti u FAO-u, UN-ovoj agenciji za hranu. "Vrijeme nam istječe", kazao je Paulsen.

Najviše pate civili. Brutalno kršenje ljudskih prava zabilježeno je na obje strane, a zbog posebno svirepih zločina UN je imenovao istražiteljsku skupinu na čelu s Fatou Bensoudom, gambijskom tužiteljicom koja je radila na Međunarodnom kaznenom sudu. od početka rata dokazima su potvrđeni brojni masakri, etničko čišćenje i rašireno seksualno nasilje.

Sjedinjene Države, nekad u čvrstom savezništvu s Etiopijom, optužile su vladu za etničko čišćenje, a zbog svega je reagirao i Odbor za Nobelovu nagradu koji je podsjetio svog laureata da je u njegovim rukama velika odgovornost. Washington je Adis Abebi povukao gospodarske povlastice i zaprijetio sankcijama.

UN ističe kako je rat doveo do de facto blokade regije Tigray, površinom i brojem stanovnika sličnoj Hrvatskoj, u kojoj su bolnice ostale bez antibiotika, inzulina i cjepiva. Bolnice, govore izvještaji s terena, upotrebljavaju fiziološku otopinu i krpe za previjanje rana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:21