EVO KAKO ŽIVE HRVATI, A KAKO GRAĐANI EUROPSKE UNIJE

Živimo kraće, plaće su nam 2 i pol puta manje, a imamo više mobitela

Prosječni građanim Hrvatske može si priuštiti 64 posto vrijednosti onoga što sa svojom plaćom može stanovnik EU
 AFP

ZAGREB - Prosječni Hrvat živi tri godine kraće od prosječnog stanovnika Europske Unije, ima 2,5 puta manju plaću, a s njom si može priuštiti tek 64 posto vrijednosti koju si sa svojom plaćom može kupiti imaginarni stanovnik EU. Imamo dvostruko veću inflaciju od one u EU, za socijalnu zaštitu izdvajamo trećinu manje novca u odnosu na BDP, zaposlenost nam je 10-ak posto manja, a nezaposlenost neznatno veća nego u EU.

Susjedi bogatiji, ali...

Istovremeno, imamo više pretplata za mobitel nego naši bogatiji susjedi, proračunski deficit u odnosu na BDP bio je 2009. u EU za više od 50 posto veći nego kod nas, a javni dug EU bio je veći čak dvostruko.

Neki su to od obilja statističkih podataka koje je prikupio Eurostat, statistički ured EU stacioniran u Luksemburgu, i objavio ih u priručniku o zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj Uniji. Nacionalne podatke usporedio je s prosjekom 27 zemalja članica EU.

Hrvatska u većini pokazatelja očekivano stoji lošije od europskog prosjeka, počevši od demografije.

Broj stanovnika Hrvatske od 2000., otkad je Eurostat promatrao podatke, do danas se smanjio, dok je u Europskoj Uniji rastao za 0,4 posto po godini. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima je godišnje broj umrlih veći nego broj rođenih.

Sve više starih

Sukladno tome, raste broj staračkog stanovništva, a opada broj mladih i radno sposobnih. Dok je u EU udio stanovništva između 15 i 54 godine, odnosno radno sposobnog stanovništva, narastao za 3,2 posto, u Hrvatskoj je u promatranom razdoblju od 2000. do 2009. pao za 1,7 posto.

Kad je riječ o obrazovanju, izdvajamo u postotku BDP-a nešto manje od EU, odnosno 4,5 posto. Na vrhu smo Europe po srednjoškolskom obrazovanju - kod nas tek pet posto mladih koji su 2009. imali između 18 i 24 godine nije završilo srednju školu, a u EU je takvih trostruko više. Na dnu smo pak po cjeloživotnom obrazovanju.

Prema Eurostatovu istraživanju, u četiri tjedna prije provođenja ankete, u nekom obrazovnom obliku sudjelovalo je osam posto stanovnika EU između 25 i 64 godine i manje od dva posto Hrvata. Hrvatske su plaće 2,5 puta manje od onih u EU.

Od 2000. do 2009. prosječnom je Hrvatu plaća narasla 21 posto, a stanovnicima EU čak 34 posto.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:24