Kad postanem kralj, Buckinghamska će palača postati hotel

Nedugo nakon što je princ Charles postao nasljednik britanske krune s najduljim razdobljem čekanja na njezino preuzimanje - gotovo šest desetljeća - Andrew Marr, jedan od najpoznatijih političkih novinara u Ujedinjenom Kraljevstvu, objavio je knjigu o njegovoj majci, kraljici Elizabeti II. U knjizi “Dijamantna kraljica”, koja u Britaniji izlazi ovoga tjedna, Marr opisuje kako je, prateći kraljicu tijekom dvije godine uoči njezina dijamantnog jubileja, koji će proslaviti iduće godine, od republikanca postao monarhist.

Središte u Windsoru

Usto, otkriva neočekivane detalje o kraljičinu nasljedniku koji, zbog poštovanja prema majci, ali i zbog njezine izvrsne forme unatoč 85. godini života, nikada ne govori o tome kako vidi budućnost monarhije pod svojim vodstvom. Ipak, Marr otkriva da 62-godišnji princ Charles ima brojne ideje o svojoj ulozi kralja Charlesa III. Za početak, podatak koji je tijekom vikenda nemalo uznemirio Britance; Buckinghamska palača, koja je službeno sjedište britanskog monarha od vremena kraljice Viktorije, postala bi hotel i muzej, a palača Windsor izvan Londona preuzela bi funkciju sjedišta monarha. Izvori bliski kraljevskoj obitelji Marru su rekli da “Charles ima veliku želju ostaviti svoj pečat u monarhiji te je izradio detaljan plan za prvu godinu promjene”. Njegovo nasljeđivanje krune bit će u znaku dramatičnog čišćenja trenutačnog osoblja Buckinghamske palače.

Iz Clarence Housea, službene rezidencije princa, zasad nema komentara, osim da sastanci na kojima bi se raspravljalo o sličnim temama nikada nisu održani.

800 zaposlenih

Malo je poznato da je Buckinghamska palača u samom središtu Londona nastala na lokaciji vrta koji je kralj James I. posadio početkom 17. stoljeća s namjerom da počne uzgojati dudove svilce, po uzoru na istočnjačke vrtove. No, kako su posađene krive vrste biljaka, taj plan nije zaživio. Palača je svoj prvi oblik i ime dobila stotinjak godina kasnije kada je Duke of Buckingham, torijevski političar, sagradio obiteljsku vilu, koju je kasnije otkupio kralj George III. kao pomoćnu rezidenciju svoje obitelji.

Ipak, glavni dio svoga današnjeg oblika palača je dobila kada ju je 1820. preuredio jedan od najvećih britanskih arhitekata svih vremena, John Nash. Prvi britanski monarh koji je palaču odabrao kao službenu rezidenciju jest kraljica Viktoria, inače jedina kraljica u povijesti Ujedinjenog Kraljevstva koja je vladala dulje od kraljice Elizabete II. Danas Buckinghamska palača, koja se prostire na 77.000 četvornih metara, ima 775 soba, zapošljava 800 ljudi i godišnje prima 50.000 gostiju.

Kraljičino zdravlje

Andrew Marr piše i o tome da u kraljevskoj obitelji nije isključena ideja eventualne abdikacije krune od strane kraljice Elizabete II. Ipak, takav bi scenarij bio izgledan samo ako kraljicu napusti dobro zdravlje. Izglednije je da bi u tom slučaju princ Charles, za kojeg bliski suradnici tvrde da je više puta izrazio sumnju hoće li nadživjeti svoju majku, preuzeo titulu Regent Princa.

Tajna crvene kutije

Prema toj funkciji obavljao bi kraljičine zadatke i svakodnevno čitao takozvanu crvenu kutiju u kojoj se nalaze vladini dokumenti. Jedini dan kada kraljica ne čita dokumente jest Božić. U slučaju ovakvog razvoja događaja bilo bi potrebno obnoviti Regency Act kojim se uređuje nasljeđivanje krune, a koji nije mijenjan od 1953. Ipak, zasad se najočekivanijim scenarijem čini onaj u kojem će kraljica Elizabeta II. do zadnjega dana vladati Ujedinjenim Kraljevstvom. Ukoliko taj dan dođe nakon 2015., postat će i službeno britanska kraljica s najduljim vijekom vladavine.

“Svakoga od nas košta 70 penija godišnje (udio poreza koji odlazi na kraljevsku obitelj, op.a.), što je cijena dvije cigarete ili jedne jeftine kave. Ono što ona želi jest dati nam vrijednost za taj novac”, piše Marr.