Ključni događaji:
- Čelnici 31 države sudjeluju na samitu u Parizu
Macron: U Ukrajinu planiramo slati "snage za sigurnost"
- Anušić: Nemamo namjeru slati svoje vojnike u Ukrajinu
- Rusija tijekom noći izvela veliki napad dronovima i balističkom raketom
- Europska unija odustaje od slanja snaga u Ukrajinu
Putin sugerirao mogućnost stavljanja Ukrajine pod privremenu upravu
Ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao je da bi Ukrajina mogla biti stavljena pod neki oblik privremene uprave kako bi se omogućili novi izbori u zoj zemlji i potpisivanje ključnih sporazuma s ciljem postizanja rješenja, izvijestile su ruske novinske agencije u petak.
Dajući izjavu za medije tijekom svog posjeta sjevernoj luci Murmansk, Putin je također rekao da se Rusija postupno, ali samouvjereno kreće prema ostvarenju svojih ciljeva u sukobu u Ukrajini, koji traje više od tri godine.
Izrazio je uvjerenje da američki predsjednik Donald Trump, koji je krenuo u smjeru poboljšanja veza s Moskvom i dogovora, iskreno želi mir u Ukrajini.
Putin, koji je sudjelovao na konferenciji u Murmansku posvećenoj pitanju Arktika, rekao je i da je Rusija spremna surađivati sa Sjevernom Korejom u radu na rješavanju sukoba.
Ruski izviđački avion približio se njemačkoj obali
Ruski izviđački zrakoplov u četvrtak se približio sjeveroistočnoj obali Njemačke prije nego se vratio u Rusiju ispraćen njemačkim borbenim avionima, rekla je njemačka vojska, potvrđujući informacije lista Bild.
Vojska je rekla da je u četvrtak aktivirana "uzbuna za brzu reakcija (QRA) u Laageu", zračnoj bazi blizu Rostocka na baltičkoj obali.
"Razlog je bio nepoznati avion iznad Baltičkog mora koji je letio bez plana leta ili aktiviranog transpondera", rekao je isti izvor.
Njemački borbeni zrakoplovi Eurofighter poletjeli su kako bi identificirali izviđački zrakoplov, model Iljušin II-20, koji je potom bio "prepraćen", priopćile su zračne snage, objavivši fotografiju zrakoplova.
Prema Bildu, ruski zrakoplov nalazio se u četvrtak ujutro "istočno od Ruegena", njemačkog otoka u Baltičkom moru, i išao je "prema njemačkom zračnom prostoru" u trenutku presretanja.
Činjenica da je njegov transponder bio deaktiviran predstavljala je "znatnu opasnost za civilni zračni promet", dodao je list.
Dva njemačka zrakoplova pratila su ga "nekoliko kilometara" dok se nije "okrenuo i vratio prema Kalinjingradskoj oblasti".
Po vojnim izvorima koje citira Bild, ruski izviđački zrakoplovi povremeno se približavaju njemačkoj obali ali ne krše njezin zračni prostor.
Zelenski: Rusija je pogodila energetsku infrastrukturu, SAD bi trebao reagirati
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je rusko topništvo oštetilo ukrajinsku energetsku infrastrukturu u gradu Hersonu na prvoj liniji fronte, dva dana nakon što je SAD objavio da su obje strane dogovorile prekid vatre na energetska postrojenja.
Sjedinjene Države objavile su u utorak odvojene sporazume s Kijevom i Moskvom o prekidu napada na energetski sektor te napada u Crnom moru, što je prvi takav sporazum otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću u siječnju.
"Svi dokazi bit će pripremljeni i poslani u SAD, a nakon toga čekamo njihovu reakciju jer su nam rekli da će odgovoriti na kršenja sporazuma", rekao je Zelenski nakon samita s europskim čelnicima u Parizu.
Regionalni guverner Hersona Oleksandr Prokudin rekao je da se nastavljaju napori u vraćanju struje potrošačima koji su ostali bez nje nakon ruskog granatiranja.
Moskva je u srijedu optužila Kijev za korištenje bespilotnih letjelica za napad na energetske objekte u ruskim regijama Kursk i Brjansk te na anektiranom poluotoku Krimu.
Ukrajinska vojska odbacila je te optužbe.
"Ruska vojska nastavlja proizvoditi lažne vijesti i iznositi neutemeljene optužbe protiv Ukrajine kako bi produžila rat", objavila je vojska na aplikaciji Telegram.
Rusija, koja je pokrenula invaziju punog opsega u veljači 2022. i sada kontrolira oko 20 posto Ukrajine, tvrdi da poštuje primirje u vezi s energetskim napadima od 18. ožujka.
Ukrajina kaže da je Rusija od tog datuma napala osam ukrajinskih energetskih postrojenja.
Zelenskij je također u Parizu rekao kako vjeruje da bi stav Trumpove administracije prema Rusiji trebao biti oštriji, dodajući da je Ukrajini potrebna pomoć Washingtona kako bi bila snažna u pregovorima.
Putin: SAD se ne šali u vezi Grenlanda, a Rusija će braniti svoje interese na Arktiku
Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je u četvrtak da su planovi njegovog američkog kolege Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom "ozbiljni", izražavajući zabrinutost da bi se Arktik mogao pretvoriti u "odskočnu dasku za moguće sukobe."
"Radi se o ozbiljnim planovima Sjedinjenih Država kada je riječ o Grenlandu, planovima koji imaju stare povijesne korijene", rekao je Putin na konferenciji u Murmansku posvećenoj pitanju Arktika.
Aludirajući na iskazanu namjeru američkog predsjednika da dobije Grenland, Putin je kazao da to nema nikakve veze s Rusijom, ali da je jasno da će SAD nastaviti promovirati svoje interese na Arktiku.
Dodao je da se geopolitička rivalstva na Arktiku intenziviraju, ali da je suradnja u toj regiji moguća, uključivo između Moskve i zapadnih zemalja.
Rusija je zabrinuta što "zemlje NATO-a općenito sve više određuju Daleki sjever kao odskočnu dasku za moguće sukobe", rekao je, a Rusija prati situaciju i priprema odgovarajući odgovor.
"Očito je da raste uloga i važnost Arktika i za Rusiju i za cijeli svijet. Ali, nažalost, geopolitičko natjecanje, borba za pozicije u ovoj regiji, također se zaoštravaju", naglasio je.
Stranim partnerima spremnima na suradnju s Rusijom u arktičkoj regiji bit će zajamčen dobar povrat ulaganja, rekao je u velikom govoru u sjevernom gradu Murmansku.
Kazao je i da će Rusija stacionirati više vojnog osoblja na Arktiku.
Putin je pozvao na proširenje ruskih sjevernih luka i izgradnju trgovačke flote na Arktiku, potpomognute ledolomcima nove generacije, uključujući one na nuklearni pogon.
No, rekao je da su ruske domaće mogućnosti trenutno nedostatne za to, te da bi to također zahtijevalo kupnju plovila i međusobno povezivanje sa stranim brodograditeljima.
Arktik je bogat fosilnim gorivima i mineralima koji bi mogli postati dostupniji s globalnim zagrijavanjem.
To je također područje vojnog natjecanja, gdje obrambeni analitičari kažu da je Rusija izgradila svoju prisutnost mnogo brže od Zapada ponovnim otvaranjem baza iz sovjetske ere i modernizacijom svoje mornarice.
Zelenski: ‘Ima puno zemalja koje su spremne vojno pomoći Ukrajini‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nakon sastanka na samitu u Parizu stao pred novinare.
‘Imali smo vrlo dobar bilateralni sastanak i bio je vrlo važan za nas, za Ukrajince, za mene osobno‘, rekao je Zelenski.
Kazao je i da je koalicija razgovarala o većoj pomoći Ukrajini i sigurnosnim jamstvima te da ‘pozdravlja SAD, Veliku Britaniju i Francusku kao ‘one koji ubrzavaju mirovni proces‘.
Naglasio je da je vrlo zadovoljan ujedinjenim europskim dogovorom da se ne ukidaju sankcije Rusiji.
Na pitanje o ugovoru o mineralima s Donaldom Trumpom - odnosno je li ugovor sada prihvatljiviji Kijevu i bi li se usudio vratiti u SAD kako bi ga potpisao - Zelenski je rekao da se zloglasni sukob s Trumpom i njegovim potpredsjednikom JD Vanceom dogodio nekoliko sati prije nego što je sporazum trebao biti potpisan.
‘Neću ići u Washington jer nema otvorenih pitanja na dnevnom redu‘, rekao je.
O samom sporazumu kaže da ‘ima puno verzija sporazuma o mineralima‘ i da će SAD poslati konačni nacrt nešto kasnije.
‘Ne bih želio da SAD osjeća da je Ukrajina općenito protiv njih, jer stalno šaljemo pozitivne signale. Mi smo za suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama‘, kazao je Zelenski.
Ranije je Emmanuel Macron najavio da će mirovne snage u Ukrajini djelovati kao sigurnosno jamstvo i biti raspoređene dan nakon mirovnog sporazuma.
Ideju su razradile Velika Britanija i Francuska na zahtjev Ukrajine.
‘Postoji niz zemalja koje su spremne - bilo iz zraka ili ‘s čizmama na tlu‘ - pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini. Ima više takvih zemalja i to je dobra vijest‘, rekao je Zelenski.
Dodao je i da će se održati sastanak u vezi britansko-francuske misije i tada će moći započeti taj razgovor na ‘konkretniji način‘.
Osim toga, Zelenski je rekao i sljedeće:
‘Dogovorili smo se da će Europu predstavljati Francuska i Britanija - Starmer i Macron. Ovo je jasan stav i željeli bismo poslati ovaj signal‘, rekao je Zelenski i dodao de će ovo ‘nedvojbeno‘ čuti i SAD, piše Sky News.
Na pitanje može li vjerovati Amerikancima, Zelenski je rekao da nije uspio uvjeriti SAD za proizvodnju projektila Patriot.
‘Teško je to objasniti onima koji žive u drugoj dimenziji. U usporedbi sa zemljom u ratu, cijeli svijet živi vrlo sporim tempom‘, kazao je.
Za Stevea Witkoffa, posebnog američkog izaslanika za Bliski istok, kazao je:
‘On govori stvari i zvuči kao da to govori za nas. Izgleda apstraktno. On je s drugog svijeta. Za nas su ti ljudi s drugog planeta‘, rekao je Zelenski i dodao kako to nije optužba.
‘Samo živimo u različitim realnostima, u različitim svjetovima.‘
Zelenski je kazao i kako smatra da je SAD trebao Rusiji nametnuti nove sankcije nakon što Rusija nije prihvatila bezuvjetni prekid vatre.
Po mom mišljenju, vjerujem da su nakon toga trebale biti uvedene sankcije. No nećemo savjetovati Ameriku što da radi. Oni imaju svoje ljude koji mogu savjetovati, ali svejedno Rusi to nisu prihvatili‘, rekao je Zelenski.
Keir Starmer: "Vrijeme je za povećanje sankcija Rusiji"
Britanski premijer Keir Starmer kazao je da je zamah vezan uz koaliciju voljnih došao u obliku sve veće volje, broja i entuzijazma.
Dodao je da se Vladimir Putin "vratio svojoj igri" i da ekonomski pritisak treba pojačati.
"Postojala je vrlo snažna odluka u cijeloj prostoriji da sada nije vrijeme za povlačenje ili slabljenje starih sankcija", kazao je.
"Naprotiv, sada je vrijeme za povećanje sankcija Rusiji."
Komentirao je i snage za sigurnost koje je spomenuo Macron.
"Ovo je sila osmišljena da odvrati, kako bi poslala poruku Putinu da je ovo dogovor koji će biti branjen - to je najbolji opis toga."
Postoji, međutim, stvar koju Macron nije spomenuo.
"Ovo je učinjeno uz priznanje da nam je također potrebna uključenost SAD-a", kazao je.
Macron: Planiramo slati u Ukrajinu "snage za sigurnost"
Francuski predsjednik kazao je i kako je danas odlučeno da ministri vanjskih poslova "koalicije voljnih" daju prijedloge o tome kako bi se prekid vatre mogao nadzirati.
Imaju tri tjedna da ga predstave.
Osim toga, Macron kaže da će Britanija i Francuska poslati vojno izaslanstvo u Ukrajinu da radi s oružanim snagama Kijeva kako bi im pomogle u planiranju budućnosti.
Macron je kazao kako će nakon razgovora sa Starmerom, njih dvojica zadužiti šefove obrane "da osiguraju slanje francusko-britanskog tima u Ukrajinu u sljedećih nekoliko dana kako bi vrlo blisko surađivali s ukrajinskim partnerima".
Usredotočili bi se na pripremu "formata ukrajinskih oružanih snaga". Pritom bi se ispitalo "koji je format potreban u smislu broja vojnika, kao i i koja je oprema potrebna kako bi se odgovorilo na rusku agresiju".
"To će nam omogućiti da krenemo naprijed u fazu planiranja kako bismo razjasnili doprinos svake zemlje koja je članica naše koalicije, kako bismo Ukrajini dali jasnu ideju o vrlo preciznom akcijskom planu koji želimo uspostaviti", kazao je Macron o takozvanim "snagama za sigurnost" što je znatno drugačiji izraz od "mirovnih snaga" o kojima se do sada raspravljalo.
Kaže da su ove snage za sigurnost još uvijek u fazi planiranja, ali da to neće biti mirovne snage.
Nekoliko država će doprinijeti snagama - ali one neće biti na liniji dodira, već raspoređene u "strateška područja", kazao je.
"Razgovarat ćemo između naših vojnih čelnika kako bismo odredili lokacije i broj snaga koje treba rasporediti", kaže.
Također kaže da nije svaka zemlja rekla da se želi uključiti.
"Nije jednoglasno", kaže, ali dodaje: "Ne treba nam jednoglasno da bismo to postigli."
Macron: ‘Ukidanje sankcija? Ne prije uspostave mira‘
Keir Starmer i Volodimir Zelenski upravo su izašli kako bi dali komentare nakon ukrajinskog samita u Parizu.
"Ono što je najsnažnije proizašlo iz sastanka je da se toliko zemalja protivi Rusiji - kao i da stoje više od tri godine s Ukrajinom - pa tako i ovom ključnom trenutku, onoliko dugo koliko im je potrebno", rekao je britanski premijer.
U istom trenutku, Macron je stao pred novinare i kazao kako je jednoglasan zaključak današnjeg sastanka da "sada nije vrijeme za ukidanje sankcija ni na koji način."
"Ne može biti ukidanja sankcija prije nego što se uspostavi mir", kazao je Macron, nakon što je, podsjetimo, SAD rekao da će raditi na ukidanju nekih sankcija Rusiji.
Upitan o korištenju ruske zamrznute imovine, Emmanuel Macron kaže da oni nemaju pravo ulaziti u to.
Međutim, mogao bi se koristiti za buduću obnovu kao dio mirovnog sporazuma.
“Pitanje će se postaviti s vremenom”, dodao je.
“... Treba li ova sredstva staviti u fond za rješavanje sukoba koji je Rusija prouzročila – ovo veliko razaranje Ukrajini.
"I vrlo je razumljivo da treba pridonijeti naporima obnove koji će biti dio rasprava nakon mirovnih sporazuma."
Stigao i Plenković
Macron je u Parizu dočekao i Andreja Plenkovića.
Premijer je kasnije na X-u objavio kako je "Hrvatska upravo tamo gdje i treba biti".
"U Parizu na Sastanku o miru i sigurnosti u Ukrajini raspravljam s brojnim europskim liderima o idućim koracima u mirovnom procesu. Istaknuo sam nekoliko poruka:
Smatram da samo jaka Ukrajina može postići kvalitetan ishod pregovora o miru, što je u interesu i Hrvatske i cijele Europe. Stoga je važno da nastavimo pružati vojnu, gospodarsku, humanitarnu i diplomatsku pomoć, uključujući i prenošenje iskustva Hrvatske iz procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Time ulažemo u vlastitu sigurnost, kao i u gospodarsku i društvenu stabilnost.
Jedino mir koji će zaštititi suverenost Ukrajine i pružiti joj sigurnosna jamstva može biti trajan i održiv. Takav mir ne smije podrivati temelje međunarodnog prava na kojima počiva međunarodni poredak. Zato Europa treba biti na koordiniran način zastupljena u pregovorima, jer se ovdje odlučuje o budućoj sigurnosnoj arhitekturi našeg kontinenta.
Nikada nije bilo predviđeno da hrvatski vojnici budu angažirani na teritoriju Ukrajine. Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu pomoć kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, osobito na području razminiranja i vojne pomoći. U kontekstu najava jačanja europske obrane, Vlada će nastaviti ulagati u jačanje obrambenih sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske, kako bi jamčila sigurnost Hrvatske i mogla odgovoriti na sve buduće izazove", napisao je.
Dodao je i kako će u budućnosti voditi računa da participiramo u svim međunarodnim inicijativama koje su važne za mir te da ponudimo iskustva koje Hrvatska ima iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Macron zvao Trumpa
Britanski mediji javljaju da je Macron razgovarao s Trumpom uoči današnjeg samita u Parizu.
SAD je bio primjetno odsutan iz "koalicije voljnih" koja se danas sastaje kako bi raspravljala o planovima o prekidu vatre.
Za sada nema informacija o sadržaju poziva, no Macron je govorio o potrebi jačanja potpore Ukrajini.
Zaharova: Britanija i Francuska kuju plan za ‘vojnu intervenciju‘ u Ukrajini
Francuska i UK "kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini" pod krinkom mirovne misije.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova dodala je da bi takva intervencija mogla dovesti do izravnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo među čelnicima su takozvane "koalicije voljnih" koja se danas sastaje u Parizu kako bi se raspravljalo o europskim planovima za potencijalni prekid vatre.
To bi moglo uključiti europske trupe u Ukrajini - nešto što je Moskva opisala kao neprihvatljivo.
"Naša se zemlja kategorički protivi ovom scenariju, koji riskira izravnu konfrontaciju između Rusije i NATO-a", rekla je Zaharova.
U komentarima koje je prenijela državna novinska agencija TASS, dodala je da Velika Britanija želi isprovocirati EU na "krvoproliće" s Rusijom.
Njihov je "zlatni san", rekla je, gurati europske zemlje zajedno i pridružiti se "anglosaksonskoj koaliciji".
Zaharova je govorila upravo u trenutku kada je njemačka ministrica vanjskih poslova govorila o potrebi za europskom obrambenom unijom.
"Ako nastavimo koristiti 150 različitih oružanih sustava u Europi, a oni nisu kompatibilni jedni s drugima, tada možemo potrošiti sav svjetski novac na njih - nećemo moći biti dovoljno učinkoviti, zbog čega vjerujem da europska obrambena unija više nije pitanje hoćemo li, nego koliko ćemo je brzo pokrenuti", kazala je Annalena Baerbock.
SAD ‘od vitalnog značaja‘ za prekid vatre
Neposredno uoči samita, britanski premijer Keir Starmer sastao sa šefom NATO-a Markom Rutteom.
“Razgovarali su o njihovoj trajnoj potpori Ukrajini, slažući se da Europa mora učiniti sve što je moguće kako bi nastavila s pritiskom na Putina.
“Obojica su priznali ključnu ulogu Sjedinjenih Država u stvaranju puta prema sporazumu o prekidu vatre i ponovili da je Europa spremna podržati trajan i trajan mir kada do njega dođe.
Starmer je ponovio svoju nepokolebljivu predanost NATO-u kao kamenu temeljcu sigurnosti.
Starmer, Macron i Zelenski na uvodnom sastanku
Keir Starmer, Emmanuel Macron i Volodimir Zelenski sjeli su u Elizejskoj palači na kratki sastanak prije samita.
Starmer i Macron zajednički su domaćini današnjeg sastanka "koalicije voljnih".
Predstavnici 31 zemlje stižu u Pariz na sastanak ‘koalicije voljnih‘
Europski čelnici pristižu jedan za drugim na ukrajinski summit u Parizu.
Poljski premijer Donald Tusk i njemački kancelar Olaf Scholz su među onima koje je Macron dočekao u glavnom gradu Francuske. Na stastanku će, kako tvrde izvori, biti govora o tri stvari: odnosima s SAD-om, vojnoj pomoći Ukrajini, kao i o tome što ako dođe do prekida vatre. Glavna stvar koju će htjeti pokazati jest da čvrsto stoje iza Ukrajine.
Macron je jučer rekao da opcije variraju od satelitske tehnologije koja nadzire granicu pa sve do onoga što je nazvao snagama s europskim mandatom - podizanja spektra europskih vojnika na terenu.
To opet povlači pitanje: kako bi oni odgovorili na napad ruskih snaga na prvoj crti?
Rusija vratila petero ukrajinske djece?
Ruski državni mediji javljaju da je Moskva vratila petero djece u Ukrajinu nakon posredovanja Katara.
Nema potvrde s ukrajinske strane.
Katar je bio posrednik između Rusije i Ukrajine u povratku djece koja su tijekom trogodišnjeg rata odvojena od svojih obitelji.
Macron: ‘Rusija nema pravo određivati uvjete pomoći Ukrajini‘
Govoreći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Macron je ususret današnjem samitu poručio: "Rusija nema pravo određivati uvjete pomoći koju pružamo Ukrajini, niti će ih imati." Optužio je Moskvu da iznosi sve duži popis zahtjeva.
Također, odbacio je bilo kakvu ideju o ukidanju sankcija, rekavši da je "za takvu odluku još jako prerano". Podsjetimo, Kremlj je jučer postavio uvjet za početak primirja na Crnom moru, zahtijevajući ukidanje dijela zapadnih sankcija, posebno onih vezanih uz isključenje Rusije iz sustava SWIFT.
Sjeverna Koreja poslala još 3000 vojnika u Rusiju
Južnokorejska vojska u četvrtak je priopćila kako se čini kako je Pjongjang poslao još 3000 vojnika kao podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, izvijestila je novinska agencija Yonhap.
- Od oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika koji su poslani u Rusiju, 4000 je stradalo, a čini se da je oko 3000 ili više dodatno poslano u siječnju i veljači, citirala je agencija izjavu Združenog stožera (JCS) u Seulu.
Krajem veljače južnokorejska obavještajna služba rekla je kako vjeruje da je Pjongjang poslao drugi val vojnika na prvu liniju u rusku regiju Kursk, dodajući da ne zna točan opseg raspoređivanja.
Yonhap prenosi izjavu JCS-a u Seulu da je sjevernokorejska vojska već pretrpjela oko 4000 žrtava u ratu u Ukrajini. Međutim, nije jasno uključuje li ta brojka osim mrtvih i ranjene vojnike.
Osim slanja trupa, Sjeverna Koreja nastavlja opskrbljivati Rusiju streljivom i oružjem u velikim količinama, uključujući projektile kratkog dometa, samohodne haubice i raketne bacače, tvrdi južnokorejska vojska.
Kim Jong Un ponovno stiže u Rusiju
Rusija se priprema za posjet sjevernokorejskog vođe Kim Jong Una ove godine,rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko.
U komentarima koje je prenijela državna novinska agencija TASS, Rudenko je također rekao da ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov planira put u Pjongjang.
Ruski odnosi s Kim Jong Unom porasli su tijekom rata u Ukrajini.
Vladimir Putin posjetio je Sjevernu Koreju prošlog ljeta, pri čemu su oba čelnika obećala da će priskočiti u pomoć jedan drugome ako budu napadnuti.
Kim Jong Un također je posjetio Rusiju 2023. godine.
Poznato je da se sjevernokorejski vojnici bore u ruskoj regiji Kursk, čije je dijelove Ukrajina osvojila tijekom kolovoza prošle godine u iznenadnom napadu.
Rusija napala Ukrajinu dronovima i balističkom raketom
Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija tijekom noći lansirala 86 dronova i balističku raketu Iskander-M.
Kažu da su oborili 42 drona, dok još 26 nije postiglo svoje ciljeve, vjerojatno zbog elektroničkih protumjera.
Nije jasno što se dogodilo s preostalih 18.
Prema prvim informacijama u Harkivu je ozlijeđeno 12 osoba u ruskom noćnom napadu.
Anušić i Milanović složni: Hrvatski vojnici neće ići u Ukrajinu
Čelnici 30-ak država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković okupit će se u četvrtak u Parizu na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi razgovarali o mogućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom.
Riječ je o trećem samitu tzv. ‘koalicije voljnih‘, koju bi činile zemlje spremne pružiti sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Rusije i Ukrajine.
Macron je u srijedu nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim rekao da bi uloga eventualnih europskih snaga bila osigurati ključne gradove i baze i one bi išle na frontu boriti se, iako bi mogle odgovoriti u slučaju da budu napadnute.
Po Macronu, prvo jamstvo bilo bi pomoći u naoružavanju i opremanju ukrajinskih oružanih snaga, a tek potom raspoređivanje snaga u kojima bi sudjelovale zemlje koje to žele u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
- Te bi snage bile strateška rezerva kao pomoć za odvraćanje od neke nove ruske agresije, rekao je Macron.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je u srijedu rekao da se Hrvatska ‘neće žuriti‘ u tu koaliciju.
- Hrvatska nije ta koja će žuriti u tom smjeru, niti Hrvatska ima namjeru slati svoje vojnike. Dalje o tome ne bih nagađao, niti je na meni da to govorim. Tu su premijer i predsjednik države koji će o tome odlučivati, kao i Hrvatski sabor. U ovom trenutku ništa nije na stolu, kazao je Anušić.
Predsjednik Zoran Milanović rekao je jučer u Podgorici da je stvaranje te koalicije fikcija, koja se neće ostvariti.
Za koaliciju voljnih mora se zadovoljiti nekoliko uvjeta od kojih ‘nijedan nikad neće biti ispunjen‘ jer EU ne sudjeluje niti će sudjelovati o mirovnim pregovorima, a Rusija ionako ne bi pristala na takve snage, kazao je.
Hrvatska vojska neće ići u takvu misiju ‘jer se ona neće nikad ni dogoditi‘, rekao je predsjednik.
31 zemlja u Parizu
U Parizu se danas održava samit potpore Ukrajini, a glavna tema bit će sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Kijeva i Moskve.
Očekuje se da će visoki predstavnici 31 zemlje sudjelovati na sastanku ‘koalicije voljnih‘, priopćio je ured francuskog predsjednika, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Cilj je sastanka, koji počinje u 10 sati, finalizirati višeslojni okvir vojnih jamstava i pomoći Ukrajini, razvijen pod vodstvom Francuske i Britanije.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također će nazočiti.
Prema izvorima u Parizu, samit će se još baviti i dodatnom hitnom vojnom pomoći za Ukrajinu te diplomatskim putem za postizanje prekida vatre.
Rasprave će uključivati dugoročne strategije za jačanje vojnih i obrambenih kapaciteta Ukrajine, osiguravajući da se zemlja može oduprijeti budućoj ruskoj agresiji ako sadašnje borbe prestanu.
Također se očekuje da će se na skupu ponovno razmotriti mogućnost raspoređivanja europskih snaga u Ukrajinu. Te bi postrojbe služile kao stabilizirajuća prisutnost za jačanje primirja, a ne za uključivanje u borbene operacije, reklo je francusko predsjedništvo.
U konačnici bi Sjedinjene Države bile glavni sigurnosni jamac, iako Washington tek treba službeno preuzeti tu obvezu.
EU odustaje od slanja snaga u Ukrajinu
Iako se europske države sve više trude osmisliti sigurnosne aranžmane za Ukrajinu, njihovi napori sve se više udaljavaju od ideje slanja snaga na njezin teritorij te se usmjeravaju na druge alternative s obzirom na to da se suočavaju s političkim i logističkim ograničenjima, kao i izglednim protivljenjem Rusije i SAD-a.
Više europskih diplomata to je potvrdilo u razgovoru za Reuters, dok se Francuska danas priprema ugostiti 30 čelnika i delegacija iz 30-ak zemalja. Sastanak u Parizu odvija se u okviru inicijative čiji je cilj razraditi konkretne ideje.
Diplomati sada navode da raste prihvaćanje činjenice kako plan o slanju tisuća vojnika u Ukrajinu zbog osiguranja mogućeg budućeg primirja vjerojatno neće biti proveden.
"Odmiču se od ideje o kopnenim snagama i pokušavaju preoblikovati ono na čemu su radili u nešto što bi imalo više smisla", rekao je jedan europski diplomat.
"Kad je Ukrajina bila u boljoj situaciji, ideja o slanju snaga činila se primamljivom. No sada, s obzirom na stanje na terenu i trenutačnu američku administraciju, to više ne izgleda baš atraktivno", rekao je drugi.
Dužnosnici navode da će se na sastanku u Parizu razgovarati o čitavom nizu tema – među ostalim o jačanju ukrajinske obrane kako bi se odvratili budući napadi te o načinima nadzora nad ograničenim primirjima na moru i oko energetske infrastrukture, što se već raspravljalo na razgovorima koje su ovaj tjedan u Saudijskoj Arabiji predvodile Sjedinjene Države.
"Sigurnosna jamstva su poput kontinentalnog doručka s tisuću malih jela", rekao je jedan visoki europski dužnosnik. "Na kraju će sve ovisiti o iskrenosti prekida vatre, a ja nisam optimist."
Jedan visoki europski obrambeni dužnosnik dodao je da, iako fokus više nije na ideji europskih snaga na terenu, to ne znači da pojedine zemlje neće slati vojnike u Ukrajini koji bi pružali obuku ili drugu potporu.
No, čak i ako ne dođe do slanja značajnih snaga u Ukrajinu, europski vojni dužnosnici ističu da same rasprave stvaraju zamah i pokazuju da Europa može djelovati.
"Na to ne smijemo gledati samo kroz prizmu ‘poslat ćemo X tenkova, X ljudi, X zrakoplova iza ukrajinskih granica‘", rekao je jedan europski vojni dužnosnik. "To je ukupna dinamika koja još nije završila s razvojem. Ovaj će projekt trajati godinama."
Summit u Parizu predstavlja trenutak istine
Europski čelnici danas se sastaju znajući da moraju pronaći način da zadrže najbolje pregovaračke pozicije u trenutku dok ih Amerikanci s istih pokušavaju otjerati, piše POLITICO.
Summit u Parizu predstavlja trenutak istine. Čelnici će pokušati dogovoriti kolektivni odgovor na signale koji dolaze iz Washingtona da administracija Donalda Trumpa želi ublažiti sankcije Moskvi kao poticaj za prestanak rata u Ukrajini. Europske vlade vjeruju da Amerika ne smije dati mnoge ustupke Rusiji, objašnjava situaciju iznutra POLITICO.
Europska unija traži jasnoću o tome što se nudi u pregovorima iza njezinih leđa, posebno s obzirom na odluke o sankcijama vezanog uz servis za međunarodna plaćanja SWIFT te o ruskoj floti u sjeni.
Osim direktnog izbora, je li bolje zadržati sankcije ili ne, "također postoji rizik da ako EU odbije Putinove zahtjeve, i Trump i Putin će iskoristiti priliku da okrive EU za propale mirovne napore", kaže za POLITICO Janis Kluge iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove. Ako EU počne uzmicati, "to bi također moglo izazvati podjele unutar EU ... [što] može biti Putinov glavni cilj."
Summit u Parizu posljednji je u nizu skupova koji su proteklih tjedana održani u Londonu te glavnom gradu Francuske pod pokroviteljstvom Emmanuela Marcona i britanskog premijera Keira Starmera.
Očekuje se da će skupu prisustvovati čelnici iz više od 30 zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući članice EU-a te UK i Tursku. Summitu će prisustvovati i premijer Andrej Plenković, a stiže i Volodimir Zelenski koji je već u Parizu.
Uoči summita podrške Ukrajini u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron skicirao je svoju viziju potencijalnog raspoređivanja europskih trupa u Ukrajini, naglašavajući da bi njihova uloga bila osigurati ključne gradove i baze, a ne uključiti se u borbu na prvoj crti protiv ruskih snaga.
Macron je rekao da će prisutnost europskih trupa služiti kao sredstvo odvraćanja, sprječavajući ponovnu rusku agresiju te da će pomoći Kijevu da zadrži kontrolu nad svojim teritorijem.
Govoreći nakon konzultacija s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Macron je istaknuo da će, ako Rusija pokrene novu ofenzivu na Ukrajinu, europske trupe biti u poziciji "odgovoriti".
Nije ponudio detalje o tome kako bi izgledao europski vojni odgovor na ruski napad.
U četvrtak se, inače, u Parizu okupljaju najviši predstavnici 31 zemlje koje podržavaju Kijev.
Francuska i Britanija predvode inicijativu za formiranje takozvane "koalicije voljnih", koju bi činile zemlje spremne pružiti sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Rusije i Ukrajine.
Prema informacijama agencije dpa, zapadni saveznici Ukrajine razmatraju nadziranje moguće demilitarizirane zone na granici između Rusije i Ukrajine.
To bi se radilo prvenstveno iz zraka i uz pomoć tehničkih sredstava poput satelita i dronova. Mornaričke jedinice također bi mogle biti raspoređene da nadziru slobodu plovidbe u Crnom moru.
Zelenski je Macronu izrazio zahvalnost na posljednjoj vojnoj pomoći Francuske, nazivajući je "snažnim paketom". Također ga je izvijestio o tekućim pregovorima vezanim uz prekid vatre.
Međutim, upozorio je da bi provedba sporazuma postignutog uz posredovanje Bijele kuće o prestanku uporabe sile u Crnom moru bila znatno izazovnija, budući da Rusija nastavlja gurati dodatne ustupke, poput ublažavanja sankcija.
Komentari
0