Drugi sastanak Zelenskog i Trumpa nije održan
Glasnogovornik Volodimira Zelenskog sada je potvrdio da današnji planirani drugi sastanak ukrajinskog predsjednika s Donaldom Trumpom ipak nije održan.
S obzirom na Trumpov brzi povratak u zračnu luku nakon sprovoda pape Franje, do susreta nije došlo. Sky News piše da je imao vremena samo za kratki razgovor s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni.
Ranije je glasnogovornik Zelenskog rekao da su se čelnici dogovorili na sastanku da održe naknadni sastanak u Rimu i da suradnici dvojice šefova država rade na dogovorima.
Međutim, glasnogovornik sada kaže da do toga nije došlo, navodeći guste rasporede dvojice predsjednika.
U međuvremenu, Zelenski se treba sastati sa Sir Keirom Starmerom u britanskom veleposlanstvu u Rimu, a viđen je i kako razgovara u Vatikanu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio je fotografiju Zelenskog u razgovoru s francuskim predsjednikom, a dvojac je snimljen kako sjedi za stolom u vrtu pod suncobranom, u opuštenoj atmosferi. Njihov je susret opisao kao „tête-à-tête o daljnjim naporima za postizanje mira“.
Prije povratka u domovinu, Zelenski bi se trebao sastati i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Plenković: Franjo je bio papa koji je želio učiniti korak više
Franjo će ostati upamćen kao „papa koji je želio učiniti korak više” te koji je „volio pravednost i mir”, a to pokazuje i ogroman odaziv vjernika na njegovom ispraćaju, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković.
Premijer je nakon sprovodne mise u Vatikanu u izjavi novinarima rekao da je dvanaest godina Franjinog pontifikata obilježilo Katoličku Crkvu, ali i cijelo čovječanstvo, posebno među najugroženijim skupinama.
„Bio je papa koji je volio pravednost i mir te se za to zalagao, a to se vidjelo i po ovako ogromnom odazivu vjernika”, kazao je Plenković. Procjenjuje se da je u Vatikan stiglo oko 200 tisuća vjernika te iznimno velik broj državnika.
Premijer je Franju nazvao „papom malog čovjeka, svih naroda i zemalja”, te je naglasio da se to osjetilo „u njegovim djelima, knjigama, propovijedima i porukama koje je slao, zemljama koje je posjećivao” te naporima za mir i pomoć onima kojima je ona potrebna, po principu glavnog kršćanskog načela – solidarnosti.
Franjo je „za Crkvu učinio jedno zanimljivo otvaranje”, zadržavajući sve njezine vrijednosti, ali „otvarajući ju i prema unutra i prema van”.
Stoga će njegovo vodstvo ostati upamćeno kao „pontifikat koji je želio učiniti korak više”, smatra hrvatski premijer.
Plenković je bio među posljednjim čelnicima koji se susreo s Franjom, posjetivši Svetog Oca na Uskrs, dan prije njegove smrti.
Premijer je rekao kako je to bio dirljiv trenutak za njegovu obitelj iako se vidjelo da je Franjo krhkog zdravlja.
Plenković je rekao da su četiri susreta koje je imao s Franjom uvijek bili sadržajni.
„Zračio je blagošću, mudrošću, s porukama mira i željom da čini dobro svaki dan”, rekao je hrvatski premijer.
Sprovodu pape Franje u Rimu prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović, uz niz svjetskih čelnika poput američkog predsjednika Donalda Trumpa, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i mnogih drugih.
Oglasio se Volodimir Zelenski o sastanku s Trumpom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi se put oglasio nakon sastanka s Donaldom Trumpom u Vatikanu, a njihov je susret nazvao "vrlo simboličnim" te dodao kako "ima potencijala postati povijesnim." Više pročitajte OVDJE.
Franjin lijes stigao do bazilike gdje će biti pokopan
Procesija s lijesom pape Franje stigla je do bazilike svete Marije Velike gdje će biti pokopan poglavar Katoličke Crkve.
Pogrebna povorka s Franjinim lijesom u preuređenom papamobilu putovala je od bazilike svetog Petra do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama.
Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum, a mnoštvo mnoštvo ljudi oprostilo se se pljeskom dok je povorka prolazila.
Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.
Sam pokop bit će privatan.
Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u toj bazilici iz petog stoljeća smještenoj u centru Rima.
U njoj je pokopan i slavni arhitekt i kipar Gian Lorenzo Bernini, autor kolonada na Trgu svetog Petra gdje se održala sprovodna misa.
Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvijao po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka pape Franje kreće prema bazilici Santa Maria Maggiore
Lijes s tijelom pape Franje upravo je krenuo u sporu procesiju prema crkvi Santa Maria Maggiore u Rimu, gdje će Papa biti pokopan.
Povorka napušta Vatikan i prati rutu dugu oko 6 kilometara, prelazeći rijeku Tiber.
Nakon toga prolazi kroz središte Rima, dolazi do Piazza Venezia, prolazi pokraj Koloseuma, te skreće prema sjeveru kako bi stigla do bazilike. Građani će procesiju moći pratiti samo s ulica, iza zaštitnih ograda, a ne izravno iza povorke.
Uzduž cijele trase raspoređeno je tri tisuće volontera koji će hodočasnicima pružati upute, medicinsku pomoć i vodu, javljaju lokalne vlasti, a prenosi BBC.
Sam čin pokopa unutar crkve neće biti otvoren za javnost, iako se već okupljaju velike mase ispred Santa Maria Maggiore.
Misa završila, kreće procesija. Trump i Zelenski održat će i drugi sastanak danas
Misa je završila, a sada slijedi procesija koja nosi Papin lijes prema njegovu posljednjem počivalištu, bazilici Santa Maria Maggiore.
Američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održat će drugi sastanak kasnije danas, potvrdio je ukrajinski glasnogovornik, prenosi BBC.
Ranije je Bijela kuća objavila da su se dvojica čelnika privatno susrela unutar Bazilike svetog Petra prije početka mise za papu Franju. Taj 15-minutni razgovor opisan je kao "vrlo produktivan".
Putin poslao svoju ministricu u Vatikan
Ruski predsjednik Vladimir Putin, za kojim je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao uhidbeni nalog zbog zločina u Ukrajini, poslao je ministricu kulture Olgu Ljubimovu na sprovod pape Franje u Vatikan.
Battista Re: Franjo je želio Crkvu otvorenu za sve
Franjo je bio papa bio blizak narodu i želio je Crkvu otvorenu za sve, rekao je u subotu na njegovom ispraćaju talijanski kardinal Giovanni Battista Re.
Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je „Crkva kao kao kuća za sve”, rekao je Re, 91-godišnji dekan kardinalskog zbora koji je vodio sprovodnu misu za pokojnog poglavara Rimokatoličke Crkve.
Talijanski kardinal rekao je da je Franjo bio „papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga”.
„Osim toga bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve”.
Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra rekao da je Franjo bio „vrlo spontan”, s „neformalnim načinom ophođenja sa svima”, čak i onima daleko od Crkve.
„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”.
Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”.
Franjo je najviše brinuo za one marginalizirane poput siromašnih ili izbjeglica, stoga ne čudi da je njegovo prvo putovanje bilo na Lampedusu, „otok simbol tragedije migracija”.
Battista Re je od ukupno 47 apostolskih putovanja spomenuo i Franjin posjet grčkom otoku Lezbosu s pripadnicima drugih crkvi, misu održanu na granici Meksika i SAD-a te putovanje u Irak 2021., održanom usprkos velikom sigurnosnom riziku.
Mostovi, a ne zidovi
Talijanski kardinal je na tragu Franje, koji je pozivao na „gradnju mostova, a ne zidova”, poslao poruku o važnosti mira.
„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje.
„Suočen s bijesom mnogih ratova (...) s njihovim neljudskim strahotama (...), papa Franjo nikada nije prestao podizati svoj glas kako bi molio za mir i pozivao na razum, na poštene pregovore kako bi se pronašla moguća rješenja“, izjavio je mons. Re, podsjećajući na Jorge Bergogliov ponovljeni poziv da se „grade mostovi, a ne zidovi“.
Re je naglasio da se Franjo davao do kraja.
"Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života", rekao je Re.
"Slijedio je stope svog Gospodina, dobrog Pastira, koji je volio svoje ovce do te mjere da je za njih dao i vlastiti život", rekao je.
Nakon završetka sprovodne mise povorka s tijelom pape Franje uputit će se rimskim ulicama do bazilike svete Marije Velike, gdje će biti pokopan.
Svjetski državnici pružili si "Mir s tobom", Trump se rukovao s Macronom
Nakon molitve, okupljeni vjernici pozvani su da ponude znak mira, tradicionalno rukovanjem sa svojim bližnjima.
Ovo je posljednji korak prije nego što započne sveta pričest, kroz koju se vjernici pričešćuju tijelom i krvlju Kristovom putem kruha i vina.
Kamere su brzo uhvatile američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je, nakon kratkog Melanijinog nagovora, počeo pružati ruku drugim svjetskim čelnicima oko sebe – među kojima je bio i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Pljesak publike na spomen papina posjeta Lampedusi
Atmosfera na Trgu svetog Petra dodatno je oživjela kada je kardinal Giovanni Battista Re spomenuo dva ključna trenutka u pontifikatu pape Franje.
Naime, prisjetio se da je prvo putovanje pape Franje bilo na otok Lampedusu, simbol patnje migranata, te da je kasnije slavio misu na granici između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država – pokazujući solidarnost s onima u potrazi za sigurnijim životom.
Obje geste, snažni simboli Papine bliskosti s marginaliziranima i potrebitima, izazvale su veliki pljesak okupljenih vjernika.
Trump između saveznika Ukrajine: Zanimljiv raspored sjedenja na sprovodu pape Franje
Dok oči svijeta prate svečani ispraćaj pape Franje na Trgu svetog Petra, pozornost se sve više usmjerava i na političare i njihove odnose koji se odvijaju u pozadini.
Američki predsjednik Donald Trump sjedi u prvom redu, tik uz stepenice Bazilike svetog Petra, okružen drugim svjetskim čelnicima. No posebno je zanimljivo pored koga je smješten – s njegove desne strane nalazi se finski predsjednik Alexander Stubb, a s lijeve predsjednik Estonije Alar Karis, obojica poznati kao čvrsti zagovornici Ukrajine, prenosi BBC.
Ovaj raspored dolazi u trenutku kada Trump javno govori o mogućem mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine, a neposredno prije sprovoda održao je kratak sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Stubb i Trump se osobno poznaju – nedavno su zajedno igrali golf u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, gdje mu je, prema Stubbu, jasno rekao da ne može vjerovati Putinu.
Ako i estonski predsjednik danas uspije doći do Trumpova uha, vjerojatno će poruka biti slična.
Zelenski i Trump se sastali u Rimu, razgovor "vrlo produktivan"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sastao s američkim kolegom Donaldom Trumpom u talijanskom glavnom gradu, kamo su obojica došla radi pogreba pape Franje, rekao je glasnogovornik ukrajinskog predsjednika, a Bijela kuća objavila je da je razgovor bio "vrlo produktivan".
Do sastanka je došlo u kritičnom trenutku za pregovore radi zaustavljanja sukoba između Ukrajine i Rusije.
Trump, koji pritišće obje strane da pristanu na prekid vatre, u petak je kazao da su razgovori između njegovog izaslanika i ruskog vodstva bili produktivni te je pozvao na sastanak između Kijeva i Moskve na visokoj razini kako bi se finalizirao sporazum.
Trump je ranije upozorio obje strane da će njegova administracija odustati od svojih napora da se postigne mir ako zaraćene države uskoro ne pristanu na dogovor.
Sastanak u Rimu predstavlja prvi susret licem u lice Trumpa i Zelenskog od njihove svađe u Ovalnom uredu u veljači.
Nakon tog sastanka, Sjedinjene Američke Države su prekinule obavještajnu suradnju s Ukrajinom, ključnu za njene napore da odbija ruske napade, no ona je kasnije obnovljena.
Kardinal Puljić: Crkva je spremna za papu iz Afrike ili Azije
Crkve je spremna za to da novi papa bude iz Afrike ili Azije, rekao je u subotu umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji će sudjelovati na predstojećoj konklavi.
Konklava za izbor nasljednika pape Franje, koji će biti pokopan u subotu, počet će najranije 6. svibnja.
Puljić ocijenio je u razgovoru za banjalučke "Nezavisne novine" da je pontifikat pape Franje obilježen borbom za mir, borbom da se prihvate izbjeglice i svi koji su u društvu marginalizirani.
Smatra da će njegov nasljednik vjerojatno unijeti novi stil u Crkvu dok će temelji vjere i morala ostati isti.
“Može se reći da je on (Franjo) papa nade. Ulijevao je nadu gdje god je dolazio", kazao je kardinal Puljić u intervjuu objavljenom u subotu.
Kardinal Puljić idući tjedan putuje u Rim gdje će sudjelovati na konklavi na kojoj će se birati novi papa. Na pitanje koga vidi kao Franjina nasljednika i hoće li mu on biti sličan odgovorio je kako se to neće dogoditi jer je svaki čovjek drugačiji.
"Nikad se ne može desiti slično. Svaki čovjek donosi svoje nove stavove. Vjera i moral su isti, a samo je u pitanju stil. Vjerujem da će novi papa unijeti novi stil u crkvi. I to je normalno. Svaki je papa za sebe osebujan i ne može se imitirati. Potrebno je služiti. Svaki papa služi narodu, služi Evanđelju, služi spasu duša", kazao je Puljić.
Komentirajući rasprave o tome je li Crkva pripravna za papu iz Azije ili Afrike kardinal Puljić kaže da jeste.
"Jasno da je spremna. Bitno je da bude vjeran Bogu, voli crkvu i da je kompatibilan s narodom, bez obzira odakle dolazi", kazao je.
Na pitanje o stanju Crkve u BiH kardinal Puljić je kazao kako je ono teško jer se broj vjernika višestruko smanjio, a taj se trend nastavlja zbog lošeg stanja u zemlji.
"Kada sam postao nadbiskup, imao sam preko 500 tisuća vjernika. Danas, nažalost, ni 130 tisuća. Stanje je sasvim promijenjeno. Banjolučka biskupija isto tako, Mostarska biskupija isto tako", podsjetio je na brojke.
Upozorio je kako je rat ostavio teške posljedice no stvarne izgradnje zemlje i mira u njoj nije bilo ni nakon toga pa mladi nastavljaju odlaziti.
Oko 160.000 ljudi na Trgu svetog Petra odaje počast papi Franji
Prema policijskim procjenama, oko 160.000 ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra kako bi odali posljednju počast papi Franji.
Veliki broj vjernika i znatiželjnika prisutan je i u obližnjim ulicama, nadajući se da će uhvatiti barem djelić pogrebne ceremonije, prenosi Sky News. Dok je sprovod u tijeku, Vatikan je priopćio da je nazočno oko 200.000 ljudi.
Zbog ogromnog broja ljudi, u okolici su uvedene stroge sigurnosne mjere – mnoge su ceste zatvorene, a talijanska policija pomno upravlja masom kako bi sve proteklo sigurno i dostojanstveno.
U BiH dan žalosti zbog smrti pape Franje, najviši dužnosnici u Vatikanu
Dan pokopa pape Franje u Bosni i Hercegovini proglašen je danom žalosti i sva crkvena zvona u toj zemlji uz početak sprovodnih obreda oglasila su se destominutnom zvonjavom dok su najviši dužnosnici te zemlje otputovali u Rim kako bi sudjelovali na sprovodnim obredima.
Uz predsjedateljicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića u Vatikanu su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Svi važniji elektronički mediji u BiH u subotu su izravno prenosili prizore iz Rima posvetivši najveću moguću pozornost životu pape Franje i nasljeđu njegova pontifikata.
U sarajevskoj katedrali Srca Isusova apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt u petak navečer predvodio je misu zadušnicu za pokojnoga papu a koncelebrirali su vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšuć i kardinal Vinko Puljić, nadbiskup u miru te provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić.
Nuncij Chullikatt kazao je tom prigodom kako je Crkva u dubokoj žalosti za pokojnim papom i poput djece koja su iznenada ostala siročad, lišena miline, glasa, osmijeha duhovnog oca koji je volio svoju Crkvu svim svojim bićem – do posljednjeg daha.
"Svojim je životom znao dotaknuti savjest, probuditi srca i obasjati put milijunima ljudi diljem svijeta. Njegov odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak: napustio nas je izvanredan pastir, Božji čovjek koji nas je 12 godina vodio s ljubavlju, mudrošću, nježnošću i, iznad svega, poniznošću", kazao je nuncij Chullikatt.
Podsjećajući na papin pohod Sarajevu 2015. godine nadbiskup Vukšić kazao je kako se i danas valja vratiti njegovim porukama koje je tada poslao u susretu sa svećenstvom i redovnicima.
"Činite uvijek suprotno od okrutnosti: njegujte nježnost, bratstvo, oprost. I nosite križ Isusa Krista. Crkva, sveta majka Crkva vas takve želi: malene, male svjedoke, pred ovim malim svjedocima, male svjedoke križa Kristova", kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Obraćanje kardinala
Kardinal Giovanni Battista Re obratio se mnoštvu okupljenom na Trgu svetog Petra kako bi zajedno proslavili život i naslijeđe pape Franje.
Na početku misnog slavlja, kardinal je predvodio Pokajnički čin, kroz koji vjernici ispovijedaju svoju grešnost i traže Božje milosrđe – tradicionalni uvod u svaku svetu misu.
"Ispovijedam se Bogu svemogućemu i vama, braćo i sestre, da sagriješih veoma mišlju, riječju, djelom i propustom. Moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh. Zato molim Blaženu Mariju vazda Djevicu, sve anđele i svece i vas, braćo i sestre, da se molite za mene Gospodinu Bogu našemu."
Potom je nastavio: "Smilovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni."
Nakon Pokajničkog čina slijedi misno pjevanje, nakon kojeg će kardinal izmoliti Zbornu molitvu.
Počeo posljednji ispraćaj pape Franje na Trgu svetog Petra
Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz bazilike svetog Petra.
Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz bazilike svetog Petra.
Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.
No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.
Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.
U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.
Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.
Hrvatsku predstavljaju predsjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.
Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka putovat će do bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin će lijes biti u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.
Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Kolosej.
Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.
Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike svete Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima.
Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvija po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Stigli važni državnici
Šefovi Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU-a i Franjine domovine Argentine potvrdili su svoj dolazak na sprovod pape Franje. Na Trgu svetog Petra bit će i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te premijer Andrej Plenković.
Prvi državnici već su stigli, a njihov dolazak pogledajte u fotogaleriji:
Donald i Melania Trump odali počast papi Franji u Bazilici svetog Petra
Američki predsjednik Donald Trump i njegova supruga Melania dobili su posebno dopuštenje da uđu u Baziliku svetog Petra i u tišini odaju počast papi Franji ispred njegova lijesa, uoči sprovoda.
Njihov posjet dio je protokola za strane državne čelnike, dok se Bazilika postupno zatvara za javnost nakon tri dana otvorenog komemoriranja kojem je nazočilo više od 150.000 ljudi.
Pojačane mjere sigurnosti u Vatikanu: 4.000 policajaca osigurava sprovod pape Franje
Zbog očekivanih 200.000 ljudi koji će nazočiti sprovodu pape Franje, sigurnosne mjere u Vatikanu znatno su pojačane.
Prema izvorima bliskim organizaciji, oko 4.000 policajaca bit će zaduženo za osiguranje današnjeg događaja, prenosi Sky News. Ova brojka ne uključuje pripadnike vojske, hitne službe niti otprilike 4.000 volontera koji će također biti prisutni.
Osim okupljenih na samom sprovodu, procjenjuje se da će oko milijun ljudi pokušati vidjeti pogrebnu povorku koja će proći Rimom.
Milei ga je nazivao vragom i zlom, a danas će sjediti na ‘najboljem mjestu‘
Svjetski državnici danas će prisustvovati sprovodu pape Franje u Vatikanu, a službene delegacije sjedit će u dijelu desno od oltara, na vrhu stepenica koje vode prema bazilici svetog Petra.
Strani mediji navode da bi "najbolja mjesta" trebali imati predsjednik papine domovine Argentine, kao i predsjednik te premijerka Italije Meloni. Prednost nad ostalim šefovima država imat će i predstavnici španjolske, belgijske kraljevske te monegaške kneževske obitelji.
Zanimljivo, argentinski predsjednik Javier Milei u više se navrata sukobljavao s papom. Prije nego što je preuzeo predsjedničku dužnost, kritizirao je Franju zbog njegovih stavova o gospodarskoj politici, a 2022. optužio ga je da je "uvijek na strani zla." I tijekom svoje predsjedničke kampanje 2023. nazivao je papu Franju "imbecilom" koji brani socijalnu pravdu te ga je znao uspoređivati s vragom i sa zlom.
Kasnije je ipak malo ublažio svoje izjave, a kad je uslijedio službeni susret, njih su se dvojica čak srdačno zagrlila. Papa ga je primio i na privatnoj audijenciji u Vatikanu, u veljači 2024., i to dan nakon što je kanonizirao prvu argentinsku sveticu.
"Unatoč razlikama koje se danas čine malima, imati priliku upoznati ga kroz njegovu dobrotu i mudrost bila je za mene istinska čast. Opraštam se od Svetog Oca i suosjećam sa svima nama koji se danas nosimo s ovom tužnom viješću", napisao je Milei nakon smrti pape Franje.
Dirljiv oproštaj časne sestre Genevieve Jeanningros: Ponovno se vratila zbog posljednjeg pozdrava papi Franji
Časna sestra Genevieve Jeanningros, bliska prijateljica pokojnog pape Franje, još se jednom u petak pojavila na Trgu svetog Petra kako bi se oprostila prije nego što njegov lijes bude zapečaćen, prenosi Daily Mail.
Ova francusko-argentinska redovnica iz reda Malih sestara Isusovih dobila je iznimno dopuštenje da već prvog dana odaje počast papi u dijelu bazilike inače rezerviranom isključivo za kardinale, biskupe i svećenike. Iako ima 81 godinu, Jeanningros je došla oprostiti se od čovjeka kojeg je smatrala prijateljem više od četiri desetljeća.
Snimke njezinog emotivnog trenutka obišle su svijet – kako prilazi crvenom užetu uz pomoć službenika, stoji u tišini pored otvorenog lijesa, briše suze i drži ruke na licu. Nitko od sigurnosnog osoblja nije prekinuo taj tihi čin oproštaja.
Povod ovom posebnom tretmanu nije samo njihovo dugogodišnje prijateljstvo. Papa Franjo, koji je s njom posljednji put susreo u srpnju u Ostiji, zvao ju je nježno l‘enfant terrible, što bi u prijevodu značilo „nevaljalo dijete“, i javno priznao njezin izniman rad s marginaliziranim skupinama. Jeanningros je već više od 56 godina posvetila svoj život pomoći najslabijima, posebno trans ženama, beskućnicima i radnicima lunaparka. Živi u kamp-prikolici zajedno s drugom redovnicom, Annom Ameliom Giacchetto.
Njezino prisustvo podsjetilo je mnoge na suosjećajnost i otvorenost koju je papa Franjo utjelovio tijekom svoje 12-godišnje službe.
Inače, petak je bio posljednji dan kada su vjernici mogli osobno odati počast. Više od 150.000 ljudi do tada je prošlo pokraj lijesa u bazilici svetog Petra, a redovi su se protezali niz glavnu ulicu u Vatikanu. Mnogi su čekali satima, u tišini i molitvi.
"Jako je snažan osjećaj biti ovdje,“ rekao je Patricio Castriota iz Argentine. "Bio je to tužan oproštaj, ali zahvalan sam Bogu što sam ga mogao vidjeti. On je bio papa koji je imao dobre namjere za Crkvu, pokušao je očistiti mnogo toga lošeg. Možda nije sve uspio, ali se trudio," dodao je.
U zoru pred Bazilikom svetog Petra mnoštvo mladih stiglo na ispraćaj pape Franje
Na Trgu svetog Petra još prije svitanja, u trenucima kada su vrata za javnost tek bila otvorena, već je bila prava rijeka ljudi. Neki su mirno hodali, dok su drugi trčali koliko su ih noge nosile, prenosi Sky News. Skupina časnih sestara trčala je u nadi da će zauzeti najbolja mjesta, dok su djeca koja su se držala za ruke stajala u dugoj povorci, a dvojica mladih svećenika jurili su naprijed dok je njihov stariji kolega lagano šetao iza njih.
Ono što posebno upada u oči, prenosi Sky News, jest nevjerojatan broj mladih ljudi. Veliki ekrani postavljeni su kako bi okupljeni mogli pratiti misu.
Iznad svih kruži policijski helikopter, a su zraku se osjeća uzbuđenje i nestrpljivo iščekivanje.
Ovako će izgledati sprovodna misa pape Franje
20250426 Libretto Esequie Sepoltura by Sanja Zordic on Scribd
Stroga pravila odijevanja za sprovod pape Franje: crna boja obavezna
Katolička Crkva poznata je po strogim pravilima protokola, a odijevanje na sprovodu njezina poglavara nije iznimka. Talijanski mediji detaljno su izvijestili o vatikanskim pravilima, kako bi svi uzvanici na posljednjem ispraćaju pape Franje bili primjereno odjeveni.
Tako se navodi da je za muškarce obavezno tamno odijelo, bijela košulja i duga crna kravata. Tehnički su dopuštene i druge tamne boje poput sive ili tamnoplave, ali se očekuje da će gotovo svi prisutni nositi isključivo crno.
Cipele, čarape, kaputi i kišobrani također moraju biti crni. Na lijevom ovratniku dozvoljeno je nositi crni gumb, dok su jedini dopušteni ukrasi papinske počasti, koje se mogu diskretno istaknuti na odjeći. Ostali muški modni dodaci, poput prstenja, narukvica i satova, moraju biti neupadljivi.
Žene su dužne nositi crnu haljinu ili odijelo. Ako odaberu haljinu, ona mora sezati ispod koljena. Preporučuju se zatvorene crne cipele s niskom petom, crne prozirne najlonke te crne rukavice. Žene smiju nositi i crni veo preko glave, no to nije obavezno. Torbica mora biti crna i male veličine, a od nakita je dopuštena samo jednostavna biserna ogrlica.
Takozvana "bijela privilegija" ovoga je puta suspendirana. Inače, kraljice i princeze iz katoličkih kraljevskih obitelji imaju pravo na audijenciju kod Pape doći odjevene u bijelo, dok su svi ostali obvezni nositi crno. Na sprovodu pape Franje to pravilo neće biti primijenjeno.
Uključene posebne jedinice Carabiniera
Iznad Vatikana kruži policijski helikopter. U rimskoj luci Ostiji spreman je pomorski razarač, a borbeni zrakoplovi samo čekaju znak za polijetanje. Tisuće pripadnika policijskih snaga raspoređeno je za ovaj događaj – ali Carabinieri, kao vojno-policijska postrojba, najobučeniji su i najiskusniji.
- Ovo je izvanredna operacija. Uključili smo posebne jedinice Carabiniera – protueksplozijski tim, pse, snajperiste i helikoptere. Želimo svima koji dolaze ovamo omogućiti da sudjeluju na ovom događaju na najbolji i najsigurniji način - govori načelnik Ciriaco Sarnelli za Sky News.
Svjetski državnici stigli u Rim
Svjetski državnici, uključujući Sir Keira Starmera, Donalda Trumpa i Emmanuela Macrona, stigli su u Rim uoči sprovoda pape Franje.
Prema informacijama policije koje prenosi Sky News, očekuje se da će sprovodu prisustvovati oko 200.000 ljudi, uključujući oko 130 službenih delegacija. Procjenjuje se da će čak milijun ljudi pokušati pratiti pogrebnu povorku diljem Rima.
Tijekom protekla tri dana, više od 250.000 ljudi iskoristilo je priliku odati počast papi Franji, čije je tijelo bilo izloženo u Bazilici svetog Petra. Papa Franjo preminuo je u 88. godini života.
Donald Trump i njegova supruga, prva dama Melania, bit će smješteni ispred britanske delegacije koju predvode Sir Keir i njegova supruga Victoria, uz ministra vanjskih poslova Davida Lammyja. Princ William sjedit će uz norveškog princa prijestolonasljednika Haakona, budući da nije vladajući monarh.
Što očekivati na sprovodu pape?
Ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, održat će se danas na Trgu svetog Petra. Papa će potom biti pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike.
TKO PRISUTSTVUJE?
Očekuje se da će više od 200.000 ljudi prisustvovati ceremoniji na prostranom trgu ispred bazilike svetog Petra. Dosad je potvrđena nazočnost oko 50 šefova država, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i 10 vladajućih monarha.
Čelnici iz Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU-a i Franjine domovine Argentine također su potvrdili svoj dolazak.
Na Trgu svetog Petra bit će i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković
ZATVARANJE LIJESA
Nakon završetka mimohoda građana koji su mu željeli odati počast, Franjin lijes je zapečaćen u petak navečer na privatnoj ceremoniji koju je vodilo osam kardinala.
Papino lice prekriveno je bijelim svilenim velom, a tijelo poškropljeno svetom vodom.
Papinski predmeti poput kovanica i medalja koje su kovane tijekom njegova pontifikata postavljeni su u lijes. U lijes je postavljen i poseban dokument s popisom ključnih točaka njegovog 12-godišnjeg papinstva.
Franjo je zatražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom lijesu obloženom cinkom, suprotno od svojih prethodnika koji su pokopani u tri međusobno povezana lijesa od čempresa, olova i hrasta.
SPROVODNA MISA
U subotu ujutro papin lijes bit će iznesen iz bazilike na trg. Sprovodna misa trebala bi započeti u 10 sati zborom koji će pjevati uvodne obrede na latinskom.
Talijanski kardinal Giovanni Battista Re održat će propovijed i predvoditi misu koju će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
Na sprovodu pape Ivana Pavla II. 2005. godine, propovijed je održao njemački kardinal Joseph Ratzinger koji će 11 dana kasnije biti izabran za papu Benedikta XVI.
Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu. No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.
RASPORED SJEDENJA
Službene delegacije sjedit će u dijelu desno od oltara, na vrhu stepenica koje vode prema bazilici svetog Petra. "Najbolja mjesta" trebali bi imati predsjednik Franjine domovine Argentine i predsjednik i premijerka Italije. Prednost nad ostalim šefovima država imat će i vladari i vladarice poput španjolske i belgijske kraljevske i monegaške kneževske obitelji.
Ostali državnici bit će raspoređeni abecednim redom po francuskim nazivima njihovih zemalja.
Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je bio meta stalnih Trumpovih kritika, prisustvuje sprovodu, ali neće biti dio službene američke delegacije. To znači da će Biden, odani katolik, sjediti dalje unatrag, s drugim VIP osobama.
POKOP
Franjo će zatim biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost. Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka putovat će do bazilike od sv. Petra hodajućim tempom. Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum. Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.
Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima. Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u zemlju, u niši između dviju kapela u crkvi.
ŠTO SLIJEDI?
Papin sprovod označava prvi od devet dana žalosti za globalnu Crkvu. Još jedna misa žalosti održat će se na Trgu svetog Petra u nedjelju. Predvodit će je talijanski kardinal Pietro Parolin, koji se često smatra vodećim papinskim kandidatom.
U narednim danima Vatikan će objaviti datum početka konklave koja će izabrati Franjinog nasljednika. Malo je vjerojatno da će ona početi prije 6. svibnja.
U Vatikanu će se od pape Franje oprostiti milijuni ljudi i 130 lidera
Sprovod pape Franje održat će se u subotu, 26. travnja, 2025. u 10 sati, prvoga dana novendiala, devetodnevnoga žalovanja, ispred bazilike Svetog Petra, u skladu s Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, a sprovodnu liturgiju predvodit će 91-godišnji kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora.
Na kraju euharistijskoga slavlja održat će se molitva preporuke (Ultima commendatio) i posljednji pozdrav (Valedictio). Papin će lijes potom biti odnesen u baziliku Svetoga Petra, a odatle u baziliku Svete Marije Velike na pokop.
Franjo je prošle godine pojednostavio pogrebni obred rimskih prvosvećenika. Prema novom obredu, Franjo će biti pokopan u jednom kovčegu, umjesto u tri u kakvima su pokopani prethodni pape. Koristit će se i drugačiji jezik. Tijekom pokopa Papu će zvati "rimskim biskupom", "papom", "pastorom" ili "rimskim pontifeksom", a uzvišenije titule poput "vrhovnog pape univerzalne crkve" sada se izbjegavaju. Obred pokopa održat će se na različitim jezicima, odražavajući međunarodnu prirodu Katoličke crkve i različito porijeklo prisutnih.
Kao kod većine misa te vrste u Vatikanu, glavne molitve vodit će se na latinskom i talijanskom jeziku, s čitanjima Biblije na talijanskom, španjolskom i engleskom te nizom kraćih molitvi na drugim jezicima poput arapskog, poljskog i kineskog.
Bazilika Svete Marije Velike bila je omiljena Franjina crkva i uvijek se ondje molio prije i poslije putovanja u inozemstvo. Ondje će njegovo tijelo dočekati grupa siromašnih, gdje će biti premješteno iz bazilike Svetog Petra. Siromašne je volio i poštovao, uostalom, bio je papa koji je želio Crkvu koja će izići iz kancelarija i sjajnih palača i koja će se kao misionar zaputiti na periferiju društva, "među potrebite, one kojima treba i vode, i kruha, i utješne Božje riječi", kako je najavio u Apostolskom nagovoru Evangelii gaudium (Radost evanđelja).
Franjo će biti prvi papa koji će ondje biti pokopan od 17. stoljeća i prvi u više od 100 godina koji će biti pokopan izvan Vatikana. Lokaciju je odabrao osobno u duhovnoj oporuci od 29. lipnja 2022. u kojoj je vlastoručno napisao: "Molim da moj grob bude smješten u niši bočne lađe između kapele Paoline (kapela Gospine ikone Salus Populi Romani) i kapele Sforza u bazilici Svete Marije Velike. Grob neka bude u zemlji; jednostavan, bez posebnih ukrasa i s jednostavnim natpisom: Franciscus".
Možda zvuči grubo, ali pogrebi papa predstavljaju globalni spektakl. Papa je poglavar Rimokatoličke crkve, ali također vodi Svetu Stolicu koja je suvereni pravni subjekt s mjestom u Ujedinjenim narodima i grad-državu Vatikan. U svijetu ima gotovo 1,4 milijarde katolika, koncentriranih prije svega u Europi, Americi i sve više u Africi. Zbog toga papinski pokopi obično privlače veliki broj političara. Kada je papa Ivan Pavao II. preminuo 2005., njegov pogreb privukao je 70-ak predsjednika i premijera, što je bilo jedno od najvećih okupljanja svjetskih vođa u povijesti. Usto, pokop pape Ivana Pavla II privukao je gotovo četiri milijuna posjetitelja.
U četvrtak je Ured za protokol državnog tajništva Svete Stolice objavio da je 130 delegacija potvrdilo dolazak na Franjin pogreb, među kojima je otprilike 50 šefova država i 10 monarha. Među onima koji su već potvrdili dolazak na Papin pogreb u subotu su američki predsjednik Donald Trump, šef UN-a António Guterres i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, te brojni najviši dužnosnici poput Ursule von der Leyen, Giorgie Meloni, Keira Starmera, Emmanuela Macrona, princa Williama i drugih. Stižu i katoličke kraljevske obitelji iz Španjolske, Monaka, Belgije i Luksemburga, baš kao i protestantski monarsi Švedske, Danske i Norveške.
Snažnu emotivnu poruku uputio je ekumenski patrijarh Bartolomej, koji je Franju opisao kao "dragocjenog brata u Kristu" i "pravog prijatelja pravoslavlja".
"Tijekom 12 godina svog papinstva bio je vjerni prijatelj, suputnik i podupiratelj Ekumenskog patrijarhata... Ostavio je za sobom primjer istinske poniznosti i bratske ljubavi", poručio je Bartolomej. Očekivano, manje emotivan bio je njegov glavni suparnik unutar pravoslavlja, patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril, koji je izrazio sućut i istaknuo da je Papa "uložio mnogo napora da ujedini pravoslavne i katoličke kršćane".
Sada slijedi izbor Franjina nasljednika, a prema katoličkom vjerovanju, Duh Sveti trebao bi presuditi o novom poglavaru Crkve. "Novi papa je izabran od Duha Svetoga, a kardinali su oni koji trebaju u molitvi i razmatranju potražiti toga koga je izabrao Duh Sveti", izjavio je i kardinal Josip Bozanić, umirovljeni nadbiskup zagrebački, prije nego što se zaputio u Rim.
Vrlo brzo, između 5. i 10. svibnja, 133 od 135 kardinala izbornika koji danas u Crkvi imaju pravo glasa ući će u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali novog papu, dok su dvojica rekla da zbog bolesti vjerojatno neće prisustvovati. Uz Bozanića dolazi i umirovljeni sarajevski nadbiskup Vinko Puljić, a iz Beograda kardinal Ladislav Nemet, čija su pastva i hrvatski katolici koji žive u Srbiji. To će biti najveća konklava održana u modernoj povijesti Crkve. Prije pape Ivana XXIII., koji ga je proširio 1958., Kardinalski zbor imao je 70 članova još tamo od 16. stoljeća.
Promjienio se uvelike i nacionalno-regionalni sastav. Do početka Drugog svjetskog rata više od police članova Kardinalskog zbora bili su Talijani, no to se počelo mijenjati prije sedamdesetak godina jer je imenovano više kardinala iz cijele Europe i ostatka svijeta. Ipak, tijekom konklave 1978. kada je biran Ivan Pavo II. pa sve do konklave 2013. na kojoj je izabran papa Franjo u Zboru je još bila otprilike četvrtina kardinala talijanskog podrijetla. No, u predstojećoj konklavi samo 14% kardinala s pravom glasa dolazi iz Italije. Najveći dobitnici su Azija i Pacifik, koji su povećali svoj udio s 10% na 16%, tako da sada ima više kardinala s pravom glasa iz azijsko-pacifičke regije, nego iz Italije.
Zahvaljujući Franjinoj kadrovskoj politici, povećao se i broj kardinala iz Afrike i s Bliskog istoka te iz Latinske Amerike. Poput Italije, Sjeverna Amerika je smanjila udio u zastupljenosti u konklavama, s nekadašnjih 12% kardinala s pravom glasa na konklavi 2013. na 9% na ovogodišnjim izborima. Ostatak Europe, osim Italije, neznatno je povećao svoj udio.
Sve rasprave o tome kako je papa Franjo oblikovao Kardinalski zbor koji će izabrati njegova nasljednika dovode do očitog pitanja: u kojoj je mjeri to sada "Franjin" Kardinalski zbor? Činjenica je da je 80% kardinala s pravom glasa na konklavi 2025. izabrao papa Franjo. To pretpostavlja njegov veći utjecaj nego što je Benedikt XVI. imao na svog nasljednika. U konklavi 2013. 58% kardinala s pravom glasa imenovao je Benedikt XVI., dok je ostalih 42% imenovao Ivan Pavao II. No, prema riječima upućenih u vatikanske odnose, sve to ne mora značiti da će sljedeći papa postati neki od kardinala koje je preferirao Jorge Bergoglio.
"Teško je predvidjeti, samo na temelju činjenice da ih je Franjo imenovao, kakvog će sljedećeg papu tražiti kardinali koje je izabrao Franjo. Mnogi od njih ionako su ljudi koji se ne poznaju dobro s obzirom na to da se obično brinu za potrebe svojih crkava diljem svjetskih ‘periferija‘", upozorava katolički portal Pillar.
U idućim danima sigurno neće manjkati spekulacija koga će oni izabrati.
Komentari
0