Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu možemo zahvaliti, recimo to blago, što je pred nama dan s tri događaja koji su možda priprema za novo poglavlje povijesti zapadnih liberalnih demokracija.
Možda će iskusniji povjesničari naći datume unazad zadnjih 150 godina uz koje je zabilježeno više povijesnih prekretnica, ali će 18. ožujka 2025., sasvim je moguće, ostati u uskoj konkurenciji. Danas je, naime, najavljen povijesni razgovor Trumpa s Vladimirom Putinom za koji američki i europski mediji upravo donose informacije da će se bazirati na podjeli ukrajinske imovine. Trump poručuje da je njegov današnji razgovor s Putinom nova Jalta.
Na konferenciji 1945. održanom u tom crnomorskom ljetovalištu ozbiljni ljudi (Roosevelt, Churchill i Staljin dogovarali su novi globalni poredak). Ako će Trump i Putin danas doista dogovarati podjelu imovine treće, neovisne države, možda doista možemo govoriti o uvođenju novih pravila igre u međunarodne odnose. Danas bi se, nadalje, Bundestagu trebalo održati najvažnije, najneobičnije i najkontroverznije glasanje u modernoj njemačkoj i europskoj povijesti.
Naime, ključna politička operacija relativnog pobjednika izbora, Merza, jest rušenje njemačke ‘kočnice duga‘ kako bi se osigurao novac za naoružavanje, infrastrukturu i zelene mega-projekte, a tu političku operaciju može izvesti jedino tako da iskoristi odnose snaga u starom sazivu Bundestaga, pa tako ispada da o budućnosti Njemačke i Europe de facto odlučuju izborni gubitnici. Merz je kupio podršku Zelenih u starom sazivu s najmanje 50 milijardi eura obaveznih zelenih investicija i nizom drugih, ‘manjih‘ ustupaka, a ostatak plana ionako više podsjeća na SPD-ovu (Scholzovu) retoriku, a ne baš ono što su obećavali iz CDU-a, nipošto na predizborne proklamacije CSU-a. Jasno je da to što radi Merz također neka vrsta reakcije na trumpizam, a Trump je za baš za danas najavio i objavio dokumentacije o John F. Kennedyju.
PROČITAJTE VIŠE Izvanredna objava Donalda Trumpa: ‘Ujutro zovem Vladimira Putina!‘
Novinske redakcije imat će, sve u svemu, udarnički dan, jer su jasne implikacije razgovara Trump-Putin, nešto je manje jasno što znači korištenje starog saziva Bundestaga za krojenje budućnosti, a dossier o JFK-u ima 80.000 stranica.
Donosimo vrlo kratki pregled dva vrlo važna dnevna događaja (razgovara na relaciji SAD-Rusija, glasanja u Njemačkoj) te najave objave dokumenata o ubijenom predsjedniku.
Članak u Bloombergu većinu teza otkriva samim naslovom – "Trumpove izjave o podjeli imovine izazivaju zabrinutost prije njegovog razgovora s Putinom" – a, ključna poruka glasi: "Kijev i njegovi europski saveznici zabrinuti su da će Trump pokušati prisiliti ih na dogovor pod uvjetima Rusije, ostavljajući Ukrajinu oslabljenom i ranjivom pred Kremljom u budućnosti. Osim primirja, razgovor u utorak — drugi između Trumpa i Putina otkako je aktualni američki predsjednik započeo ovaj mandat — vjerojatno će obuhvatiti šire gospodarske interese i mogućnost izravnog sastanka dvojice čelnika, dok Bijela kuća nastoji resetirati odnose s Moskvom", piše Bloomberg. Neće se raditi o klasičnom telefonskom razgovoru nego o sastanku koji će iz prikrajka pratiti niz savjetnika-pomagača-šaptača.
Što se pak tiče glasanja u donjem domu njemačkog parlamenta puno toga postaje jasno već u kratkoj najavi Guardiana: "Konzervativni njemački budući kancelar, Friedrich Merz, izjavio je da je, nakon maratonskih pregovora koji su trajali cijelu noć, osigurao potporu stranke Zelenih za svoj radikalni plan povećanja izdvajanja za obranu i infrastrukturu, čime je otvoren put za njegovo usvajanje u parlamentu. ‘Njemačka se vratila,‘ rekao je Merz u petak u Berlinu.
PROČITAJTE VIŠE Njemačka: Demokršćani i socijaldemokrati su i službeno započeli koalicijske pregovore
‘Njemačka daje svoj veliki doprinos obrani slobode i mira u Europi‘.
Konzervativni blok CDU/CSU, koji je pobijedio na prošlomjesečnim izborima, te Socijaldemokrati, koji pregovaraju o sastavljanju nove vlade, iznijeli su prijedlog koji će ublažiti strogo pravilo o zaduživanju, omogućavajući povećanje izdvajanja za obranu i uspostavu "posebnog fonda" od 500 milijardi eura (420 milijardi funti) namijenjenog infrastrukturnim reformama."
Kad Merz govori "Njemačka se vratila" i poručuje da će zemlja koju vodi iznova davati doprinos miru u Europi, starije cinike podsjeća da je dva puta u zadnjih 150 godina Njemačka odlučila rješavati probleme naoružavanjem, što dva puta nije dobro završilo, pa se možda radi o ‘trećoj sreći‘. Treba se, dakle, nadati da put u pakao nije popločan dobrim namjerama, kakve Merz, čini se, definitivno ima.
Iako je objava JFK dossiera vjerojatno tek Trumpov garnirung uz važni razgovor s Putinom, te možda nema konkretnu povijesnu težinu, nekako se može pretpostaviti da ćemo uskoro u američkim medijima ubrzo i poprilično čitati o američkom prljavom rublju iz 60-ih. A možda i nećemo.
"Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je naložio objavu povjerljivih dokumenata vezanih uz ubojstvo predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja 1963. godine, izjavio je u ponedjeljak da će njegova administracija u utorak objaviti oko 80.000 stranica dokumenata vezanih uz bivšeg predsjednika.
PROČITAJTE VIŠE O čemu će zapravo razgovarati Trump i Putin: Curi sve više detalja, evo što su crvene linije Kijeva i Moskve
"Ljudi su desetljećima čekali na ovo. Bit će vrlo zanimljivo", rekao je Trump novinarima tijekom posjeta Kennedy Centeru u Washingtonu", piše Reuters.
Bilo kako bilo, uz Trumpa nije dosadno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....