![Donald Trump](https://static.jutarnji.hr/images/slike/2025/02/03/k_36169547_640.jpg)
Vrijednost Bitcoina i drugih kriptovaluta pala je na najnižu razinu u tri tjedna zbog straha ulagača od trgovinskog rata. Pad vrijednosti je bio 6,2 posto u jednom danu. Donald Trump je najavio uvođenje carina na Meksiko, Kanadu i Kinu, što je izazvalo negativnu reakciju na tržištima. Ova odluka je iznenadila ulagače, a neki smatraju da je Trump namjerno odabrao vikend kako bi produljio rok udara na tržišta. Carine mogu imati negativne posljedice na globalnu ekonomiju i trgovinu, te mogu narušiti pozitivne trendove oporavka. Trump je također tražio smanjenje cijena nafte od OPEC-a, ali su carine izazvale strah od prekida opskrbe, što je rezultiralo rastom cijena nafte. Trump je zainteresiran za dogovor s Kinom, ali njegovi potezi mogu dovesti do rizika za američku dominaciju.
PROČITAJTE VIŠE Europska unija pokazala zube Trumpu!
Bitcoin je u ponedjeljak pao, kao i vrijednost svih kriptovaluta, na najnižu razinu u tri tjedna. Kolebljivost je bila velika, cijena se kretala od 91.000 dolara tijekom noći do 95.000 ujutro u ponedjeljak, Reuters piše da je riječ o padu 6,2 posto u jednom danu. “Rizik trgovinskog rata prestrašio je ulagače izazvavši rasprodaju”, pišu Reutersovi stručnjaci.
Bitcoin je rastao od 5. studenog prošle godine kad je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima jer je najavio da će pretvoriti SAD u središte trgovine kriptovalutama, cijena bitcoina prvi put u povijesti prešla je 100.000 dolara. Industrija je uživala, Trump je 23. siječnja naredio osnivanje radne skupine za kriptovalute radi predlaganja novih propisa. Ispunjavanje predizbornih obećanja jer je ta industrija, pod utjecajem potpredsjednika JD Vancea, ulila znatan novac u kampanju. Ali u toj branši nisu ozbiljno shvaćali Trumpove prijetnje trgovinskim ratom. Trebali su.
Zašto je izabrao baš subotu?
Trump je najavio da će 1. veljače udariti 25 posto carina Meksiku i Kanadi, 10 posto Kini. Nejasnim ostaje je li termin biran samo kao početak novog mjeseca ili je Predsjednik svjesno išao prema vikendu kako bi se produljio rok udara na tržišta.
Iz njegove se prve reakcije, nakon što su Kanada i Meksiko odgovorili carinskim protumjerama, može zaključiti da je bio iznenađen očekujući da se ponašaju kao Kolumbija koja je ustuknula pred prijetnjom carinama i primila imigrante iz SAD-a. Na svojoj platformi TruthSocial napisao je: “Hoće li [carine] izazvati nešto boli? Da, možda (a možda i ne!) ... ali vrijedit će platiti tu cijenu.” Sve koji se protive carinama, poput The Wall Street Journala i Fondova ograničavanja rizika (Hedge Funds), Trump je odmah definirao kao entitete pod kineskom ili kontrolom drugih stranih ili domaćih tvrtki – eto nam opet unutarnjeg neprijatelja koji je nakratko bio nestao iz Predsjednikovog izričaja.
PROČITAJTE VIŠE Trumpova noćna objava u središtu je svjetske pozornosti
Trumpova izjava u kontradikciji je s njegovim riječima iz prvog mandata i tijekom kampanje, pričao je tada da su carine jednostavne, nametnemo ih i drugi plaćaju da nam prodaju što ide u korist Amerikanaca. Nije tako, razumljivo, jer se carine u konačnici prelamaju na krajnjem kupcu jer je proizvod skuplji. U prvom je mandatu Trump tvrdio da će Meksiko platiti izgradnju zida na granici pa je konačno tražio novac od Kongresa, američkih poreznih obveznika. Upravo je sustav sporazuma o slobodnoj trgovini ukidanjem carinskih barijera dao snažan poticaj međunarodnoj razmjeni i pokrenuo globalni rast. Ukidanje carina temeljni je princip jedinstvenog tržišta našeg bloka što je još jedan razlog zašto nas Trump ne može podnijeti. “Sustav carina i trgovinskih ratova mogao bi razotkriti ograničenja američke ekonomske moći kao što je invazija na Irak 2003. godine razotkrila ograničenja američke vojne moći,” dobro je upozorio Klemen Grošelj, bivši slovenski eurozastupnik i stručnjak na području obrambene politike.
Otvaranje trgovanja na azijskom i europskom tržištu bilo je obilježeno padom vrijednosti, japanski Nikkei indeks bio je u 7,00 sati u minusu 2,6 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 2,6 posto. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,3 posto, skliznuvši s rekordne razine, londonski FTSE indeks pao 1,17 posto, frankfurtski DAX 1,98 posto, a pariški CAC 1,94 posto. Sve to, treba naglasiti, uz samo 10 posto carina Kina i EU još uvijek bez carina.
Posegnut ću za oštrom usporedbom, ali mislim da nije besmislena. Možda ćemo pamtiti 3. veljače 2025. godine kao dan početka globalnog trgovinskog rata kao što 24. veljače pamtimo danom početka ruske agresije na Ukrajinu. Ova potonja je redefinirala geopolitičke odnose, ovaj prvi ima potencijal razaranje pozitivnih trendova u globalnoj ekonomiji i trgovini, možda i naštetiti ranjivom globalnom ekonomskom oporavku.
Neugodan zakon nenamjeravanih posljedica
Nezgodan je taj zakon nenamjeravanih posljedica, Trump je u Davosu rekao da od OPEC-a, kartela naftnih proizvođača, traži da spuste cijene nafte jer bi onda, navodno, odmah bila zaustavljena ruska agresija na Ukrajinu. Reutersov izvještaj s tržišta oko podneva: “Cijene nafte porasle su jer su carine izazvale strah od prekida opskrbe." SAD iz Kanade uvozi znatne količine nafte. Cijena barela referentnog tipa Brent porasla je nešto više od 1 posto čime je zaustavljeno prošlotjedno smirivanje cijena koje su snažno skočile nakon što je bivša američka administracija uvela posljednji krug sankcija ruskom izvozu nafte.
Trump želi i slabiji dolar radi poticaja izvozu, a u ponedjeljak je dolar porastao u odnosu na sve ostale valute pri čemu je kineski renminbi dodatno pao olakšavajući tako izvoz koji je i dalje supermoć kineske ekonomije. Time Beijing/Peking može poravnati negativni utjecaj carina. Kina, piše The Wall Street Journal, koji je, prema Trumpu, pod kineskim utjecajem, priprema ponudu kojom kani spriječiti povećanje carina. Iz Trumpovih se poteza može zaključiti da je zainteresiran za dogovor s Beijingom što ne treba biti iznenađenje, američki Predsjednik gaji osobitu sklonost autoritarnim vladarima a na voli dosadne pregovarače demokratskih zemalja poput Kanade i Meksika. EU prije svega. Greg Ip iz WSJ poentira da “Predsjednikov trgovački napad, koji ne pravi razliku između saveznika i protivnika, dokazivanje je američke dominacije sa značajnim rizicima”, u skladu s Grošeljevom ocjenom.
“Trgovinski rat simptomatičan je kad je riječ o Trumpovoj Americi. Predsjednik sam odlučuje koja su pitanja važna, preuveličava dijagnoze i odabire lijek. Trgovinski rat prijeti katastrofom, ali kaos tu neće završiti”, piše The Financial Times u uvodniku. Jay Townsend, politički konzultant koji je radio s političarima iz obje stranke, tumači da Trump upravlja koristeći kaos. “To je uspješno, ali samo neko vrijeme”, zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....