NOVI GLAVNI GRAD

Deset milijuna ljudi seli se iz metropole u džunglu, eksperti ogorčeni: ‘Sprema se katastrofa!‘

Izgradnje posve novih gradova dio su šireg trenda koji je već zamjetan diljem Azije i Afrike

Predsjednička palača u novom gradu Nusantari

 Handout/Afp/Profimedia/Handout/afp/profimedia

Indonezija je krenula s izgradnjom posve novog glavnog grada koji će se zvati Nusantara, a ako je suditi prema arhitektonskim vizijama, taj će se posve novi, ekološki grad sjajno uklopiti u tropske šume Bornea, piše Telegraph.

Izgradnja je već u tijeku u provinciji Istočni Kalimantan, a stanovnici novog metropilisa - uglavnom državni namještenici - uokolo će se voziti električnim busevima, dok će kuće imati struju iz obnovljivih izvora.

To će, smatra vlada Indonezije, biti rješenje za zagađeni i prenapučeni trenutni glavni grad Jakartu koja tone brzinom od šest centimetara godišnje. No osim toga, taj novi projekt treba pokazati i kako je predsjednik Joko Widodo okrenut budućnosti.

image

Predsjednička palača u novom gradu Nusantari

Handout/Afp/Profimedia/Handout/afp/profimedia

Izgradnje posve novih gradova dio su šireg trenda koji je već zamjetan diljem Azije i Afrike.

Dr. Sarah Moser, voditeljica Urbanih studija na Sveučilištu McGill u Montrealu kaže kako se iz temelja gradi 170 posve novih gradova u 50 zemalja i da je taj trend naročito uzeo maha u posljednjih 10-15 godina.

Novi glavni grad Mjanmara, Naypyidaw, izgradila je vojna hunta, grad Songdo izgrađen je u Južnoj Koreji, a novo administrativno središte Malezije, Putrajaya, izgrađen je na rubovima Kuala Lumpura.

Prvi se na taj vlak ukrcao Brazil još u 1960-im godinama, kad je izgrađena Brazilija, koja je od prenapučenog Rio de Janeira preuzela ulogu glavnog grada. I neke afričke zemlje izgradile su posve nove glavne gradove, uključujući Tanzaniju, Nigeriju i Obalu Bjelokosti.

Iako novi gradovi neće nimalo pomoći većini stanovništva, trend izgradnje novih gradova ne usporava dijelom i zbog činjenice da vođe zemalja žele na taj način osigurati svoju političku ostavštinu.

Ogromna ekološka katastrofa

Iako njegovi tvorci ističu ekonomske i logističke vrline novog grada, mnogi u Istočnom Kalimantanu vjeruju da je ovo tek kratkoročno rješenje koje neće riješiti probleme koje donose klimatske promjene.

U slučaju Nusantare, kritičari se pribojavaju da će stvaranje novog urbanog područja na 268.000 hektara - četiri puta većeg od Jakarte i zamišljenog da do 2045. pruži dom za 1,9 milijuna stanovnika - biti prava katastrofa, posebno za ugrožene vrste poput orangutana, ako i za autohtone zajednice.

image

Orangutan

Adek Berry/Afp/Profimedia/Adek Berry/afp/profimedia

Uli Arta Siagian iz nevladine udruge za zaštitu okoliša Walhi u projektu vidi veliku opasnost, a tu su i rizici od pojave novih bolesti zbog krčenja šuma i razaranja životinjski staništa.

Dr. Carl-Johan Neiderud, s odjela za zarazne bolesti Sveučilišne bolnice Uppsala u Švedskoj, još je 2015. pisao da novi ‘megagradovi mogu biti pravi inkubatori novih pandemija i zoonotskih bolesti koje mogu postati svjetska prijetnja.

‘Ljudi vide ogroman potencijal u novim gradovima i misle da će im oni riješiti problem‘, kaže dr. Moser. ‘Kako klimatske promjene budu postajale izraženije, ovaj će se trend dodatno proširiti. Ali ironično je da ljudi misle da su novi gradovi rješenje, iako se 30 do 40 posto njih gradi u razini mora ili na nasipanom tlu.‘

Novi grad Nusantara bit će rješenje tek za manji dio od 30 milijuna stanovnika Jakarte koja je već sada često na udaru poplava i koja će, prema procjenama, do 2050. podizanjem razine mora izgubiti četvrtinu svog prostora. Nadalje, prenapučenost u Jakarti je tolika da gospodarstvo Indonezije godišnje košta oko 3,2 milijardi eura, a zbog prometa i spaljivanja otpada kvaliteta zraka je užasna.

Mnogi od 30 milijuna stanovnika živi u slamovima u sjeni sjajnih nebodera gdje su česte zaraze zbog loših higijenskih uvjeta i nedostatka čiste vode. Nitko od njih neće imati neke koristi od novog grada Nusantare.

image

Jakarta

Xu Qin/Xinhua News/Profimedia/Xu Qin/xinhua News/profimedia

‘Greenwashing‘ na najjače

Dr. Moser se boji da je glavni motiv za izgradnju novih gradova korupcija. Naime, Indonezija je prema Transparency Internationalu jedna od najkorumpiranijih zemalja svijeta.

‘Posebno sam sumnjičava zbog nedavno izgrađenog grada Dompaka na otocima Riau u Indoneziji. To je jedan od najgorih projekata koji sam vidjela. Iz političkih je razloga predstavljen kao ekološki, no zapravo to je otvoren rudnik boksita. Planeri su toliko nekompetentni da tamo i nema grada - samo vladine zgrade udaljene po nekoliko minuta vožnje, a između njih ostaci rudarske industrije.‘

Ipak, predvodnik te nove urbanizacije je Kina koja je u proteklih 30 godina izgradila stotine novih gradova.

Komunistička partija ne dozvoljava previše upita o ekološkom utjecaju tih novih, rijetko naseljenih mjesta.

Dizajneri Nusantare, koji se uvelike ugledaju na Kineze, kažu kako će izgradnja biti ugljično neutralna, a 65 područja ponovno pošumljeno. No indonezijske udruge za zaštitu okoliša kažu kako su to u većini ‘proizvodne šume‘ što znači da će se moći dobiti dozvole za njihovo iskorištavanje, a to znači dodatno uništavanje životinjskih staništa.

‘Ovo je greenwashing najvišeg stupnja‘, kaže dr. Moser. ‘Indonezija nema kapaciteta izvesti ovaj projekt da bude barem donekle održiv.‘

image

Rudnici u Nusantari

Adek Berry/Afp/Profimedia/Adek Berry/afp/profimedia

No gradske vlasti Nusantare kažu da će iz tog područja ukloniti rudnike te smanjiti koncesije da krčenje šuma i proizvodnju palminog ulja.

Myrna Asnawati Safitri, zamjenica za okoliš i prirodne resurse vlade Indonezije, nedavno je odbacila sugestije da će izgradnja grada biti pogubna za krhke ekosustave kazavši kako na tom području već sada ima malo prirodnih šuma.

Postoji li lakši i čišći način za rastuće probleme Jakarte? Kao što vidimo u primjeru Venecije, fenomen gradova koji lagano tonu nije nov. Međutim, zbog veličine Jakarte, ondje će biti potrebna drugačija rješenja.

Veliki morski zid jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata te vrste, no kritičari kažu kako će to vrlo malo pomoći najugroženijim skupinama ljudi.

Naime, baš kao i u mnogim drugim slučajevima, elita koja će živjeti u Nusantari bit će daleko kad poplave počnu gutati prenapučene slamove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:50