Novi dan, nova "bomba" iz Bijele kuće Donalda Trumpa.
Kao što je najavljivano tijekom kampanje, Washington 3. travnja i formalno uvodi 25-postotne carine na uvoz svih automobila i njihovih dijelova. Očekivano, EU, Kanada i Kina već najavljuju recipročne protumjere, a njihovim bi putem uskoro mogle krenuti i druge zemlje čijim će gospodarstvima ovaj potez zadati ozbiljan udarac, poput Japana.
"Sve su opcije na stolu. Dužni smo, pošto-poto, zaštititi nacionalni interes naše zemlje" poručio je svom američkom kolegi japanski premijer Shigeru Ishiba obraćajući se zastupnicima parlamenta u Tokiju.
Poanta cijele (besmislene) priče bila je prvo vratiti, pa onda i ojačati proizvodnju automobila u Sjedinjene Države. Naime, prema podacima S&P Global Mobilityja, na koje se pozvao CNN Business, polovina svih vozila prodanih u SAD-u tijekom 2024. godine sastavljena je izvan Amerike. Štoviše, "američki auto" kao takav uopće više ne postoji, zato što su sva 10,2 milijuna automobila, koliko ih je prošle godine proizvedeno u američkim tvornicama, sadržavala značajan udio uvoznih dijelova, uglavnom iz Kanade i Meksika.
"Ako proizvođači automobila imaju svoja postrojenja u našoj zemlji, za njih ne vrijede carine, što znači da sve kompanije koje našim sugrađanima žele nastaviti prodavati svoja vozila uvijek imaju opciju zasukati rukave i početi otvarati tvornice u SAD-u", objasnio je predsjednik Trump svoju logiku. Međutim, prvi potezi vodećih proizvođača automobila ne daju naslutiti da ih je njegov mafijaški pristup a priori obeshrabrio u načinu poslovanja; čak i one američke koji zbog carina također trpe ogromne udarce.
Izvršni direktor Forda Jim Farley na investicijskoj je konferenciji ove godine poručio da njegova kompanija još uvijek ne planira graditi nove tvornice jer je "kaos koji izaziva nova administracija Bijele kuće preveliki da bi investitori, sa sigurnošću i povjerenjem, mogli otvoriti svoje novčanike i pristati na višemilijardske iznose unaprjeđenja poslovanja".
Isplativije im je, kaže, pretrpjeti ovaj financijski udarac.
A dobili su ga.
Naime, vrijednost dionica General Motorsa u samo jednom se danu strmoglavila čak sedam posto, dok su Ford i Stellantis (američki proizvođač Jeepa, Chryslera i Dodgea) pali za četiri posto.
Trend se, također očekivano, prelio i na globalno tržište. Dionice njemačkog Volkswagena pale su za 1,7 posto, a BMW-a za 1,8 posto, dok je Toyota, najveći proizvođač automobila na svijetu, izgubila čak dva posto vrijednosti svojih dionica.
Udarac, još jedan u nizu koje je pretrpjele ovoga mjeseca, zadobila je i Tesla Elona Muska. Izvršni direktor kompanije Elon Musk na svojoj je platformi X promptno naglasio da će carine i njemu osobno pomrsiti račune jer nije "tražio nikakva izuzeća", unatoč tome što je "jedan od vodećih donatora stožeru Donalda Trumpa".
Međutim, Jack Ewing iz New York Timesa drugačije interpretira ovaj trend jer tvrdi da bi Tesla "na duge staze" mogla dobrano profitirati od Trumpovih carina.
"Unatoč tome što su Amerikanci voljeli kupovati Teslu, osobito Model Y i 3, koji su bili najprodavaniji električni automobili u SAD-u prošle godine, kompanija se sve teže nosi s konkurentima iz portfelja General Motorsa i Forda. Njihovi se modeli električnih automobila, Equinox E.V. i Mach-E, proizvode u Meksiku, zbog čega će narednih mjeseci rapidno i drastično poskupjeti, dok će cijena Tesle nastaviti stagnirati; ako ni zbog čega drugoga, onda zato što se više Teslinih dijelova proizvodi u SAD-u", zaključuje Ewing u svom članku u NYT-ju.
I dok tržišni analitičari i resorni stručnjaci pokušavaju predvidjeti točan financijski udarac koji će cijeli sektor, na globalnoj razini, pretrpjeti, svi se slažu u jednome: Trumpove će carine (kao i recipročne mjere drugih zemalja) sasvim sigurno uzurpirati lanac ponude i potražnje zbog čega će doći do porasta cijena. Prvo samih vozila i njihovih dijelova, a onda i cjelokupne proizvodnje, što će se pretočiti u smanjenje radnih mjesta i otkazivanje dogovorenih projekata.
Analitičari financijske kuće Bernstein za NYT ističu da bi carine proizvođačima automobila godišnje mogle dodati 75 milijardi eura nepredviđenog troška. Teško je zamisliti da će ga biti spremni i voljni sami podmiriti. Bitno je izgledniji scenarij da će "račun" pretočiti na kupce.
I time dolazimo do najvećeg problema, kako za nas same tako i za Donalda Trumpa, koji je zahvaljujući (američkoj) srednjoj klasi u studenom uvjerljivo dobio drugi mandat u Bijeloj kući.
Prema podacima iz 2024., više od 60 posto američkih kućanstava ne može si priuštiti kupnju novog automobila, što sugerira da samo 40 posto svih kućanstava u SAD-u može. S obzirom na to da se "srednja klasa" u SAD-u najčešće definira kao kućanstva s prihodima između 50.000 i 150.000 dolara godišnje, porast između 6000 i 7000 dolara po vozilu, koliko se očekuje od ove Trumpove mjere, mogao bi onemogućiti još veći broj Amerikanaca da dođu do ključeva automobila.
Komentari
0