Do posla najteže u Grčkoj, a najlakše u Latviji i Estoniji

Ukupan broj zaposlenih na području eurozone u drugom je tromjesečju ostao stabilan, a broj zaposlenih u svih 27 zemalja Europske Unije povećao se 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju podaci Eurostata .

U prvom je kvartalu zaposlenost u eurozoni pala 0,3 posto, a 0,1 posto na području cijelog EU.

Velik pad u Bugarskoj

Najveći pad u drugom kvartalu u odnosu na prethodno tromjesečje zabilježen je u Bugarskoj, gdje je zaposlenost manja 1,3 posto, dok je najveći rast zaposlenosti od 0,9 posto zabilježen na Baltiku, gdje su rast od 0,9 posto zabilježile i Latvija i Estonija.

Kada se brojke usporede s istim kvartalom prethodne godine, ispada da je na području eurozone zaposlenost pala 0,6 posto, odnosno 0,2 posto u cijelom EU. Eurostat procjenjuje da je na području cijelog EU do lipnja ove godine bilo zaposleno 223,4 milijuna osoba, od čega u eurozoni 146,4 milijuna.

Eurostat zbog manjka točnih podataka nije uspio usporediti grčke podatke s prošlim tromjesječjem, ali je zato usporedio drugo tromjesečje s istim tromjesečjem prošle godine i podaci su prilično dramatični. Grčka zaposlenost smanjila se čak 9 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. To je posljedica dugotrajne recesije. Mrvicu bolje stoje Španjolska i Portugal, ali su brojke i dalje daleko od europskog prosjeka.

Loše i u Španjolskoj

U Španjolskoj je zaposlenost pala četiri posto, dok je u Portugalu smanjena 4,2 posto. Ni Cipar nema razloga za zadovoljstvo budući da se na tom otoku zaposlenost smanjila 3 posto. S druge strane, baltičke su države pri vrhu po rastu zaposlenosti. U toj su grupi i Austrija, Njemačka i Velika Britanija.

Kada je riječ o sektorima, najveći rast zaposlenosti u drugom tromjesječju zabilježen je u poslovanju s nekretninama, a najveći pad bilježe financijska i osiguravateljska industrija.