Dodik se kladio na Trumpa i Ameriku, ali karte mu ne izgledaju dobro: Ne odigraju li SAD i Europa dobro s njim, prijeti im još jedna kriza

Nalog za uhićenje čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika pojačat će političku i ustavnu krizu u Bosni i Hercegovini, stavljajući na kušnju krhki institucionalni poredak zemlje usred rastuće regionalne i globalne nestabilnosti i potičući zabrinutost zbog potencijalnog prelijevanja nemira na zapadni Balkan, navodi se u najnovijoj analizi američke kompanije za strateške obavještajne analize ‘Strategic Forecasting Inc.‘, poznatijoj kao Stratfor.

Podsjeća se kako su bosanskohercegovački državni tužitelji, 13. ožujka izdali naloge za uhićenje separatističkog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i nekih njegovih suradnika, uključujući premijera Radovana Viskovića i predsjednika regionalnog parlamenta Nenada Stevandiju, jer se nisu odazvali sudskim pozivima. Dodik je pod istragom zbog navodnog podrivanja federalnog ustavnog poretka Bosne nakon što je inicirao zakone čiji je cilj uklanjanje pravosudnih i policijskih ovlasti središnje vlade iz Republike Srpske, a ostaje nejasno namjeravaju li ga vlasti uhititi ili samo dovesti da svjedoči.

PROČITAJTE VIŠE Strah od novog rata u BiH osjeti se na svakom koraku

U tome bi, upozoravaju u Stratforu, Dodik mogao vidjeti priliku za unapređenje svojih secesionističkih ambicija za Republiku Srpsku dok se pozornost EU-a usmjerava na Ukrajinu, budućnost NATO-a postaje neizvjesna, a povećavaju se špekulacije o potencijalnom strateškom povlačenju SAD-a iz Europe.

- Sumnje u sposobnost Europe da popuni sigurnosni vakuum koji je ostavio potencijalno isključenje SAD-a iz regije, dok Bruxelles mora istodobno povećati vojnu i financijsku potporu Ukrajini kako bi nadoknadio bilo kakvo smanjenje američke pomoći, mogu navesti Dodika da vjeruje da bi status quo uspostavljen nakon jugoslavenskih ratova 1990-ih mogao biti izazvan s minimalnim ili savladivim posljedicama, drže američki analitičari.

Štoviše, možda se kladio na mogućnost da bi se o novom rješenju moglo ponovno pregovarati sa Sjedinjenim Državama jer bi Trumpova administracija mogla pokušati zaobići Europu kako bi jednostrano posredovala u rješavanju etničkih sporova u regiji u sklopu šireg približavanja Rusiji – dugogodišnjem pokrovitelju Republike Srpske – a to bi osigurala brzu diplomatsku pobjedu za Trumpa.

Međutim, iz Washingtona još uvijek nisu došli znakovi da bi takva promjena bila na dnevnom redu. Snažna osuda SAD-a i tajnika State Departmenta Marca Rubia, koji je 10. ožujka optužio Dodika da je potkopao bosanske institucije i pozvao zapadne saveznike da se potisnu protiv njegovih secesionističkih ambicija, sugerira da stajalište Trumpove administracije možda neće biti tako prilagodljivo kao što Dodik predviđa.

PROČITAJTE VIŠE EUFOR u BiH uvježbava ‘kontrolu nereda‘, kažu da će štititi civile

Unatoč tome, njegovo uhićenje moglo bi izazvati masovne prosvjede među srpskim nacionalistima, produbiti već polarizirani politički krajolik Bosne i potaknuti separatističke ambicije u Republici Srpskoj. Ako napetosti eskaliraju, središnja vlada Bosne mogla bi se boriti za provedbu svojih ovlasti, što izaziva zabrinutost zbog povratka nasilja i šire regionalne destabilizacije.

Neuspjeh u obuzdavanju krize stavio bi na ozbiljnu kušnju europski i američki utjecaj na Balkanu i ohrabrio revizionističke snage u cijeloj regiji, potencijalno ponovno otvarajući dugo tinjajuće etničke sporove drugdje. Napetosti bi se mogle preliti na obližnje Kosovo, gdje su sporovi između sjevernih pokrajina u kojima dominiraju Srbi i vlade u Prištini koju podržava Zapad doveli do čestih rasplamsavanja, uključujući i duž kosovsko-srpske granice posljednjih godina.

Srbija, koja se trenutačno suočava sa sve većim domaćim političkim previranjima, mogla bi biti u dobroj poziciji da iskoristi rastuće napetosti u Bosni i na Kosovu (iako vjerojatno ne do te mjere da aktivno potiče etničke napetosti preko lokalnih saveznika) kako bi odvratila pozornost od tekućih protuvladinih prosvjeda u Srbiji, povećavajući rizik od eskalacije.

Vučić je do sada zadržao kooperativan pristup s Europskom unijom u inicijativama usmjerenim na rješavanje pitanja i u BiH i na Kosovu i, barem službeno, ne podržava neovisnost Republike Srpske, ali, dosljedno podržava i srpske manjine u regiji, zaključuje se u Stratforovoj analizi.