Dok Europa bilježi rekordan broj zaraženih i umrlih od covida, jedna se zemlja izdvaja kao izuzetak

Dok cijela Europa trenutno bilježi rekordne brojke zaraženih i umrlih od posljedica covida-19, Kosovo se izdvaja kao izuzetak, kao svojevrsna oaza s vrlo malim brojem oboljelih.

Prema podacima Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova, u toj je zemlji u posljednja 24 sata zabilježeno samo 16 zaraženih na 1350 testiranih, a preminula je samo jedna osoba. Par dana ranije, broj zaraženih bio je manji od 10, a nekoliko dana zaredom nitko nije preminuo od covida.

Istovremeno, u državama oko Kosova, a i šire, svakodnevno se covidom zarazi više tisuća ljudi, a od posljedica isto premine više desetaka osoba.

U Kosovu trenutno vlada povoljna situacija jer je u toj zemlji najteže bilo krajem kolovoza i tijekom rujna. Tada je više od 50 posto testiranih bilo zaraženo, broj zaraženih je bio veći od tisuću dnevno, a svakodnevno je umiralo između 20 i 30 osoba. To su šokantne brojke za državu od oko 1,8 milijuna stanovnika.

Kosovo tijekom prvih dana ljeta nije imalo gotovo niti jedan novi slučaj zaraze koronavirusom pa se potpuno otvorilo. Dopuštene su svadbe, a diskoteke, restorani i kafići radili su bez ograničenja broja okupljenih.

Ovog je ljeta velika Kosovska dijaspora masovno došla u domovinu. Kosovo je relativno kasno počelo s cijepljenjem jer nije imala cjepiva. Prve su im doze donirane, a značajan broj doza Kosovu je poslala Hrvatska. Međutim, interesa za cijepljenje baš i nije bilo, pogotovo među mladima. Ispostavilo se da dobar dio dijaspore nije bio cijepljen, iako su dolazili uglavnom iz uređenih država poput Švicarske i Njemačke, gdje je cjepivo bilo svima dostupno. Kosovo od osoba koje su dolazile u zemlju nije tražilo nikakav dokument kojim bi garantirali da su imunizirani ili da nisu zaraženi.

I tako su krajem kolovoza brojke zaraženih eksplodirale, a pandemija poprimila razmjere tragedije.

Scene koje se danas vide u Hrvatskoj na Kosovu su se viđale krajem kolovoza i početkom rujna. Velik broj zaraženih i umrlih te uvođenje mjera poput covid potvrda mnogima su bili glavni motivi za cijepljenje. Ispred centara za cijepljenje stvorili su se kilometarski redovi i dnevno se na Kosovu cijepilo oko 20 tisuća ljudi. Kosovo već sredinom listopada imalo jednu od najvećih stopa procijepljenosti u regiji.

Uvođenje epidemioloških mjera za suzbijanje širenja virusa Kosovu je pomoglo da pobjedi val zaraze koji poharao druge zemlje u regiji.

Za razliku od drugih u regiji, Kosovo je koristilo samo cjepiva koje je odobrila Europska agencija za lijekove, dakle nije dopuštala korištenje manje učinkovitih kineskih i ruskih cjepiva.

Sada je vlada Kosova pod velikim pritiskom da uoči novogodišnjih praznika dopusti koncerte na zatvorenom, rad diskoteka, ukidanje policijskog sata i produljenje rada kafića i restorana. Ugostitelji i estrada tvrde da to treba učiniti jer brojke kažu da pandemije u Kosovu "zapravo nema".

No, novi bi se val pandemije vrlo brzo iz susjedstva mogao preliti i na Kosovo, a dolazak dijaspore za praznike bit će veliki izazov. Mediji u Njemačkoj i Švicarskoj upozorili su da je interes za cijepljenje manji među populacijom porijeklom iz Zapadnog Balkana.

Kosovo je do sada s dvije doze cijepilo oko 750 tisuća ljudi, a s jednom preko 650 tisuća.

Izazov za Kosovo sada je cijepljenje mladih jer se procjenjuje da Kosovo ima najmlađu populaciju u Europi. Preko 50 posto stanovnika mlađe je od 25 godina, a otpor prema cijepljenju sada je znatno manji nego što je bio tijekom velikog vala prije dva mjeseca kada je na Kosovo umiralo oko 30 osoba dnevno.