‘SPORNO‘ CJEPIVO

Dok Merkel dolijeva ulje na vatru, čini se da Europa mijenja mišljenje...

Da je Njemačka pretjerala u "demoniziranju" cjepiva AstraZenece/Oxforda očito sad već drži i šef STIKO-a Thomas Mertens
Cijepljenje AstraZenecinim cjepivom
 Christophe Archambault/AFP

Otkako je Europska agencija za lijekove odobrila cjepivo AstraZeneca/ Oxford, u Njemačkoj ne prestaju prijepori o tome treba li ga davati i starijima od 65 godina, osobito nakon što je Kochov institut bio mišljenja da to nije cjepivo za starije.

Dodatno ulje na vatru dodala je kancelarka Angela Merkel svojom izjavom da se ona "neće cijepiti tim cjepivom" jer ima 66 godina, a Stalni odbor za cijepljenje (STIKO) još je u siječnju preporučio da ga "trebaju dobivati mlađi od 65 godina zbog nedovoljnih podatka iz kliničkih studija o učinkovitosti kod starijih od te dobi".

Rezultat je da je u Njemačku u međuvremenu stiglo 1,4 milijuna doza AstraZenece/Oxforda, a potrošeno je jedva 10 posto jer čak i mlađi od 65 godina sad odbijaju to cjepivo s obrazloženjem da je 62-postotna učinkovitost ipak manja nego primjerice Pfizer/BioNTechova ili Modernina s više od 90 posto. Ne pomaže niti to što je EMA odobrila to cjepivo bez ikakvih ograničenja dobi i utvrdila da je ono sigurno.

Da je Njemačka pretjerala u "demoniziranju" cjepiva AstraZenece/Oxforda očito sad već drži i šef STIKO-a Thomas Mertens, koji je rekao da je "dio problema što cjepivo stoji na lageru i procjena njegova panela".

"Stalno govorimo da naša procjena za primjenu na starijima nema nikakve veze sa sigurnošću cjepiva, već s činjenicom da je premali 'uzorak' starijih od 65 na kojima se ispitivalo to cjepivo", rekao je Mertens. Pridružio mu se i glasnogovornik Vlade Steffen Seibert, rekavši da je cjepivo sigurno i visokodjelotvorno te da sprečava infekciju i štiti od ozbiljnih oblika bolesti covida-19.

Cijela situacija kojoj je svoj doprinos dala i Merkel poprilično je poremetila planove cijepljenja u Njemačkoj pa se sad predlaže da se počne s cijepljenjem mlađih koji još ne bi bili na redu, a sve kako bi se iskoristile pristigle doze AstraZenecina cjepiva.

No, oporba kritizira Vladu i tvrdi da će se teško ponovo steći narušeno povjerenje građana, i to baš u trenutku kad cijeloj EU nedostaje cjepiva. Neki pak misle da cijela "predstava" oko ovog britansko-švedskog cjepiva zapravo leži i u interesnoj činjenici da će uskoro na tržište doći i njemačko cjepivo CureVac temeljeno na mRNA tehnologiji.

Istodobno takvog problema nema u Velikoj Britaniji gdje je barem jednu dozu dobilo više od 18 milijuna građana, odnosno cijepljeno je 90 posto starijih od 80 godina, a u idućih mjesec i pol prvu bi dozu trebali dobiti svi stariji od 50 godina koji su se prijavili za cijepljenje.

Pritom se trenutačno koriste samo dva cjepiva, i to AstraZenece i Pfizera. Nedavna britanska studija pokazala je da već samo jedna doza AstraZenece sprečava dvije trećine prijenosa korone, što bi, smatraju Britanci, moglo dovesti do znatnijih ublažavanja epidemioloških mjera do Uskrsa.

U Hrvatskoj zasad nema otpora cijepljenju AstraZenecinim cjepivom kojeg smo inače naručili najviše, odnosno 2,7 milijuna doza. Veći je problem što su isporuke manje od dogovorenih jer je tjedno trebalo stizati oko 50.000 doza, a stiže trećinu manje.

"Ne postoji niti jedan razlog da se odbije to cjepivo. Naime, njemačka odluka temelji se na propustu proizvođača koji nije imao dovoljno sudionika starije dobi u kliničkim ispitivanjima svoga cjepiva, ali to ne znači da i kod njih nije djelotvorno", ističe prof. dr. Stipan Jonjić, virusni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Čini se i da u nekim drugim zemljama EU koje su bile skeptične prema tom cjepivu za starije od 65 raste povjerenje. Francuska je sve sklonija promijeniti smjernice.

Učinkovitost AstraZenece se tri mjeseca nakon prve doze povećava do 76 posto

Podaci studija objavljeni početkom mjeseca pokazuju da jedna doza cjepiva AstraZeneca-Oxford sprečava sa 75-postotnim učinkom prijenos covida-19. Cjepivo koristi oslabljeni virus čimpanze kao vektor, što ne može zaraziti ljude.

Kad cjepivo uđe u stanicu, koristi genetski kod za proizvodnju proteina koji se nalazi na šiljku koronavirusa što izaziva imunološki odgovor organizma. Djelomični odgovor postiže se 22 dana od prve doze cjepiva, a studija je otkrila da se učinkovitost povećava tri mjeseca nakon prve doze do 76 posto, odnosno na 82,4 posto nakon druge doze.

To je razlog što je nova preporuka EMA-e da se druga doza tog cjepiva daje nakon tri mjeseca, a ne nakon 12 tjedna kako je bilo prvotno preporučeno. (G. Jureško)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:07