‘SAMI SMO KRIVI‘

Domovi bez grijanja, prazne police, zatvoreni lokali: ‘Ne, nisam u Ukrajini nego u Engleskoj!‘

Predviđa se da će britansko biti jedino veliko gospodarstvo koje će 2023. ući u recesiju, zaostajući čak i za Rusijom!

Prazne police u trgovini u Londonu/Ilustracija

 Justin Tallis/AFP

Čovjek u kombinezonu nanosi bijelu boju na izlog još jedne trgovine koja se zatvara u glavnoj gradskoj ulici. Obitelji gomilaju deke i pokrivače kako bi se zaštitile od hladnoće dok sjede i drhte u svojim domovima bez grijanja, dok se pred lokalnom bankom hrane stvaraju redovi ljudi koji si ne mogu priuštiti da prehrane svoju djecu. Kafići i pubovi rano zatvaraju svoja vrata, a u nekim se danima uopće i ne otvaraju.

Ovim opisom počinje komentar Liz Cookman za Foreign Policy. Novinarka ističe da se, dok opisuje ove scene, ne nalazi u Ukrajini, gdje je provela cijelu prošlu godinu izvještavajući o razaranjima koja je uzrokovao ruski rat u toj zemlji, već da se radi o slici života u, kako kaže, slomljenoj Britaniji, kaljuži bijede i problema.

U Penrithu, gradu koji podržava Konzervativnu stranku na krajnjem sjeveru Engleske, većina trgovina sada zatvara svoja vrata u 16 sati i ne trude se ni otvarati tri ili četiri dana u tjednu. Popularni pub - treći u posljednjih nekoliko mjeseci - i lokalni trgovac mješovitom robom najavili su da zatvaraju nakon 25, odnosno 18 godina rada. Čak se i lokalna trgovina koja prodaje odjeću po sniženim cijenama, a koja zapravo potječe iz zaliha nesolventnih lanaca trgovina, zatvara zbog pada prodaje od 50 posto.

Gomilanje nevolja nakon destruktivnog izlaska iz EU

Po prvi put u njezinom životu, navodi autorica, police supermarketa su prazne zbog problema u opskrbnom lancu. Vlada nestašica jaja, krumpira i Wi-Fi barova. Raditi u ratom razorenoj Ukrajini, ističe, lakše je i ugodnije (ako se raketiranja ostave po strani) nego pokušavati učiniti isto u, kako kaže, mirom razorenom Penrithu. Britanske nevolje samo se gomilaju - posljedice covida-19, visoka inflacija, energetska kriza, kriza troškova života, štrajkovi u transportnom i zdravstvenom sektoru, nestašice hrane, rastuće siromaštvo i nejednakost, prvi rat u Europi nakon čitave jedne generacije i moguća recesija. Glavni krivac za sve je, navodi, destruktivan učinak izlaska Velike Britanije iz EU-a, tzv. Brexita, te loše upravljanje.

Zagovornici Brexita obećavali su da će zemlja ‘vratiti kontrolu‘ nad svojom politikom i ekonomijom u ruke Britanaca. Umjesto toga, prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), zemlja je na putu da ove godine bude ona velika svjetska ekonomija koja bilježi najgore rezultate. Predviđa se da će to biti jedino veliko svjetsko gospodarstvo koje će 2023. ući u recesiju, zaostajući čak i za ratom i sankcijama pogođenom Rusijom.

U trenutku kad se broji treća godišnjica službenog izlaska Velike Britanije iz Europske unije, mnogi se britanski građani pitaju nad čime su, točno, preuzeli kontrolu. Brexit je doveo do bujanja birokracije i povećao troškove za britanske tvrtke i strane kompanije koje su nekada koristile Britaniju kao europsku bazu. On guši uvoz i izvoz, a koči i ulaganja. To je pridonijelo i nedostatku radne snage i inflaciji. Ured za proračunsku odgovornost Ujedinjene Kraljevine procijenio je da će dugoročno BDP pasti za 4 posto zbog Brexita, što znači 124 milijarde dolara izgubljene proizvodnje i 49 milijardi dolara izgubljenih javnih prihoda svake godine.

London je već nekoliko stoljeća jedno od najvećih svjetskih financijskih središta i najveće financijsko središte u Europi, no Brexit je potaknuo financijske stručnjake da se presele u Pariz - između ostalih kontinentalnih odredišta - te sada francuska prijestolnica predstavlja izazov Londonu. Izravna strana ulaganja u Britaniju pala su za 4 posto od 2010. na 1,7 posto u 2021.

Prema izvješću Londonske škole ekonomije i političkih znanosti, britanska kućanstva su ta koja plaćaju glavninu dugoročnih troškova Brexita. Računi za hranu porasli su za 259 dolara u prosjeku između 2019. i kraja 2021. godine, što je potrošače koštalo 7 milijardi dolara i nesrazmjerno utjecalo na one s niskim primanjima.

Grižnja savjesti - sa zakašnjenjem

U međuvremenu, Škotska nastoji provesti drugi referendum o neovisnosti - 62 posto njezinih birača željelo je ostati u Europskoj uniji, podsjeća autorica.

Godine 2016. je 52 posto Britanaca glasalo za Brexit. Sada se javlja grižnja savjesti, ali sa zakašnjenjem. Nedavna anketa YouGov-a, naime, pokazuje da je na pitanje je li bilo ispravno napustiti EU, samo 34 posto ispitanika odgovorilo potvrdno, a 54 posto smatra da ta odluka nije bila ispravna. Ipak, vlada, ista ona koja je zaglibila u seksualnim i korupcijskim skandalima i koja je promijenila čak pet čelnika u šest godina, ostaje pri svom stajalištu prema kojem je Brexit put do gospodarskog rasta.

Prošlog je tjedna ministar financija Jeremy Hunt - koji se tijekom referenduma zalagao za ostanak u EU - otkrio plan za ponovno podizanje zemlje na noge, rekavši da "naš plan za rast zahtijeva, vitalno je potaknut i omogućen Brexitom". I vlada i oporbena Laburistička stranka, ističe autorica, odbijaju javno priznati negativne učinke britanskog izlaska iz EU-a na gospodarstvo zemlje.

Gotovo 50 trgovina zatvaralo se svakoga dana diljem Britanije tijekom prošle godine, a prognoza za 2023. jednako je tmurna. Brexit je zemlji donio nedostatak radne snage od 330.000 ljudi, uglavnom na poslovima poput prijevoza, skladištenja, ugostiteljstva i maloprodaje. Pubovi, glavni oslonac načina života britanskog društva, sve su više ugroženi. Tim Martin, vlasnik popularnog niskotarifnog lanca pubova Wetherspoons, bio je među najžešćim zagovornicima Brexita. Sada, dok zatvara 32 svoja puba, poziva vladu da poveća migraciju u EU. To je nešto što ide dalje od ironije i prelazi u farsu, komentira autorica.

Područje Penritha glasalo je za Brexit s još većim postotkom od rezultata na nacionalnoj razini - za izlazak iz EU-a je bilo 53 posto građana, ali sada se 88 posto lokalnih tvrtki žali da im nedostaje djelatnika, kako navode lokalni mediji. Osoblje jednog kafića reklo je za Foreign Policy da Britanci više ne žele raditi u ugostiteljstvu zbog dugog radnog vremena i niske plaće, ali i zato što je zatvaranje zbog pandemije covida-19 natjeralo mnoge iz tog sektora da pronađu novi posao u drugim sektorima gospodarstva. Stanju ne pomaže ni spirala rasta troškova energije - navodi se tako da je meksički restoran u Penrithu početkom zime zabilježio povećanje računa za energiju od 1000 posto.

‘Pad je šokantan, a krivi smo sami‘

Autorica navodi da je, nakon što je provela gotovo cijelo desetljeće u inozemstvu, snažan pad zemlje za nju šokantan, čak i nakon boravka u Ukrajini, dok tekst piše umotana u veste i deke jer uključiti grijanje na nekoliko sati u domu košta 12,30 dolara. Ljudi se sve više okreću bankama hrane budući da plaće stagniraju, a cijene rastu, dok radnici željeznice, pošte i nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) kontinuirano štrajkaju.

Vrijeme čekanja čak i za hitne bolničke pacijente, navodi, može biti dulje od 12 sati, a prijevoz je sada toliko skup da povratna autobusna karta do obližnje tržnice Keswick, udaljene oko 40 minuta, košta 29,5 dolara, dok je istovremeno minimalna plaća oko 12,3 dolara na sat.

Nije samo Brexit slomio Britaniju, ali dok su njezini građani suočeni s nečim što prema nekim procjenama predstavlja najgori pad životnog standarda u jednom stoljeću, jasno je, ističe, da su Britanci mogli i bez njega. Ostaje za vidjeti kako će se situacija nakon napuštanja EU-a dugoročno odvijati, ali za sada su britanski građani, kako kaže, sve siromašniji i jadniji, a država sve izoliranija.

Engleski filozof Thomas Hobbes je, navodi autorica, na kraju ipak bio u pravu - život obilježava usamljenost, siromaštvo i okrutnost, ako ne i potpuna brutalnost i kratkoća. Britanci mogu protiv besramnih postupaka drugih zemalja - bilo ih je dosta - ali najgore od svega u ovoj situaciji jest to što su sve to sami sebi učinili, zaključuje Liz Cookman.

Engleska banka: Negativni učinci Brexita nastupaju brže nego se očekivalo

Brexit šteti gospodarskom rastu velike Britanije brže nego što se očekivalo, rekao je u četvrtak zamjenik guvernera Engleske banke (Bank od England) Ben Broadbent. On je rekao kako još uvijek nije jasno jesu li upravo učinci izlaska iz EU-a razlog zbog kojeg se predviđa da će britansko gospodarstvo ove godine biti u lošijem stanju od drugih velikih gospodarstava, prenio je britanski The Guardian. Kazao je kako središnja banka nije promijenila svoju ukupnu procjenu da Brexit ima negativan učinak na rast. No, navodi kako nije očekivao da će se utjecaj osjetiti tako brzo.

"Brexit... je nešto što je povuklo našu potencijalnu proizvodnju u zemlji i to je bila naša procjena dugi niz godina. Nismo promijenili našu procjenu dugoročnih učinaka, ali neki od njih su već nastali i mislimo da vjerojatno dolaze brže nego što smo očekivali... Da, ima određeni učinak na rast, iako u konačnici nema veći učinak nego što smo procijenili prije nekoliko godina. Na temelju brojki za trgovinu i donekle za brojke o ulaganjima, mislimo da se ovi učinci pojavljuju brže nego što je u početku predviđeno", rekao je.

Općenito, kako prenosi Guardian novinsku agenciju PA Media, Engleska banka kaže da iako vjeruju da zemlja još uvijek ide prema recesiji, pad bi mogao biti kraći i blaži nego što se prethodno očekivalo. "Procjenjuje se da se učinci Brexita na trgovinu sada pojavljuju brže nego što se prije pretpostavljalo, a to donekle smanjuje produktivnost", navodi se u izvješću Engleske banke o monetarnoj politici od četvrtka.

Guverner Andrew Bailey je rekao je na konferenciji za novinare da je Brexit jedan u nizu "značajnih ekonomskih šokova" koji su utjecali na gospodarstvo, zajedno s pandemijom covida-19 i ratom u Ukrajini. "Ti su šokovi usporili i produktivnost i ponudu radnih mjesta", istaknuo je guverner središnje banke Velike Britanije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:01