INTERVJU

Dr. Josip Glaurdić s Cambridgea: Brexit je najveći poraz demokracije u Velikoj Britaniji

Ovaj je referendum jasno pokazao u kojoj mjeri postoji izniman raskorak između političke klase i velikog broja birača u UK

Ovo je zapravo najveći poraz cijelog demokratskog sustava unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Referendum kao jedan od vidova direktne demokracije tu je najmanje kriv, objašnjava dr. Josip Glaurdić, nositelj Leverhulme Fellowshipa na Odsjeku za politiku i međunarodne studije Sveučilišta u Cambridgeu.

Glaurdić je nakon trećeg razreda u III. splitskoj gimnaziji otišao na razmjenu u SAD gdje je ostao na fakultetu te diplomirao politologiju i međunarodnu poslovnu ekonomiju. Doktorirao je političke znanosti na Sveučilištu Yale, a nakon toga dobio posao na Cambridgeu gdje danas živi i radi. Kao odličan poznavatelj situacije u Velikoj Britaniji, profesor Glaurdić u razgovoru za Jutarnji list iznosi prilično sumornu prognozu.

Koji su uzroci da je većina na referendumu podržala Brexit?

- Kad je sama kampanja u pitanju, najveći utjecaj imala su lažna obećanja proponenata izlaska iz Europske unije i iznimno mlako sudjelovanje laburističkog vodstva pod Jeremyjem Corbynom u kampanji za ostanak Britanije u EU. Strukturalnih razloga za ovakav rezultat je cijeli niz: od izrazite klasne podijeljenosti britanskoga društva, u kojoj su cijele regije jednostavno “zaboravljene” posljednjih tridesetak godina, pa do tinjajućeg rasizma i ksenofobije koji su ovom kampanjom dobili ispušni ventil.

Dakle, radi se u najvećoj mjeri o prosvjednim glasovima protiv vladajućeg političkog sustava, koji su polučili ovakav uspjeh zahvaljujući beskrupulozno vođenoj kampanji u kojoj se nije libilo otvoreno lagati, kao i nemuštom odgovoru političkog establishmenta, i to prije svega onoga na ljevici.

Koliko su opravdane primjedbe zagovornika Brexita, npr. pitanje velikog broja stranaca?

- Europska unija ima niz problema koje treba rješavati. To je svima jasno. Ali, kada stavimo sve te probleme na vagu - no, bez preuveličavanja i izmišljanja - i usporedimo ih s njezinim dobrim stranama, pozitivni aspekti su drastično veći od negativnih. Pogotovo je to lučaj iz britanske perspektive.

Bez EU Britaniju čekaju zaista olovne godine, i to na niz područja: od domaće političke scene koja je nepovratno naelektrizirana i koja je zaronila duboko u ambis najnižih strasti, preko ekonomske situacije koja bi se vrlo lako mogla pretvoriti u tešku depresiju, pa sve do geopolitičke uloge Britanije koja bi mogla biti izrazito negativno redefinirana.

Ne pokazuju li ovakve odluke kako referendumi mogu biti opasni zbog manipulacija?

- I da i ne. Ovaj je referendum zapravo jasno pokazao u kojoj mjeri postoji izniman raskorak između političke klase i velikog broja birača. Političari ne mogu samo birače kriviti za neinformirane ili manipulirane odluke ako ih desetljećima varaju i ako ih sustav politički ne obrazuje. Ovo je zapravo najveći poraz cijelog demokratskog sustava unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Referendum je kao jedan od vidova direktne demokracije tu najmanje kriv.

Je li britansko društvo ksenofobično?

- Postoje istodobno i izrazito otvorene, liberalne struje, kao i one ksenofobične, pa čak i rasističke. Rezultati ovog referenduma dali su mogućnost tim drugim strujama da pokažu svoje pravo lice, što je mnogima od nas bio izraziti šok, iako smo svega toga već i prije bili svjesni.

Pitanje je kako će se održati mir u osjetljivoj Sjevernoj Irskoj

Vjerojatnost za izlazak Škotske iz UK je visoka, a sve je izvjesnije da bi i Sjeverna Irska pošla sličnim putem. No, hoće li biti moguće ondje održati mir između dviju zajednica? Bit će potrebna iznimna politička sposobnost za upravljanje procesom. Tu političku sposobnost ne vidim kod proponenata Brexita. Taj vakuum liderstva u Londonu je ono što najviše plaši, a pokrenut je ireverzibilan proces. Svi koji smatraju da se Brexitu može doskočiti nekakvom pravnom začkoljicom ili jednostavno pomanjkanjem volje parlamenta da ovu odluku provede, u velikoj su zabludi. To bi vodilo samo još većim podjelama u britanskom društvu, kaže prof. Glaurdić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 08:58