VELIKA AFERA

EK o Pandorinim dokumentima: ‘Potrebna je bolja razmjena podataka između država‘

„Komisija priprema nove zakonodavne inicijative koje će poboljšati poreznu transparentnost", poručio je Gentiloni
Paolo Gentiloni
 Jean-francois Badias/POOL/AFP

Bolja razmjena podataka između država članica Europske unije potrebna je kako bi se suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza, istaknuo je u srijedu povjerenik Komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni, referirajući se na aferu "Pandorini dokumenti".

„Komisija priprema nove zakonodavne inicijative koje će poboljšati poreznu transparentnost i omogućiti automatsku razmjenu podataka koja treba pomoći u izbjegavanju plaćanja poreza i porezne utaje", poručio je Gentiloni na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

"Trebamo i nova sredstva koji će nam omogućiti razmjenu informacija između država članica. Ako je toliko toga već napravljeno, još uvijek imamo ovakva otkrića, poput ovoga koje je obznanjeno proteklih dana", dodao je.

Istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) pokazala je da stotine šefova država, političara i istaknutih osoba skrivaju imovinu na offshore računima, u tajnim zakladama i tvrtkama paravanima.

ICIJ-eva istraga se temelji na oko 11,9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge i razotkrila je više od 29.000 offshore tvrtki. ICIJ je otkrio veze između offshore imovine i 336 čelnika i politička dužnosnika koji su osnovali 1000 tvrtki, od kojih više od dvije trećine na Britanskim Djevičanskim Otocima.

U dokumentima se, od lidera zemalja članica EU-a, spominje samo češki premijer Andrej Babiš koji je uložio 22 milijuna dolara u tvrtke koji su poslužile za financiranje kupnje dvorca Bigaud na jugu Francuske.

Slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar je, u ime Vijeća, također naglasio da je "ključna razmjena informacija između država članica i s trećim zemljama".

Zastupnik liberalnog kluba Renew Europe Luis Garicano založio se za snažnu i dobro financiranu agenciju koja će se boriti protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Neki su pak zastupnici s ljevice istaknuli da u samoj Europskoj uniji postoje porezne oaze, poput Malte, te da je pogrešna odluka Vijeća koje je u utorak uklonilo Angvilu, Dominiku i Sejšele s "crne liste" poreznih oaza EU-a.

Na popisu tzv. "nekooperativnih jurisdikcija" ostalo je samo devet zemalja: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu.

„Milijarde iz europskih fondova nestaju u crnu rupu, poručio je zastupnik Zelenih Yannick Jadot, dok je zastupnik desnog kluba Identitet i demokracija (ID) optužio Europsku uniju da je "čuvar plutokracije" i da "pljačka srednji sloj" toleriranjem poreznih oaza.

U raspravi je sudjelovala i hrvatska zastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je istaknula da bi "Pandorini dokumenti" trebali biti "zvono za uzbunu".

"Vrijeme je da EU konačno pokaže zube, ali i da konačno počisti u svome dvorištu", poručila je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:11