EK predlaže program održivog pomorskog gospodarstva: ‘Želimo u prvi plan staviti održivost i otpornost‘

Održivo plavo gospodarstvo imat će ključnu ulogu u naporima EU-a na dekarbonizaciji, u prvom redu izgradnjom vjetroelektrana na moru, korištenjem energije valova, plime i oseke i solarne energije, istaknula je u ponedjeljak Europska komisija.

“Želimo povećati instalirane kapacitete EU-a sa sadašnjih 12 GW na 300 GW do 2050. godine”, izjavio je u ponedjeljak povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Sinkevičius je predstavio novi pristup održivom plavom gospodarstvu, koje uključuje sve sektore povezane s oceanima, morima i obalama - ribarstvo, akvakulturu, obalni turizam, pomorski promet, lučke djelatnosti, brodogradnju, itd.

Komisija ističe da je održivo plavo gospodarstvo ključno je za postizanje ciljeva europskog zelenog plana te zeleni i uključiv oporavak od pandemije.

“Pandemija je na različite načine pogodila sektore pomorskoga gospodarstva. Sad kad imamo priliku za novi početak želimo se odmaknuti od pukog iskorištavanja resursa i u prvi plan staviti održivost i otpornost. Put do zelenog vodi preko plavog”, rekao je Sinkevičius.

U tim sektorima zaposleno je najmanje 4,5 miljuna ljudi u Europskoj uniji. Plavo gospodarstvo ostvaruje godišnji prihod od oko 650 milijardi eura, a ako se uključe i opskrbni lanci i ostale poveznice s kopnenim gospodarstvom, ta brojka je još veća, navodi Komisija.

Prelazak na održivo plavo gospodarstvo zahtijeva ulaganje u inovativne tehnologije. Korištenjem energije valova te plime i oseke, proizvodnjom algi, razvojem inovativne ribolovne opreme ili obnovom morskih ekosustava stvorit će se nova zelena radna mjesta i nova poduzeća u plavom gospodarstvu, naglašavaju u Komisiji.

Sinkevičius kaže da se za financiranje tih investicija mogu koristiti europski fondovi i Mehanizam za oporavak i otpornost. Dodao je da Komisija od država članica zatražila da u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost usmjere dio sredstava i za plavo gospodarstvo. Ali, javna sredstva neće biti dovoljna i trebat će privući i privatni kapital, kaže Komisija.

Program za plavo gospodarstvo uključuje postizanje ciljeva klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja – ponajprije razvojem obnovljivih izvora energije na moru, dekarbonizacijom pomorskog prometa i ozelenjivanjem luka. Održiva kombinacija izvora energije oceana, uključujući energiju iz plutajućih vjetroelektrana, termalnu energiju, energiju valova te plime i oseke, mogla bi 2050. proizvoditi četvrtinu električne energije u EU-u. Luke su ključne za povezanost i gospodarstvo europskih regija i zemalja te bi se mogle koristiti kao energetska čvorišta.

Kako bi se očuvala bioraznolikost, predlaže se zaštita 30 posto morskog područja EU-a, što bi omogućilo povećanje ribljih stokova i pridonijelo ublažavanju klimatskih promjena.