Ministri vanjskih poslova EU će u ponedjeljak u Luksemburgu raspravljati o situaciji na Zapadnom Balkanu. Noć prije toga EU održava „radnu večeru“ s Ministrima šest država iz te regije. Do ove rasprave dolazi na zahtjev šefova država ili vlada EU koji su na zadnjem summitu u Bruxellesu jedva uspjeli sastaviti jednu rečenicu u zaključcima, u kojima su, između ostalog, tražili da se u toj regiji raspravlja na „sljedećem sastanku Vijeća“, a to je ovaj sastanak u ponedjeljak. Ideja Hrvatske da se sa zadnjeg summita pošalje poruka zabrinutosti posebno zbog situacije u BiH i Srbiji nije prošla tada.
No, diplomati upozoravaju da se s ovog sastanka „ne očekuje previše“. Zapravo ne treba očekivati ništa, jer EU nema jedinstven stav oko niti jednog bitnog problema koji trenutno trese regiju. Nema suglasnosti, primjerice, sankcionirati Milorada Dodika, iako bi većina država članica to htjela. Ali kako se sankcije usvajaju jednoglasno, ništa od toga.
Umjesto toga, sve veći broj članica EU planira uvesti bilateralne sankcije protiv lidera entiteta Republike Srpske zbog njegove odgovornosti za dizanje tenzije i ugrožavanje jedinstva BiH i njenog teritorijalnog integriteta. Oko situacije u Srbiji u EU velika većina podržava režim Aleksandra Vučića i ne žele ništa poduzeti protiv njega. O studentskim prosvjedima u Srbiji se EU izjašnjava tek površno, i to samo odgovarajući na pitanja novinara ili euro zastupnika. EU ne želi pritiskati Srbiji niti oko odnosa s Kosovom i jasnog odbijanja Beograda za procesuiranje odgovornih za teroristički napada na Banjsku na Kosovu u jesen 2023. godine.
EU nema jedinstva niti oko ukidanja kaznenih mjera koje je prije skoro godinu dana uvela Kosovu, a ne zna niti kako nastaviti dijalog između Kosova i Srbije koji se pod posredovanjem Europske unije odvija već 14 godina. Kaja Kallas, Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost, pod čijom je palicom i ovaj dijalog, najavila je da će „razmisliti“ kako dalje nastaviti proces normalizacije jer, kako se izrazila, „mnogi misle da je proces u zastoju“.
U međuvremenu, Sjeverna Makedonija i dalje ostaje blokirana već punih 16 godina i ne uspijeva niti otvoriti pristupne pregovore. Srbija nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje već dulje od tri godine, Kosovo nema niti status kandidata. Jedino Crna gora i Albanija nekako uspijevaju postići određeni napredak u pristupnim pregovorima. Albanija će u ponedjeljak otvoriti još jedan klaster s pregovaračkim poglavljima.
Dakle, EU u ovoj situaciji nema stav gotovo ni o čemu bitnome oko Zapadnog Balkana, ali će i ovom raspravom pokušati poslati poruku da joj je jako stalo do ove regije.
Komentari
0