Čelnici zemalja članica Europske unije održali su još jedan, sada već redovit godišnji summit, s kolegama iz šest država Zapadnog Balkana kako bi još jednom naglasili važnost jačanja partnerstva, ali i ubrzanja procesa proširenja Europske unije.
Ovo je prvi takav summit kojim predsjedava novi predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je najavio da će proširenje EU biti jedan od prioriteta njegova mandata. Nekoliko dana prije summita postignut je značajan napredak u procesu proširenja. Crna Gora je nakon više od sedam godina zatvorila tri pregovaračka poglavlja, a Albanija otvorila jedan klaster. Taj napredak ovih dviju kandidatskih država Europska unija smatra dokazom da je proces proširenja ušao u novu fazu, da za to sada postoji veća spremnost u EU te da će kandidati ići naprijed kada ispune uvjete.
Srbija nije uspjela otvoriti preostala poglavlja iz klastera 3 jer su neke zemlje, među kojima i Hrvatska, Nizozemska, Finska i druge imale određene rezerve. Kao kompromis, EU je Srbiji uputila poziv za predstavljanje pregovaračke pozicije, što je korak prema otvaranju poglavlja, ali će u siječnju pričekati i vidjeti je li zemlja ostvarila dovoljan napredak kako bi ih otvorila. Ovaj su put Srbiji prepreka bili nedovoljan napredak u vladavini prava, slobodi izražavanja i neovisnosti medija te zastoj u procesu normalizacije odnosa s Kosovom.
Normalizacija odnosa Srbije i Kosova, ali i dobrosusjedski odnosi zemalja regije sa zemljama koje već jesu članice EU, ključni su zahtjevi koje Unija upućuje državama regije koje već smatra "budućim članicama". Poručuje im da što prije riješe međusobne sporove ako žele ubrzati njihovu integraciju u EU.
"Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i strogoj uvjetovanosti i prema načelu individualnih zasluga, u našem je zajedničkom interesu. Regionalni i bilateralni sporovi ukorijenjeni u prošlosti predugo su bili prepreka fokusiranju na budućnost. Implementacija bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i s opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom, ostaje ključna. Odsutnost normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera", stoji u tekstu deklaracije summita.
Zemlje regije pozvane su poštovati i osnovne europske vrijednosti i načela, u skladu s međunarodnim pravom. Pri tome se posebno spominju vladavina prava, sloboda izražavanja, neovisni mediji i snažna uloga civilnog društva.
Europska je unija pozvala zemlje Zapadnog Balkana na brz i održiv napredak prema potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je poruka koja ponajprije odnosi na Srbiju, jedinu zemlju regije koja se ne usklađuje s Unijom kada je riječ o sankcijama Rusiji, ali i odnosima s Kinom, Iranom i nekim drugim zemljama.
Unija je počela već integrirati zemlje regije u neke zajedničke europske politike i prije nego što su službeno postale njezine članice: to se odnosi na energetiku, zaštitu okoliša, digitalnu agendu i transportnu mrežu. Kako bi poticala gospodarski rast u regiji, EU je stavila na raspolaganje i poseban financijski paket, ukupne vrijednosti od šest milijardi eura, smatrajući da će te zemlje ubrzavanjem gospodarskog rasta brže napredovati i prema integraciji u Uniju.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković na sastancima u Bruxellesu posebno se zalagao za brži napredak Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja EU, što smatra posebnim interesom za Hrvatsku, ali je podržao i cijelu regiju na putu integracije u Uniju.
Osim sudjelovanja na summitu EU - Zapadni Balkan, održao je i bilateralne sastanke s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, predsjednikom Europskog Vijeća Antoniom Costom i visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas. Na tim je sastancima istaknuto koliko je proces proširenja važan za trajnu stabilnost u regiji Zapadnog Balkana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....