Münchenska sigurnosna konferencija (14. - 16. veljače) očekivala se s nestrpljenjem jer je trebala unijeti jasnoću u najave mirovnih pregovora oko završetka rata u Ukrajini, ali nakon njezina završetka ostale su samo nedoumice, strah i neugodni grč u želucu, a Vladimir Putin izigrava pobjednika koji je sve nasamario.
Nitko, zapravo, ne zna što to američki predsjednik Donald Trump smjera niti se zna što bi mirovni prijedlog mogao sadržavati, osim što, kako navodi Bloomberg - Donald Trump ima "rokove" do kada bi želio završiti posao. Prema njihovim informacijama iz Bijele kuće, Trump bi želio sve okončati do Uskrsa (dakle u sljedećih 60 dana) ili nešto dulje, jer moskovski Komersant "sve pomiče" na 9. svibnja. U Kremlju se trijumfalno nadaju da bi američki predsjednik tada mogao skoknuti u Moskvu na Putinovu vojnu paradu, dok se slavodobitno naslađuju nad Pariškim skupom EU, posprdno (Ria novosti) pišući da Emmanuel Macron želi biti "predvodnik europskog pokreta otpora".
Put do mira u Ukrajini još je, čini se, dosta dug i neizvjestan. Pokazalo se da Amerikanci naprosto nemaju nikakav plan, konstatira BBC, odnosno da postoje "samo maglovite ideje i gomila proturječnih izjava Trumpa i njegovih ljudi", kako pak navodi ukrajinski portal Evropejska pravda. Naime, zbunjujuće su izjave mnogih bliskih Trumpovih suradnika, kao i samog Trumpa. No, svakako zabrinjavajuće djeluju i kontradiktorne izjave iz američkog vrha koje unose dodatnu konfuziju.
Recimo, potpredsjednik J. D. Vance je zaprijetio da će se SAD vojno angažirati u Ukrajini ako Putin ne bude kooperativan, a Trumpov ministar obrane Pete Hegseth je pak rekao da se takva varijanta uopće ne razmatra!? Potom taj isti Hegseth kaže da je "iluzorno očekivati" da se Ukrajina vrati u granice prije ožujka 2014. (u ožujku te godine Rusija je anektirala Krim, a u rujnu 2023. još četiri istočne regije), ali je Marc Rubio rekao da Rusija mora garantirati "teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine". Osim toga, Trump je bez ikakve najave i upozorenja europskih saveznika razgovarao s Vladimirom Putinom u osvit konferencije, a to je neodoljivo podsjetilo na neke neugodne povijesne paralele (München 1938. ili pakt Molotov-Ribbentrop 1939.), odnosno pobudilo strah da se priprema mirovni sporazum preko leđa Ukrajine i EU, a sastanak u Saudijskoj Arabiji ruske i američke delegacije mogao bi označiti analogiju s ta dva monstruozna dogovora velikih na račun malih - Čehoslovačke, Poljske, Estonije, Litve i Latvije.
PROČITAJTE VIŠE Trump će Putinu dati ukrajinski istok, a on mu neće raditi probleme oko Grenlanda i Kanade!?
Bruxelles i Kijev već su najavili da nikakav dogovor bez njih neće prihvatiti, a Trumpov državni tajnik Marc Rubio odmah je kazao da "kad počnu pravi (pravi!?) pregovori s Putinom - Ukrajina i EU će biti tamo". Isto tako, nejasno je, navodi portal strana.ua, jesu li ovo pregovori o miru ili primirju!? Rusi slave, uvjereni da je stvar gotova i da će se oni s Trumpom sve dogovoriti, a Ukrajina i EU će se morati povinovati.
Prorežimska komentatorica Viktorija Nikiforova na Ria novosti ističe da je nakon sastanka s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom u Münchenu Zelenski "napustio ured uzbuđen i zajapuren". Ali, njegovi europski pokrovitelji nisu bili ništa manje nervozni. Ćelava glava Olafa Scholza se zacrvenjela te je kazao da su "Trumpove akcije prijetnja Njemačkoj". Nezdravo rumenilo planulo je na jagodicama Kaje Kallas, naslađuju se Ria novosti, tvrdeći da EU želi nastaviti rat, dok ge Trump želi završiti. I, na kraju, još se ne zna što Trump i njegov tim nude Kijevu kao zalog i jamstvo sigurnosti, osim što se zna da ne podržavaju članstvo u NATO-u.
Podsjetimo još jednom da Rusi žele - neutralni status Ukrajine, s ograničenom vojskom i bez nuklearnog oružja te da se Ukrajina oprosti od svih područja koje je Rusija proglasila ili namjerava proglasiti svojima. Volodimir Zelenski je na to, prenosi BBC, uzvratio da bi ukrajinska vojska zbog vlastite sigurnosti morala brojati najmanje 1,5 milijuna vojnika, imati 150-160 bombardera i najmanje 25 protuzračnih sustava Patriot. U Ukrajini se pribojavaju da bi Trump, kako bi ispunio svoje "predizborno obećanje" o tome da će "okončati rat u 24 sata", mogao pristati i na nekakvo nedefinirano primirje i zamrznuti sukob, ali koliko se zna, to ni Rusima nije pučka veselica.
Isto tako, general Keith Kellogg vodi razgovore s Kijevom i Bruxellesom, dok je na vezi s Kremljem Steve Witkoff, ali i tu ima gluhih telefona, premda je Trump jednog poslao na jednu, a drugog na drugu stranu da, kako je rekao, "posao ide brže". No, Rusi samozadovoljno prenose konzervativni protrumpovski časopis The National Interes, koji kaže da je "sukob u Ukrajini praktički završen" (!?), a istog tog je dana Rusija raketirala ukrajinske toplane i energetsku infrastrukturu, ostavivši u središnjoj Ukrajini više od 100 tisuća ljudi bez struje i grijanja, s temperaturama debelo ispod nule.
Ria novosti citiraju tekst u kojem se kaže da je "Rusija praktički pobijedila ne samo Ukrajinu nego i NATO". Moskva je došla na ono što je stalno htjela - da onako, u "četiri oka" s Trupom, kako su to radili "njihovi stari" iz vremena hladnog rata - riješe probleme suvremenog svijeta. Europski čelnici upozoravaju na opasnosti ovakvog pristupa.
PROČITAJTE VIŠE Ovo je najopasniji dio Trumpovog plana za Ukrajinu!
"Ako takav pragmatičan pristup američke administracije završi prekidom vatre, pretvorivši se, nažalost, u nešto poput sporazuma iz Minska, postat će zamrznuti sukob. Ako to postane stvarnost, bit će to poraz, i to ne samo za Ukrajinu. To će biti poraz cijele međunarodne zajednice i svega za što se zalažemo", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, a danska premijerka Mette Fredriksen navodi kako ne vjeruje da Rusija želi stati.
"Nisam vidjela nikakve signale u tom smjeru. Postoji velik rizik da će nešto što možda izgleda dobro na papiru dati Rusiji priliku da se mobilizira i nastavi rat. Možda u Ukrajini, a možda i negdje drugdje", ističe Fredriksen. I to je svakako opasnost koju ne treba zanemariti, pogotovo kada bi se to moglo dogoditi uz pomoć SAD-a, odnosno taštog Trumpa.
Iako je Rusija ekonomski iscrpljena i na rubu je opasne recesije (ne mogu zaustaviti inflaciju i devalvaciju, a potrošili su već više od pola svojih "zlatnih rezervi" u samo tri godine rata) te joj kao ozeblom sunce treba "mir" prije nego što ekonomska kriza izazove socijalne probleme i oteža ratni pohod. Stoga bi se Putin radi stvaranja dojma da je Rusija pobijedila u Ukrajini mogao osokoliti da svoju javnost uvjeri kako treba iskoristiti trenutak i ići dalje u osvajanja. Prošlo je u Gruziji 2008., na Krimu 2014., nadaju se sada u Ukrajini, pa zašto ne probati krenuti i dalje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....