Europarlamentarci: Hrvatska javnost i političari nedovoljno upoznati s funkcioniranjem Europske unije

Hrvatski političari i šira javnost nisu dovoljno upoznati s funkcioniranjem Europske unije, primjerice Europskog parlamenta i njegovih tijela, upozorili su u ponedjeljak hrvatski europarlamentarci na posebnoj tribini posvećenoj radu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) koji broji 73 člana i jedan je od važnijih od 20 odbora te institucije radi na donošenju vanjske i sigurnosne politike Europske unije i nadzire njezinu provedbu, no po mišljenju hrvatskih zastupnika njegova važnost još nije dovoljno poznata hrvatskoj javnosti, kao ni europska politika općenito.

"Nedovoljno znamo što se radi u Europskoj uniji. Radi se o vrlo kompliciranom i dalekom entitetu koji je slabo poznat našim političkim i stručnim elitama, a da ne govorim da građani teško razumiju što se tamo događa jer je prezentacija rada EU-a, uključujući ovaj Odbor, na razini senzacije i vrlo površnih informacija", rekao je Jozo Radoš (GLAS/ALDE) koji je na tribini sudjelovao uz zastupnike Tonina Piculu (SDP/S&D), Dubravku Šuicu (HDZ/EPP) i Željanu Zovko (HDZ/EPP).

Voditeljica Ureda za informiranje EP-a u Zagrebu Violeta Simeonova Staničić u uvodu je naglasila kako Parlament ima ključnu ulogu u pitanjima vanjske politike i ljudskih prava.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini redovito se savjetuje s članovima Odbora parlamenta o odlukama, a suglasnost EP-a je potrebna i za svako proširenje Unije, sklapanje trgovinskih i drugih sporazuma s državama izvan EU-a.

Kao i drugdje, hrvatski zastupnici u tom tijelu ne mogu si "postaviti 28 prioriteta, nego njih 3 ili 4, pa angažirati sve snage da se oni ispune", istaknuo je Radoš, dodavši kako postoji potreba za većom koordinacijom hrvatskih institucija s zastupnicima u EP-u.

Zastupnica Šuica, potpredsjednica Odbora, naglasila je kako se hrvatski zastupnici u AFET-u najviše bave politikom proširenja na države zapadnog Balkana, posebice na Bosnu i Hercegovinu s kojom Hrvatska ima najdužu granicu, a ponovno aktualiziranje pitanja proširenja u vrhu europske politike smatra velikim uspjehom za to tijelo Parlamenta.

"Kakav će biti odnos prema Bruxellesu prema tom prostoru mora postati prvorazredno nacionalno pitanje, pogotovo odnos prema BiH koja dvadeset i nešto godina nakon završetka rata ne pokazuje znakove unutarnjeg konsolidiranja", složio se Picula, naglasivši da Hrvatska ima i najdužu vanjsku granicu EU-a, dugu oko 1300 kilometara.

Zastupnica Zovko se osvrnula na europsku promatračku misiju koju je predvodila na izborima u Nepalu, državi koja je imala dugi građanski rat i dugo pokušavala donijeti novi ustav, naglasivši kako je EU na tom području i u ostalim zemljama u razvoju "igra moralnu ulogu" time što daje najviše razvojne pomoći i što je prihvaćena kao medijator u svim procesima, što se treba prenijeti i na zapadni Balkan.

"EU treba sudjelovati u svim pomirbenim procesima i odigrati onu ulogu koja će dovesti zaraćene strane za stol i raditi na mirovnim sporazumima", smatra Zovko.

"Vrlo dobro znam da ukoliko se u BiH ne riješi pitanje Hrvata i izborni zakon, da možemo imati veliku nestabilnost u skorije vrijeme, a to je opomena za samu EU da se neke situacije na koje danas ne bismo htjeli podsjećati mogu ponoviti", smatra hrvatska zastupnica podrijetlom iz BiH.

Hrvatski zastupnici kroz Odbor lobiraju i za što skoriji ulazak Hrvatske u šengenski prostor, za što će spremna biti već ove godine.

"Hrvatska će tehnički spremna biti već 2018., a 2019. očekujemo ulazak s Rumunjskom i Bugarskom" koje su davno ispunile sve uvjete, no za njihovo članstvo u tom prostoru nedostaje političke volje u Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku, otkrila je Šuica.

Geopolitička pitanja

Govorivši o utjecaju Europske unije na geopolitička pitanja koja se tiču i njezine sigurnosti, Radoš je istaknuo kako je "EU div sa mliječnim zubima, potpuno nezaštićen".

"Svi oni koji ne trpe štete negativnih procesa poput onih u sjevernoj Africi ili na Bliskom istoku na tim područjima igraju veliku ulogu i stvaraju krize, a najštetnije posljedice ima EU", smatra Radoš.

"Europa nema jedinstvenu vanjsku politiku, ona je 'meka sila', odnosno poštuje međunarodno pravo koje se manifestira u poštivanju odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda", što druge velike sile ne čine kad im one nisu po volji, istaknuo je Radoš.

Šuica je naglasila kako povjerenica Mogherini ima tešku ulogu u usporedbi s drugim svjetskim diplomatskim čelnicima jer za razliku od njih mora govoriti u ime 27 članica s različitim stavovima.

"Europska vanjska politika je samo ono što se konsenzusom dogovori na razini 27 država, ako ga nema, onda EU ne može intervenirati", složio se Picula.

"Stoga ona nema mogućnosti da efikasno djeluje na političkim žarištima gdje se događaju humanitarne krize, ali se svejedno nosi s posljedicama tih ljudskih stradanja i ratova za koje nije odgovorna", rekao je zastupnik S&D-a.

No europska diplomacija ipak je polučila niz uspjeha, poput nuklearnog sporazuma s Iranom koji je dobar primjer da kad "EU ima jasan cilj i kad članice rade zajedno da se na međunarodnoj sceni može postići uspjeh", tvrdi Picula.

Svakako treba podsjetiti da bez posredstva EU-a ne bi bila riješena ni kriza u Makedoniji koja je prijetila preljevanjem, dodao je Picula, naglasivši da "treba vjerovati i u briselski dogovor Prištine i Beograda, još jedne krize na Balkanu koja sad ima okvir za rješavanje".

Tribina održana na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold organizirana je u suradnji te obrazovne institucije i Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.