
Odluka Donalda Trumpa da pauzira najavljene sveobuhvatne carine za gotovo sve zemlje, osim Kine, dočekana je pozitivno u Europskoj komisiji koja je također odlučila pokazati dobru volju te je zaustavila svoje protumjere, koje su trebale početi primjenjivati 15. travnja. Bruxelles ovu Trumpovu odluku vidi kao dobar korak koji bi mogao preokrenuti tijek odnosa s Washingtonom iz konfrontacije u suradnju. Međutim, hrvatski europarlamentarci s kojima smo razgovarali upozoravaju da se ne treba prerano veseliti jer tko zna kako će američki predsjednik reagirati za nekoliko dana.
Europska unija u odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa o odgodi primjene uzajamnih carina vidi priliku za početak iskrenog dijaloga, što bi stabiliziralo svjetsko gospodarstvo, navela je u izjavi predsjednica EK Ursula von der Leyen, uz ponudu da EU i SAD sklope sporazum o nultim carinama.
Taktika za pregovore
"Dok dovršavamo usvajanje protumjera EU koje su dobile snažnu potporu naših država članica, stavit ćemo ih na čekanje na 90 dana. Ako pregovori ne budu zadovoljavajući, naše protumjere stupit će na snagu", rekla je predsjednica Komisije.
Von der Leyen je istaknula da će Komisija nastaviti raditi na odgovoru na američke carine od 25 posto na automobile i "univerzalni porez" od deset posto, koji su još uvijek na snazi.
"Pripremni rad na daljnjim protumjerama se nastavlja. Kao što sam već rekla, sve opcije ostaju na stolu", dodala je.
Ovaj potez uslijedio je nakon odluke vlada EU da daju zeleno svjetlo predloženim carinama Komisije do 25 posto na američku robu kao odgovor na Trumpove carine na čelik i aluminij, koje su stupile na snagu prošli mjesec. Nekoliko sati poslije američki predsjednik najavio je 90-dnevnu "pauzu" na sveobuhvatne recipročne carine, najavljene prošli tjedan, koje su pogodile EU s 20 posto pristojbe.
Iako je Trumpova odluka o odgodi primjene posljednjih carina izrazito pozitivno utjecala na tržište, diplomati u EU ipak upozoravaju da je nužan oprez jer je Trump u protekla tri mjeseca pokazao da su njegovi potezi izrazito nepredvidljivi. Na izjave da je Trumpova najava carina bila samo "taktika kako bi doveo partnere za pregovarački stol" u EU odgovaraju da su oni uvijek bili otvoreni za pregovore, štoviše inzistirali su na pregovorima i dijalogu te upozoravali na štetnost trgovinskog rata za građane i u EU i u SAD-u.
Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) kaže da pozdravlja Trumpovu odluku o suspendiranju carina, ali treba ostati na oprezu. "Prvo, preporučujem da pričekamo nekoliko dana prije donošenja zaključka o bilo kojoj Trumpovoj mjeri jer vidimo da se one često mijenjaju. Drugo, sada je svima postalo jasno da Trump čini razliku između carina na Kinu, koje imaju geopolitičku dimenziju, i drugih carina koje izgledaju kao instrument za pregovore, bez jasne geopolitičke pozadine", napominje Stier.
Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) Trumpovu odluku o suspendiranju carina vidi kao politički motiviran potez, objašnjavajući kako Trumpova politika pokazuje da SAD stavlja svoje interese ispred globalnih pravila na brutalan način.
"Trumpova odluka o privremenom zaustavljanju carina može se tumačiti kao iznuđeni potez jer mu stvari ne idu prema planu. Počela je masovna prodaja američkih državnih obveznica, što bi moglo povećati troškove zaduživanja i dovesti do vjerojatnog fiskalnog sloma SAD-a te kraja dolara kao globalne valute. Drugim riječima, propao bi Trumpov cilj smanjenja javnog duga, a SAD bi mogao biti na rubu bankrota. Osim toga, Amerikanci nisu očekivali čvrst odgovor zemalja poput Kine i EU, koje su uvele protucarine i time spriječile njegov drugi cilj, a to je vraćanje industrijske proizvodnje u SAD", kaže Sokol.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) ističe da u ovakvom preslagivanju najviše gubi Amerika, odnosno sam Trump. "Vidjeli smo kako svjetske burze u jako kratko vrijeme reagiraju prevelikim oscilacijama na carinske promjene. To nedvosmisleno znači jednu stvar: Trump stihijski donosi odluke kojima kreira globalni kaos, a najveće negativne posljedice snosi upravo Amerika. Izvjesno je da je zbog toga došlo i do odgode primjene na 90 dana", kaže Picula.
Novi strateški partneri
Europarlamentarac Sokol dodaje da bi najavljena pauza Europske unije mogla pružiti diplomatski prostor za dijalog, ali Bruxelles neće lako trajno odustati od pripremljenih protumjera, posebno zato što je zabrinut zbog jednostranih poteza SAD-a. "EU mora pokazati da zna zaštititi vlastite interese, osobito u strateškim sektorima poput farmaceutskog. Mislim da na jednostrane carinske mjere treba odgovoriti recipročno jer ako se to ne napravi, realan je scenarij odljeva dijela industrijske proizvodnje iz Europe u SAD, a to bi u ovakvim geopolitičkim okolnostima bila katastrofa za EU", kaže nam Sokol.
Eurozastupnici ističu kako će ovaj potez Komisije, odnosno suspendiranje protumjera, stvoriti prostor za pregovore dok bi se održao pritisak na Washington. Picula smatra da je odgoda primjene protumjera EU na 90 dana recipročan i konstruktivan odgovor. "Nalazimo se u stanju neizvjesnosti i trgovinskom ratu koji drže cijeli svijet na opasnom rubu. Europska unija mora imati spremne mehanizme za odgovor na bilo koji američki scenarij kako bi zaštitila svoje građane. Partnerstvo Europe i Amerike dosad nije stavljeno na ovako veliku kušnju u kojoj treba vrlo oprezno postupati jer svaka mjera iz Bruxellesa ima implikacije na sve ostale sfere transatlantskih odnosa. To se može učiniti legalnim, legitimnim, razmjernim i odlučnim mjerama", objašnjava Picula.
Stier smatra da EU i dalje naglašava želju za pregovorima i dogovorima koji bi smanjili napetosti, ističući svoju namjeru da izbjegne trgovinski rat, te nudi pregovore o ukidanju svih carina na industrijske proizvode. Ipak, svjesna da više ne može računati na SAD kao na toliko pouzdanog partnera, EU traži nove saveznike. Australija i Novi Zeland već su se ponudili Europi kao saveznici. "EU se mora usmjeriti na diverzifikaciju trgovinskih odnosa i jačanje jedinstvenog tržišta. Vidimo da Bruxelles to već čini: ažurirao je trgovinski sporazum s Meksikom, potpisao vrlo važan povijesni sporazum s Mercosurom o slobodnoj trgovini, a također želi produbiti odnose s Indijom, što pokazuje smjer diverzifikacije vanjske trgovine kao ključnu politiku EU", kaže nam Stier. Ti savezi nude tržišne alternative, ali i pomažu u geopolitičkom pozicioniranju Europske unije.
Tonino Picula također naglašava da osim već spomenutih zemalja, EU treba razvijati odnose s Afrikom i Južnom Amerikom, ali i raditi na politici proširenja, koja može biti dobar katalizator takvih partnerstava u trenutku kad SAD postaje sve nepouzdaniji partner EU. "U svojim prijašnjim izjavama opisao sam Trumpa kao agenta kaosa, a s takvim tipom ljudi mislim da je iluzorno pričati o stabilnom partnerstvu bilo kakve vrste. Ako svakodnevno s nervozom očekujete što će netko drugi napraviti, to više nije partnerstvo, to je stanje nesigurnosti koje otvara prostor za ozbiljne i štetne posljedice. Europska unija mora postati samodostatnija i jačati iznutra na svim područjima kako bi ovakve krize mogla izbjeći ili barem ublažiti", kaže Picula.
Tomislav Sokol također se slaže da EU mora jačati vlastitu autonomiju, i to ne samo u obrani, nego i u strateškim sektorima poput proizvodnje lijekova. "Postoji mnogo instrumenata koji se za to mogu iskoristiti, poput davanja preferencijalnog statusa u javnoj nabavi europskim proizvodima i uslugama, fleksibilnijih pravila o davanju državnih potpora za ono što je ‘made in Europe‘, ubrzavanje i pojednostavljivanje procedura za investicije na teritoriju EU. To uključuje i stvaranje snažnijeg unutarnjeg tržišta te izgradnju mehanizama zaštite u slučaju budućih šokova, pri čemu je također važno očuvati i poduprijeti europsku prehrambenu industriju i proizvodnju hrane. To je nešto što će EU morati prepoznati kod donošenja idućeg višegodišnjeg financijskog okvira", ističe Sokol.
Kako si SAD i Kina međusobno nameću carine, tvrtke bi mogle potražiti alternativna tržišta da bi izbjegle te trgovinske prepreke. Sokol ističe da bi EU mogla profitirati od toga i postati još poželjnija destinacija za investicije i trgovinu, posebno ako se pokaže kao stabilan i predvidljiv partner. "No, da bi zaista profitirala, mora ojačati konkurentnost, ubrzati digitalizaciju, raditi na diferenciranju dobavnih energetskih pravaca i radikalno povećati investicije u inovacije, infrastrukturu i energetski miks koji će nas učiniti manje ovisnima o uvozu iz trećih država, a koji uključuje, između ostalog, nuklearnu energiju i hidroenergiju", kaže Sokol.
Međutim, istodobno postoji bojazan da bi EU mogla postati žrtva trgovinskog rata, u obliku preplavljivanja tržišta jeftinim kineskim proizvodima. EU je stoga kontaktirala Kinu kako bi se uspostavio mehanizam sprečavanja tog scenarija.
"Upravo to je jedan od najvećih razloga za zabrinutost na koji se može utjecati brzim odlukama. Vodstvo Komisije u kontaktu je s kineskim vodstvom i nadam se da će se pronaći zadovoljavajuće rješenje. Kina je trgovinski partner s kojim imamo najveći trgovinski deficit. Već smo preplavljeni robom s istočnih tržišta, ali nemojmo zaboraviti na snagu vlastitih industrija. Vjerujem da će Europska unija, tj. njezine članice, ovakve krize prebroditi jer u zajedničkoj trgovinskoj politici imamo sve predispozicije i alate za to. Jačanje naše proizvodnje uvijek je najbolji odgovor na trgovinske izazove", zaključuje Picula. q
Komentari
0