NOVA META

Evo zašto Putin zapravo toliko želi osvojiti Odesu, mitski lokalitet koji bi mogao zasuti raketama

"Ruska vojska sprema se bombardirati Odesu. Bit će to golemi ratni zločin, povijesni zločin"
 Maksym Voitenko/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

Više je nego jasno da je Vladimir Putin uskoro naumio udariti i na grad slavnoga Isaka Babelja, Odesu. Ruski ratni brodovi sve intenzivnije kruže između Odese i Krima. Baražna paljba sve je bliža gradskim rubovima. Poznate turističke atrakcije poput zgrade Opere (projektirali su je isti arhitekti kao i kazališta u Zagrebu i Rijeci), zaklonjene su barikadama i vrećama s pijeskom, kao u Drugom svjetskom ratu. Podižu se mostobrani na obali, a tenkovske zapreke blokiraju prilaze Potemkinovim stubama, lokacijom slavne scene pokolja iz filma Sergeja Mihailoviča Ejzenštajna, piše Slobodna Dalmacija.

"Ruska vojska sprema se bombardirati Odesu. Bit će to golemi ratni zločin, povijesni zločin" - upozorio je jučer ukrajinski lider Vladimir Zelenski.

Odesa je kultno mjesto povijesti, literature i kulture, duboko prožeto društvenim, simboličkim i obiteljskim rusko-ukrajinskim vezama. Nekad je bila četvrti grad po veličini u cijelom ruskom carstvu, poslije Moskve, Sankt Peterburga i Varšave. U sovjetsko doba ostala je važna trgovinska i vojno-pomorska baza. Odesa je izrazito mediteranski grad, s toplom klimom i puno više primjesa francuskog i talijanskog nego ruskog arhitektonskog stila. U literaturi je nezamisliva bez Isaka Babelja, autora ovdašnjih priča i 'Crvene konjice', ali i Puškina, Gogolja, Iljfa i Petrova, Konstantina Paustovskog, pjesnika Eduarda Begrickog… Stotinama godina figurira kao svojevrsni Panteon duše Istoka, no – na njezinu žalost – Putin je slabo čitao čak i školsku lektiru.

image

Građani Odese grade mostobrane na obali

Bulent Kilic/AFP

Odesa je već godinama trn u oku modernoga Hozjajina, jer nakon Krima predstavlja drugu najvažniju stratešku točku za Rusiju kad je u pitanju priobalje Crnoga mora. Glavna je ukrajinska luka, s golemim značajem za tamošnje gospodarstvo. Analitičari gotovo uglas ističu da je Putinov udar na Odesu samo pitanje vremena, pogotovo ako uskoro uspije zauzeti Mikolajev, drugu ključnu ukrajinsku luku na crnomorskoj obali. Do potpunog odsijecanja Ukrajine od izlaza na more tad im na putu još stoji samo - Odesa. Nije nezanemarivo ni što se Odesa nalazi tek 60-ak kilometara od Pridnjestrovlja, male separatističke samoproglašene ruske paradržavice u susjednoj Moldaviji.

Jučer su Ukrajinci raketnim udarom teško oštetili patrolni ruski brod Vasilij Bykov dok je izviđao u moru nedaleko od Odese. Navodno je brod naknadno potonuo, mada o tome još nema službenih potvrda.

Događaji u Odesi iz 2014. godine igraju veliku ulogu u ruskom političkom narativu o tobože nacističkoj Ukrajini, i predstavljaju dodatan motiv Putinu za ovladavanje gradom. Nakon što su proruske skupine tada u ukrajinskim gradovima počele javno demonstrirati i zauzimati pojedine zgrade, Ukrajinci su oštro uzvratili proruskom maršu u Odesi: uslijed sukoba izbio je požar u zgradi sindikata gdje je naposljetku poginulo 48 ljudi. Kremlj je odmah odlučio propagandistički iskoristiti tragediju, nazivajući je unaprijed smišljenim masakrom 'ukrajinskih fašista'. Putin je u tv-obraćanju obećao sigurnu osvetu i kažnjavanje krivaca za 'pokolj u Odesi'.

image

Žena u Odesi govori sinu da napuni vreću

Bulent Kilic/AFP

Događaji iz 2014. ubacili su klin razdora između brojnih dugogodišnjih prijatelja, pa i članova mnogih obitelji u Odesi. Boris Khersonsky, 72-godišnji pjesnik i filozof, izjavio je britanskim medijima da je izgubio više od polovice svojih prijatelja kad se opredijelio za proukrajinski stav. Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je, međutim, da se gotovo 68 posto stanovnika Odese tada još slagalo s Putinovom izjavom da su Rusi i Ukrajinci zapravo "jedan narod": tek je nešto više od 20 posto Odešana smatralo da je budućnost Ukrajine u integraciji s Europom.

No, dramatični događaji u zadnjih 15 dana rapidno su promijenili dominantno raspoloženje čak i u Odesi. U svjetlu šokantnih ruskih razaranja i napada na civile diljem Ukrajine, mnogi su i od proruski orijentiranih građana u međuvremenu promijenili uvjerenja. Sve rasprave o pravima, o kulturnome nasljeđu i o budućnosti svojim je destruktivnim praskom učinio deplasiranima Putinov ubilački stroj.

image
Yulii Zozulia/NurPhoto/NurPhoto via AFP

Aleksandar Prigarin, antropolog iz Odese, tvrdi da su događaji iz 2014. bili snažno ojačali njegovu naklonost prema Rusiji, no slika sadašnje Rusije koja napada ukrajinske gradove raketama i projektilima potpuno mu je srušila 'ruski svijet' na glavu. To je noćna mora, tragedija i potpuna katastrofa koju nitko ne može podupirati - izjavio je reporterima Guardiana. Njegova sugrađanka Natalija Žukova, šahovska velemajstorica i vijećnica u gradskom parlamentu, tvrdi da Putin sa svojom vojskom može ući u grad, ali ga svejedno nikad neće osvojiti. “Postat ćemo partizani”, obećava Natalija.

Napadne li uskoro raketama čak i Odesu, mitsko mjesto u srcima mnogih Rusa, Vladimir Vladimirovič dodatno će zacementirati svoju ulogu grobara vlastite nacije i 'korisnoga idiota' Zapada, kojega je ujedinio kao nitko u novijoj povijesti i u njegov zagrljaj gurnuo čak i one koji mu uopće nisu bili skloni, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:36