RUTA OSTAJE ZATVORENA

FOTO: DOK SU MIGRANTI PJEVALI PREDSJEDNICI, S DRUGE STRANE GRANICE - KAOS! Suzavac i neredi na samo stotinjak metara od hrvatske delegacije

 Maja Zlatevska / CROPIX, Reuters

GEVGELIJA - Stanje na makedonsko-grčkoj granici je vrlo teško i pritisak migranata je velik, no zapadnobalkanska ruta ostaje zatvorena sve dok se države njihovog odredišta ne izjasne hoće će ih primiti ili ne, izjavila je u srijedu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon obilaska privremenog prihvatnog tranzitnog centra "Vinojug" u Gevgeliji.

Hrvatska predsjednica stigla je na makedonsko-grčku granicu zajedno sa svojim domaćinom Đorgeom Ivanovom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

"Stanje na granici je prilično teško, složeno, kao što vidite migranti s druge strane granice, u Grčkoj, i dalje pokušavaju prijeći i otvoriti ovu balkansku rutu. Međutim, ona ostaje zatvorena dok se države njihove destinacije ne izjasne hoće li će ih primati ili ne", izjavila je predsjednica.

Grabar-Kitarović je iz razgovora s migrantima iz Sirije, Pakistana, Afganistana je saznala koliko je njihov život u kampovima težak i koliko su zbunjeni i u kakvoj su neizvjesnosti.

"Mislim da im svi zajedno dugujemo odgovore, da Europska unija i pojedinre države članice moraju poslati jasne poruke što i kako dalje, jer ovaj migrantski val i pritisak neće stati dok te poruke ne budu jasne", istaknula je Grabar-Kitarović.

OGNEN TEOFILOVSKI / REUTERS
Macedonian police deploy their forces near the razor wire fence separating Macedonia and Greece near Gevgelija, Macedonia, April 13, 2016. REUTERS/Ognen Teofilovski

Foto: Maja Zlatevska / CROPIX / Reuters

Podsjeća na činjenicu da je njihova destinacija Njemačka i druge zemlje u zapadnoj Europi i i da ne žele nigdje drugdje.

"Dakle, EU se mora jasno odrediti i oblikovati tu politiku prema migrantima i zapravo primati one koji imaju pravo na azil, koji su izbjeglice od rata", istaknula je šefica hrvatske države.

Ivanov je kazao da je Makedonija ostala na braniku EU-a i čuva koridor kako je to zatražio Bruxelles.

Potpora Makedoniji

Hrvatska predsjednica i slovenski predsjednik i danas su iskoristili priliku da izraze potporu makedonskim euroatlantskim integracijama, kao i ostalim državama jugoistoka Europe temeljem ispunjavanja kriterija.

"Predsjednik Pahor i ja, mi želimo pokrenuti proces euroatlantskog pristupanja ne samo Makedonije već i država u okruženju jugoistoka Europe temeljem ispunjavanja kriterija", kazala je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na najoviji razvoj događaja u Makedoniji i pojasnila da u ona i predsjednik Pahor dan ranije razgovorali s vlastima i oporbom i izrazila želju za rješavanjem nesuglasiva i poštivanjem dogovora iz Pržina.

Predsjednik Ivanov je u utorak objavio amnestiju za sve osobe osumnjičene u skandalu prisluškivanja koji je 2015. izazvao političku krizu u toj zemlji. To je izazvalo masovne prosvjede na ulicama Skoplja nekoliko sati nakon njezine objave i prosvjednici su u utorak navečer gađali njegov ured jajima, a pokušali su probiti i policijske kordone oko sjedišta vladajuće makedonske stranke VMRO-DPMNE. Vođa makedonske oporbe Zoran Zaev pozvao Ivanova da podnese ostavku ocijenivši da je počinio državni udar odustajanjem od istrage.

"Želim Makedoniji da riješi te nesuglasice, da se dogovor iz Pržina nastavi, poštuje i da ima te hrabrosti da se prelome neke poloitičke odluke", kazala je predsjednica i dodala da će ona i Pahor, sa svoje strane podnijeti izvješće predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku i drugim dužnosnicima koji su sudjelovali na sastancima Procesa Brdo-Brijuni, od austrijskog predsjednika Heinza Fischera do američkog potpredsjednika Joea Bidena.

Govoreći o zakazanim prijevremenim izborima u lipnju, ističući pritom da se radi o isključivom unutarnjem pitanju Makedonije, predsednica je rekla da su "demokratskim državama izbori uvijek najbolje i najdemokratskije rješenje kada se nađete u situaciji u kojoj nema dogovora o tome kako dalje naprijed".

Ona i Pahor, kako je rekla, "potiču dijalog i ohrabruju sve u Makedoniji na nastavak provedbe reformi i nadilaženje prepreka" prema boljitku zemlje.

Blistaj, blistaj zvijezdo mala

Predsjednica Grabar-Kitarović se u kampu "Vinojug" sastala i s pripadnicima hrvatske policije, njih desetak, koji nisu raspoređeni na samoj graničnoj žici, a makedonskim kolegama pomažu u osiguravanju stanja i smirivanju nereda.

"Hrvatska će nastaviti pomagati Makedoniji u osiguravanju granice", poručila je predsjednica.

U migrantskom kampu u Gevgeliji nalazi se oko 140 migranata, a u brizi o njima su uz makedonske vlasti uključenji i Caritas, UNHCR, Danish Relief i druge humanitarne udruge.

Otvorene su i prostorije za pomoć ženama te dječje igraonice. Danas su djeca, uglavnom vrtićke dobi, predsjednike i novinare ispratili pjesmicom "Twinkle, twinkle little star".

Novi sukob u Idomeniju

Sukobi između makedonske policije i migranata blokiranih u izbjegličkom kampu u grčkom pograničnom gradu Idomeniju izbili su ponovo u srijedu, otprilike u vrijeme posjeta predsjednika Hrvatske, Slovenije i Makedonije nekoliko stotina metara udaljenom privremenom tranzitnom centru za migrante "Vinojug" u Gevgeliji.

Grčka televizija je prikazala snimke iz Idomenija na kojima se vidi kako policija baca suzavac na desetke migranata koji pokušavaju proći kroz žičanu ogradu na granici. Migranti su se povukli i situacija se smirila, ali napetosti su i dalje visoke.

Nekoliko stotina metara dalje, u Gevgeliji, bili su predsjednici Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obišla je privremeni tranzitni centar za migrante "Vinojug" zajedno sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i makedonskim Đorgeom Ivanovom.

Oko 300 migranata i dvadesetak policijskih časnika je ozlijeđeno u sličnom incidentu u nedjelju kada se oko 3000 ljudi pokušalo probiti u Makedoniju nakon što su više od mjesec dana proveli u prepunom kampu.

Put prema bogatim zemljama EU-a na sjeveru blokiran je prije mjesec dana kada su Makedonija i druge zemlje uzduž tzv. balkanske migrantske rute u dogovoru s Bruxellesom zatvorile svoje granice kako bi zaustavile priljev migranata.

Prošle godine je oko milijun ljudi, većinom izbjeglica iz Sirije i Iraka, zatražilo azil u Europi, a Grčka, Makedonija, Srbija, Mađarska, Hrvatska i Slovenija poslužile su kao glavne tranzitne zemlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:16