Armenija, kavkaska država koja se sve više udaljava od svoje tradicionalne saveznice i zaštitnice Rusije, potpisala je u utorak sa SAD-om sporazum o proširenju sigurnosne suradnje. Washington i Erevan formirali su Povjerenstvo za strateško partnerstvo između SAD-a i Armenije, putem kojeg će dvije zemlje tražiti načine za izgradnju čvršćih veza u područjima od obrane preko gospodarstva do razvoja demokracije, kako je rekao američki državni tajnik Antony Blinken. Promatrači ističu da se radi o značajnom koraku u bilateralnim odnosima dviju zemalja.
Nakon što je pretrpjela ponižavajući poraz kada je Azerbajdžan u rujnu 2023. godine u munjevitoj akciji zauzeo spornu regiju Nagorno-Karabah i srušio samoproglašenu Republiku Nagorno-Karabah (armenski naziv Artsakh) - koju je međunarodna zajednica cijelo vrijeme priznavala kao azerbajdžanski teritorij - pri čemu joj Kremlj kao jamac njezine sigurnosti u sklopu ‘ruskog NATO-a‘, odnosno Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), nije pritekao u pomoć, Armenija se počela distancirati od Moskve i pojačano tražiti puteve izgradnje savezništva sa zemljama Zapada.
SAD "surađuje s Armenijom u području sigurnosti i obrane, a posebno, kako bi podržao njezine napore da potvrdi svoju neovisnost i suverenitet nad vlastitim teritorijem", rekao je Blinken na ceremoniji potpisivanja s armenskim ministrom vanjskih poslova Araratom Mirzojanom. "Sve smo jači partneri i mislim da je to za dobro obje naše zemlje, kao i za dobro regije i šire", rekao je Blinken, kako je javila agencija AFP, a prenio Defence Post.
PROČITAJTE VIŠE: Zemlja koja je odlučila riskirati baš sve
Među konkretnim mjerama, Blinken je naveo da će SAD poslati tim u Armeniju koji će pružiti ekspertizu za jačanje granične sigurnosti. Washington će također započeti pregovore s Erevanom o civilnoj nuklearnoj suradnji, a Armenija će se službeno pridružiti dugogodišnjoj koaliciji koju predvode SAD za poraz ekstremističke islamističke militantne skupine Islamska država Iraka i Levanta (Sirije) - ISIL ili ISIS.
Novi zaokret prema Zapadu
Armenija je formalno saveznik Rusije kroz CSTO, predvođenog Moskvom, no suspendirala je sudjelovanje zbog onoga što je nazvala neuspjehom Rusije, koja je zaglavila u ratu iscrpljivanja gotovo tri godine nakon pokretanja sveobuhvatne invazije na tu zemlju, da zemlji pruži dovoljnu pomoć zemlji u trenutku vojne akcije Azerbajdžana. Azerbajdžanska vojska zauzela je tada Nagorno-Karabah, regiju koju su tri desetljeća kontrolirali armenski separatisti, prisiljavajući više od 100.000 etničkih Armenaca iz regije na bijeg.
Blinken je ranije neuspješno pokušao posredovati u postizanju trajnog mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana. Mirzojan je pozdravio Blinkenove napore i poručio da Armenija još uvijek teži mirovnom sporazumu. "Vjerujemo da je stabilan i prosperitetan Južni Kavkaz u interesu svih regionalnih aktera i šire međunarodne zajednice", rekao je armenski šef diplomacije.
PROČITAJTE VIŠE: Konačan nož u leđa Putinu od tradicionalnog saveznika
U još jednom, najnovijem zaokretu prema Zapadu, armenski parlament je prošlog tjedna odobrio nacrt zakona za pokretanje procesa podnošenja zahtjeva za pridruživanje Europskoj uniji. Na to je ubrzo reagirao Kremlj, poručivši u utorak da bi taj potez članstvo Erevana u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) - carinskom bloku također pod vodstvom Moskve - učinio nekompatibilnim.
Rusija je ustvrdila da je njezino partnerstvo s Armenijom blagodat za tu kavkasku zemlju bez izlaza na more s oko tri milijuna stanovnika, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kritizirao je sporazum o partnerstvu, optužujući SAD za destabilizaciju Južnog Kavkaza. "Sjedinjene Države nikada nisu imale stabilizirajuću ulogu na Južnom Kavkazu", rekao je Peskov. Iako Armenija uživa "suvereno pravo na razvoj bilateralnih veza", Peskov je poručio da odnosi s Rusijom nude "značajnu korist za Armeniju i njezin narod". "Namjeravamo ih dalje razvijati", zaključio je Putinov glasnogovornik.
Moskva: ‘Samo da podsjetimo...‘
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da bi, iako je suvereno pravo Armenije težiti pristupanju EU, vodstvo te zemlje moralo pažljivo odvagnuti potencijalne koristi i posljedice, povlačeći paralele s iskustvom Ukrajine. Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Moskvi, Lavrov je ponovio stajalište Moskve, koje je ranije iznio i zamjenik premijera Aleksej Overčuk, koji je ustvrdio da armensko pokretanje rasprava o nacrtu zakona o pokretanju njezine prijave za članstvo u EU signalizira pomak prema povlačenju iz EAEU. "Članstvo u EU i EAEU fundamentalno su nekompatibilni. Oni funkcioniraju pod različitim carinskim sustavima i tarifama, koji nisu usklađeni", rekao je on, kako je prenijela agencija Anadolija.
PROČITAJTE VIŠE: Rusi imaju novu metu? ‘Za pet godina nećete postojati!‘
Lavrov je naglasio da odluka ostaje suvereni prerogativ Armenije, ali je istaknuo važnost temeljite procjene implikacija. Također se osvrnuo na iskustvo Ukrajine, istaknuvši da su tamošnje rasprave o pridruživanju EU-u 2013. na kraju dovele do državnog udara 2014. i svrgavanja tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča.
Podsjetimo, Moskva je na sve načine pokušavala opstruirati put Kijeva prema euroatlanskim integracijama i pri tome se oslanjala upravo na proruskog predsjednika Jakunoviča, koji je na kraju svrgnut na prozapadnim, tzv. euromajdanskim prosvjedima te je pobjegao u Moskvu, a Kremlj je 2014. okupirao i ilegalno anektirao Krim te pružio svu podršku proruskim separatistima na istoku Ukrajine u ratnim sukobima koji su kulminirali invazijom punog opsega na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine.
ISW: ‘Ruska strategija koju smo vidjeli u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini‘
Udaljavanje Armenije od Rusije dolazi u trenutku kada se vlasti u Gruziji, predvođene strankom Gruzijski san proruskog milijardera Bidzine Ivanišvilija, sve više približavaju Moskvi, što je najprije eskaliralo donošenjem zakona o ‘stranim agentima‘ po uzoru na srodan zakon u Rusiji - kojim se primorava gruzijske organizacije koje iz inozemstva dobiju više od 20 posto svojih prihoda da se registriraju kao ‘strani agenti‘, sve sa ciljem ušutkivanja nevladinih organizacija i drugih neistomišljenika - te nasilno razbijaju prozapadne prosvjede, što je pokrenulo sankcije Europske unije, Velike Britanije i SAD-a protiv njezinih čelnika.
PROČITAJTE VIŠE: Ruskim susjedima je dosta: ‘Hvala, ali vrijeme je za odlazak. Izdali ste nas‘
Moskva poduzima operacije destabilizacije i u Moldaviji, gdje je prošle godine, prema optužbama službenog Kišinjeva i Zapada, korištenjem hibridnih metoda i kampanje dezinformacija, uz pomoć proruskog marionetskog režima u odmetnutoj regiji Pridnjestrovlje, neuspješno pokušala izboriti trijumf proruskih političkih snaga u toj zemlji na predsjedničkim izborima i referendumu za članstvo u Europskoj uniji.
Kako je svojem najnovijem izvješću ocijenio istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW), reakcije Kremlja na produbljivanje veza Armenije sa Zapadom pokazuju širu rusku strategiju potkopavanja suvereniteta susjednih i prethodno, kako se navodi, koloniziranih zemalja, najprije kroz ultimatume i prikrivenu prisilu, koja često eskalira do izravne akcije i vojnog nasilja u trenutku kada je ruski utjecaj doveden u pitanje, kao što je slučaj u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini.
U međuvremenu, koalicija islamističkih pobunjenika u munjevitoj je ofenzivi krajem prošle godine srušila režim sirijskog diktatora Bašara al-Asada, saveznika i štićenika Moskve i Teherana. Putin je, zaglavivši u gotovo trogodišnjem ratu iscrpljivanja u Ukrajini, Asada prepustio sudbini, da bi mu na koncu osigurao utočište u Moskvi i potom, čini se, ‘arhivirao‘.
Sada Moskva očajnički traži način da nove sirijske vlasti, protiv čijih se snaga borila u građanskom ratu na strani Asada i vojnom intervencijom spasila režim sirijskog tiranina od poraza sredinom prošlog desetljeća, privoli da zadrži svoje strateški važne baze u Siriji koje joj je Asad dao na raspolaganje - pomorsku bazu u Tartusu, ključnu za rusku vojnu prisutnost i utjecaj na Sredozemlju i Bliskom istoku, te zračnu bazu Hmeimim, ključnu za ruske političke i ekonomske interese u Africi.
PROČITAJTE VIŠE: Očajni Putin traži novo utočište, no ovome se nije nadao: ‘Nitko neće nama tu nametati svoju volju!‘
Te interese velikim dijelom osiguravaju snage ruskog tzv. Afričkog korpusa, postrojbe podređene ruskom ministarstvu obrane, koja je na afričkom tlu uvelike preuzela operacije i resurse plaćeničke grupe Wagner nakon pobune te skupine i ‘marša na Moskvu‘. Pobunu je predvodio pokojni vođa zloglasne skupine Jevgenij Prigožin, koji je poginuo u ne posve razjašnjenim okolnostima u zrakoplovnoj nesreći dva mjeseca nakon pobune koju je pokrenuo i ubrzo naprasno prekinuo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....