Gledamo li u Francuskoj početak neke nove revolucije i prevrata koji bi mogao utjecati na tijek svjetske povijesti?

U Francuskoj možda iznova gledamo prevrat koji bi mogao utjecati na tijek svjetske povijesti. Francuska - zemlja poznata po bogatoj povijesti pobuna – prolazi kroz dugu seriju javnih prosvjeda koji sve više impresioniraju svojim razmjerima, uz zamjetnu dozu agresivnosti prema simbolima bogatstva, odnosno nejednakosti.

Nakon što je francuski predsjednik Macron dekretom odlučio provesti mirovinsku reformu, u kojoj je najvažnija promjena produženje obaveznog radnog vijeka sa 62 na 64 godine, jedva je preživio glasanje o povjerenju u parlamentu sa samo 9 glasova ‘viška‘ na svojoj strani. No, može li Macron politički preživjeti masovne prosvjede?

Cijeli niz inozemnih promatrača na društvenim mrežama komentirao je kako im se čini da prosvjedi vezani uz mirovinsku reformu, a pogotovo ovi od ponedjeljka, u sebi nose i nešto više osim nezadovoljstva Francuza s dekretom prema kojem u životu moraju raditi dvije godine više.

Snimke pojedinih scena prosvjeda govore o promjeni političke klime u Francuskoj ili, bolje rečeno, povratku tradiciji masovnih pobuna. Neki se doimaju pitomima, neki ne baš…

Ono što je intrigantno u seriji prosvjeda koji trese Francusku jest činjenica kako je potpuno očigledno da Francuzi moraju produžiti radni vijek kako bi izbjegli krupne socijalne i financijske probleme u budućnosti, ali je broj ljudi koji se tvrdo protivi tome tako velik da se otvara pitanje je li moguća bilo kakva reforma koja ne nudi povlastice nego traži odricanje.

U svakom slučaju, invazija željezničkih radnika na sjedište Louisa Vuittona, očigledno nije samo potreba da dođu na mjesto gdje inače nikada ne bi zašli, nego i dosta čvrsta volja za promjenom etabliranih društvenih odnosa.

U tom kontekstu zanimljivo je da su prosvjednici u Parizu prije nešto više od tjedan dana posjetili i sjedište BlackRocka, iako je nejasno kakve veze ta lokacija ima s produženjem radnog vijeka.