REPORT GOJKA DRLJAČE

Globalni rast cijena hrane obara rekorde, a ‘otac eura‘ šalje zabrinjavajuću poruku: ‘Oni žive u fantaziji‘

Je li dogodine moguća prva ozbiljna nestašica prehrambenih proizvoda u EU nakon Drugog svjetskog rata?

Supermarket, ilustrativna fotografija

 Frank Hoermann/sven Simon/AFP

Otmar Issing, slavni prvi glavni ekonomist Europske središnje banke (ESB), kojeg smatraju jednim od očeva eura, vrlo je zabrinut zbog reakcije ESB-a na rast cijena. 86-godišnjak koji je postavio na noge zajedničko centralno bankarstvo Europske unije izjavljuje kako je ESB oko inflacije postavila "krivu dijagnozu“, a današnjim donosiocima odluka i ekspertima u ESB-u poručuje kako "žive u fantaziji“ dok se inflacijska spirala "otima kontroli“. "ESB je masivno doprinijela ovoj zamci u koju smo uhvaćeni te zbog koje idemo prema stagflacijskom okružju“, naglasio je otac eura.

Ova kritika možda je do sada najneugodnija za vodstvo ESB-a jer Issing nije na glasu kao neki 'alternativni' ili 'nekonvencionalni' ekonomist, ali je ipak krajnje nezadovoljan zbog preduge politike niskih kamata, kao i činjenice da je ESB u svojoj bilanci spremila nevjerojatnih 4,9 tisuća milijardi eura raznih vrijednosnica koje je kupovala kako bi stimulirala ekonomije eurozone. Inflacija u eurozoni u ožujku je s rastom od 7,5 posto oborila novi rekord, a sve više podataka ukazuje na to kako bi neodlučno usporavanje i ukidanje monetarnih stimulansa moglo donijeti dodatno ubrzanje rasta cijena u travnju. Štoviše, postaje sve očiglednije kako u indeksima rasta potrošačkih cijena više nisu dramatični prvenstveno podaci o rastu cijena energije, nego sada imamo i šokantni rast cijena hrane koji će ostaviti teške posljedice u siromašnijim zemljama. Issing procjenjuje kako je velika greška ESB-što nije počeo zatezati monetarnu politiku još prije napada Rusije na Ukrajinu.

Globalni indeks cijena hrane koji je vodio FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a) zabilježio je rekordnu razinu otkako postoji, tj. od 1990. godine.

Ispod je grafikon koji ilustrirao kretanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda te zbirni indeks FAO-a:

image

Grafikon koji pokazuje kretanje cijena pojedinih grupa prehrambenih proizvoda u odnosu na godinu dana ranije

image

Grafikon koji ilustrirao kretanje cijena pojedinih prehrambenih proizvoda te zbirni indeks FAO-a

Ukratko; imamo situaciju da je samo u ožujku FAO Food Price Index porastao 12,6 posto. Pri tome su rekordne razine indeksa zabilježene i u pojedinim kategorijama; kod biljnog ulja, žitarica i mesa. Jasno je da je rast cijena žitarica od čak 17,9 posto, te biljnog ulja od 23,2 posto, direktna posljedica invazije na Ukrajinu, koja je ključni proizvođač. Pri ovome treba primijetiti kako je svinjsko meso zabilježilo najviši mjesečni rast od 1995. godine.

Treba znati kako je kriza hrane u nekim zemljama već počela. U Šri Lanki došlo je do kolapsa nacionalne valute što je u kombinaciji sa strogim epidemiološkim mjerama dovelo do nestašica. Kombinacija strogih mjera i rasta cijena hrane izazvala je dramatične prosvjede i u Peruu, dok su pljačke supermarketa u Šangaju prvenstveno posljedica radikalnog lockdowna.

The New York Times donio je šokantnu priču koliki su razmjeri štete na ukrajinskim farmama, a čiji naslov jednostavno oslikava suštinu problema ‘Everything Was Destroyed’: War Hits Ukraine’s Farms ('Sve je uništeno…“).

Razmjeri štete u ukrajinskoj poljoprivredi takvi su da se ne može očekivati brza sanacija čak i da rat nekim čudom sutra prestane, a Ukrajina je europska žitnica.

Je li dogodine moguća prva ozbiljna nestašica prehrambenih proizvoda u EU nakon Drugog svjetskog rata?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:56