Samo šest dana nakon uskrsnog blagoslova urbi et orbi, vatikanski je Trg svetog Petra ponovno ugostio stotine tisuća vjernika; ovaj put kako bi im omogućio da upute posljednji pozdrav voljenom papi Franji, koji nas je, nakon 12-godišnjeg pontifikata obilježenog opipljivim (a time i kontroverznim) reformama Katoličke crkve, zauvijek napustio u zoru Uskrsnog ponedjeljka.
Tijelo blagopreminulog 88-godišnjeg Pape, velikog osmijeha i još većeg srca, puna je tri dana ležalo u vatikanskoj bazilici svetoga Petra kako bi mu vjernici i hodočasnici mogli osobno odati počast da bi u petak, prema višestoljetnom protokolu Katoličke crkve, njegov drveno-cinčani lijes bio zapečaćen uoči sprovoda.
Prema podacima na koje se pozvao Vatikan, na Trgu svetog Petra u trenutku sprovoda bilo je malo manje od 200.000 hodočasnika. Usporedbe radi, sprovodu pape Benedikta XVI. 2023. godine prisustvovalo je 50.000 ljudi, a Ivana Pavla II. prije dva desetljeća njih čak 300.000.
Osim hodočasnika, sprovodu je prisustvovalo 224 kardinala te 750 svećenika, biskupa i drugih vjerskih poglavara, ali i 130 predstavnika zemalja.
Državnici smješteni po protokolu
Protokol je kardinale smjestio Papinu lijesu slijeva, a državnici su pozicionirani zdesna.
U prvom su redu sjedili talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednik Sergio Mattarella, kao i čelnik Argentine, Papine domovine, Javier Milei u društvu sestre Karine.
Ostali su državnici - čak 55 predsjednika, 14 premijera i 12 monarha - bili smješteni prema abecednom redu zemalja, i to na francuskom, službenom jeziku diplomacije.
Američki predsjednik Donald Trump našao se, tako, između čelnika Estonije i Finske, zbog toga što su Sjedinjene Američke Države na francuskom jeziku pod slovom "e" - (Les) États-Unis d‘Amérique.
Sprovodu su, u pratnji supruga, prisustvovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer, kao i njemački kancelar na odlasku Olaf Scholz, ali i hrvatski premijer Andrej Plenković te predsjednik Zoran Milanović. Europsku uniju na sprovodu je predstavljala šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Zanimljivo, među državnicima u protokolu bio je i bivši američki predsjednik Joe Biden, drugi stanar Bijele kuće u višestoljetnoj povijesti SAD-a koji je bio katolik.
Velik interes, kako medija tako i okupljene javnosti, izazvao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, odjeven u crno ratno odijelo, kojeg je narod počastio i spontanim pljeskom.
Osim državnika, u protokolu su bili smješteni i monarsi; britanski princ (budući kralj) William te španjolski kraj Felipe i kraljica Letizia, kao i princ Albert od Monaka s obitelji.
"Zanimljiviji" od onih koji su bili u Vatikanu ove subote samo su oni koji tamo nisu bili: ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Zajednički nazivnik dotičnog tandema jest optužnica Međunarodnog kaznenog suda, koji ih tereti za zločin protiv čovječnosti, zbog čega su im putovanja u zemlje potpisnice Rimskog statuta (što Italija, zemlja u koju svi državnici trebaju sletjeti kako bi došli do Vatikana, najmanje države na svijetu) vrlo ograničena.
Kao što je Jutarnji list pisao početkom tjedna, da je bilo volje, našlo bi se i načina. Presedan koji optuženim državnicima omogućava dolazak u Vatikan bez izručenja Haaškom sudu, naime, postoji. Robert Mugabe, bivši čelnik Zimbabvea, posljednji je put bio u Vatikanu 2013., kada je sudjelovao na misi u povodu ustoličenja pape Franje, unatoč tome što mu je zbog kršenja ljudskih prava bio zabranjen ulazak u većinu europskih zemalja.
PROČITAJTE VIŠE Velika fotogalerija iz Vatikana: Tisuće ljudi i svjetski čelnici ‘pružili si mir‘, Zelenski u malo drugačijem izdanju...
Susret na marginama
Upravo zato, odsutnost Putina i Netanyahua može se objasniti jedino širim geopolitičkim kontekstom i ozračjem u kojem se održao sprovod pape Franje.
Država Izrael, primjerice, izdala je nakon Papine smrti vrlo šturo priopćenje na društvenoj mreži X, koje je samo nekoliko trenutaka poslije i izbrisala. Papa Franjo, naime, nije propuštao priliku da kritizira Izrael zbog okrutnosti pri ophođenju prema Palestincima u Gazi tijekom više od 15 mjeseci krvavog obračuna, što mu Izraelci nisu zaboravili.
Putin je, pak, odlučio da neće prisustvovati sprovodu pape Franje jer bi se ondje prvi put našao oči u oči sa svojim ukrajinskim kolegom, imenjakom Zelenskim, od početka intenzivnih mirovnih pregovora. Medijski šušur koji bi nastao zbog toga u potpunosti bi zasjenio značaj i simboliku ispraćaja vrhovnog poglavara Crkve s 1,4 milijarde vjernika diljem svijeta.
Međutim, kako Papin sprovod jest državnički događaj, kao takav trpi (diskretne i primjerene) susrete na marginama; zbog čega ne treba pretjerano čuditi da su se američki predsjednik Donald Trump i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski ipak susreli prije početka sprovoda - prvi put osobno od fijaska kojem smo svjedočili u Ovalnom uredu krajem veljače. Njihov je susret potvrdio i glasnogovornik Zelenskog Serhij Nikiforov, no Bijela kuća o njemu se nije službeno oglasila.
Za razliku od prethodnog susreta, u veljači, kada je ratna odjeća Volodimira Zelenskog podigla mnogo prašine u redovima američkih konzervativaca i medija, ovaj je put Donald Trump svojim izborom odjeće odudarao od mase jer je jedini imao plavo odijelo i plavu kravatu iako je protokol jasno i eksplicitno nalagao crninu.
Suptilne poruke kardinalima
Obred je trajao malo više od 90 minuta, a predvodio ga je talijanski kardinal Giovanni Battista Re. Pogreb je počeo antifonom i psalmom, na latinskom jeziku, a uveličao ga je zbor Sikstinske kapele, prema Papinoj osobnoj želji, intonirajući Psalam 64: "Tebi pripada hvalospjev, Bože, na Sioni; tebi ćemo ispuniti zavjete u Jeruzalemu".
U svojoj propovijedi kardinal Re, dekan kardinalskog zbora, istaknuo je da je papa Franjo bio "otvorenog srca za sve ljude", da je obraćao pozrnost na sve novosti koje su se pojavljivale u društvu, da je stalno inzistirao na radu za siromašne te da je imao nebrojene poticaje i geste u korist izbjeglica i prognanika.
Podsjetio je na njegova putovanja na Lampedusu, "otok koji je postao simbol drame iseljavanja, s tisućama ljudi utopljenih u moru", kao i na Lezbos, ali i na svetu misu koju je održao na meksičko-američkoj granici.
PROČITAJTE VIŠE Otkriven sadržaj dirljive poruke s kojom će papa Franjo biti pokopan
Prisjetio se i Franjine posljednje slike u javnosti, kada je na svetkovinu Uskrsa, s balkona bazilike svetog Petra, unatoč svojoj bolesti, prvo udijelio blagoslov okupljenim vjernicima na Trgu, a zatim je učinio isto, ali iz otvorenog papamobila.
No, ono što se posebno moglo iščitati iz kardinalove propovijedi jest suptilna poruka koju je Re uputio brojnim kardinalima koji su koncelebrirali na pogrebnoj misi za Papu.
Naime, Re ima 91 godinu, svećenik je punih 68, od kojih je kardinal 24 godine. On će biti taj koji će nakon sprovoda odrediti datum konklave i pozvati kardinale da sudjeluju u izboru novog pape.
Sprovodom počinje devetodnevno žalovanje, a u tim danima kardinali će se na različitim okupljanjima unutar Vatikana susretati, razgovarati, upoznavati i promišljati o izboru novog pape.
PROČITAJTE VIŠE Novi papa se bira u tajanstvenom obredu: Sve počinje uzvikom ‘Extra omnes!‘
Na grobnici natpis - Franciscus
Kardinal Re stoga je posebno naglasio da je nit vodilja Franjina poslanja bilo uvjerenje da je "Crkva dom za sve, dom čija su vrata uvijek otvorena".
- Više puta je koristio sliku Crkve kao ‘poljske bolnice‘ nakon bitke u kojoj je bilo mnogo ranjenih. Crkve željne da odlučno skrbi o ljudskim problemima i velikim brigama koje razdiru suvremeni svijet. Crkvu sposobnu sagnuti se nad svakim čovjekom, izvan svake vjere ili stanja, liječeći njegove rane - naglasio je kardinal Re te zamolio Papu da sada "s neba blagoslovi Crkvu, da blagoslovi cijeli svijet kao što je to učinio na Uskrs s balkona Petrove bazilike u posljednjem zagrljaju sa svim Božjim narodom".
Papin je skromni lijes prema svojem posljednjem odredištu, impozantnoj bazilici Santa Maria Maggiore, krenuo oko 12.30, a tamo su mu pozdrav, prije privatnog ukopa s kamerlengom Kevinom Farrellom, bijelim ružama uputili, kao "posljednji", ožalošćeni muškarci i žene, u tišini, vidno uzbuđeni. Mnogi od njih iskusili su poteškoće ulice, siromaštva, izbjeglištva, droge. Dio njih osjećalo se ugroženim jer su transeksualne osobe. Mnogi od njih još uvijek nisu izgubili nadu. Zbog voljenog pape kojem su jučer uputili posljednje zbogom.
Od danas "papu svih siromaha svijeta" moći ćemo naći u mramornoj grobnici na kojoj stoji natpis - Franciscus.
Komentari
0