'POVIJESNI SUSRET'

GRČEVITA AKCIJA OKUPLJANJA EUROPSKIH SAVEZNIKA Što je sve Vladimir Putin ponudio Alexisu Tsiprasu?

 AFP

Grčki premijer Alexis Tsipras posjetio je danas Vladimira Putina u Kremlju, a već sutra njegova zemlja mora uplatiti MMF-u ratu kredita od gotovo pola milijarde dolara. Takav tajming sigurno nije slučajno odabran. Naime, danima se kalkuliralo da će prgavi Alexis Tsipras “zamoliti Putina” za neku izdašnu posudbu Grčkoj koja je na rubu financijske provalije, a predstavnik grčke vlade, s kojim su razgovarali ruski novinari, rekao je da Grčka ne želi riješiti svoje dugove i financijske probleme s nekim drugim “osim s kolegama iz eurozone”. Iako o kreditu nije bilo riječi, Putin je nakon razgovora ponovio da s tim “nema problema” ako zatreba. Kremlj je kredit dao Mađarima, i to deset milijardi dolara za rekonstrukciju i dogradnju NE Paks što je u EU odmah protumačeno kao “Putinovo kupovanje Orbána”, te Cipru 2,5 milijardi dolara. Premda se o kreditu nije razgovaralo, bilo je riječi o mnogim drugim olakšicama za “najslabiju bruxellesku kariku”.

Kontroverzan susret

Naime, oči EU bile su uprte u ovaj važan i kontroverzan susret koji su u Grčkoj (zamjenik ministra obrane Kostas Isihos) nazvali “povijesnim” jer se “i ujedinjena Europa i Rusija nalaze na povijesnom raskrižju”. U Moskvi, zbog izolacije u kojoj se Rusija našla zbog “ukrajinskog čvora”, svaki dolazak nekog državnika iz EU smatraju svojom velikom pobjedom nad “antiruskom europskom politikom”, ali i novom napuklinom u “bruxelleskom monolitu” kada je u pitanju kažnjavanje Rusije (političke i ekonomske sankcije koje su već nanijele veliku štetu ruskoj ekonomiji i financijama - inflacija veća od deset posto i rubalj na staklenim nogama) zbog upletenosti u ratna zbivanja na istoku Ukrajine. U Europi, pogotovo u Berlinu koji ionako snosi najveće opterećenje grčkog ekonomskog kolapsa, nervozno reagiraju na svaki takav izlet u Rusiju, smatrajući da je Grčka, uz već spomenute Mađare ( Viktor Orbán) te Ciprane ( Nicos Anastasiades) još jedan trojanski, ruski, konj koji je unesen na bruxelleski središnji trg.

Ide kompenzacija

No, Alexis Tsipras, iako bez kreditne tranše, nije otišao praznih ruku. Rusi će im kompenzirati na druge načine. Naime, ruski ministar poljoprivrede Nikolaj Fjodorov najavio je da će Rusija ovih dana razmotriti prijedlog o selektivnom ukidanju zabrane uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koju je ona kao odgovor na europske sankcije uvela zemljama EU. Rusija bi napravila iznimku te od protusankcija izuzela neke članice. Radi se o onima koje u Bruxellesu optužuju da su “ruski igrači” jer se ionako u forumima zalažu za ukidanje sankcija Moskvi, dakle o Grčkoj, Cipru i Mađarskoj. Ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev rekao je kako Rusija traži puteve ublažavanja sankcija za prehrambene proizvode iz Mađarske i Grčke “koji se ne kose s normama WTO-a”. Tako će (ili bi) u prvoj fazi, kako je obećano, ruski kupci ponovno na svojim policama dobiti grčke naranče, breskve, kivi i jagode, a u sljedećoj mliječne proizvode te ribu i morske plodove. Inače, Grčka je i jedan od najvećih izvoznika ribe u Rusiju, a nakon uvođenja sankcija vrijednost izvoza je višestruko smanjena.

U igri i grčke luke

Rusi će, pak, Grcima spustiti cijenu plina za više od 15 posto te će iznositi oko 300 dolara za 1000 kubnih metara (cijena za neke zemlje EU premašuje 450 dolara). Iako se očekivalo da bi pojeftinjenje došlo tek 2016., možda će uslijediti već u drugom kvartalu ove godine. Vladimir Putin je na sastanku pozvao Grčku da nakon propasti plinovoda Južni tok postane jedno od ključnih energetskih čvorišta na trasi Turskog toka, novog ruskog strateškog plinovodnog projekta.

Atena bi zauzvrat olakšala papirologiju ruskim investitorima, a jedan od najvećih zalogaja koji bi Rusi zagrizli u Grčkoj su luke. Naime, jedna od najprofitabilnijih ruskih tvrtki RŽD (Ruske državne željeznice) zainteresirana je za udjel (većinski, najvjerojatnije) u solunskoj te jednoj od atenskih luka.

Rusija svakako računa na Grčku kao “disonantni ton u europskom zboru”, kako kaže predsjednica moskovskog Instituta Europe, Ljudmila Babinina. A Grci na moskovsku kartu igraju kako bi s jedne strane olakšali vlastitu tešku situaciju, ali i, pišu ruski listovi, “unijeli malu pomutnju u Berlin i Bruxelles”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:42