ANALIZA

HEROINSKA EPIDEMIJA SE VRATILA U AMERIKU Širi se na područja u kojima nikad prije nije bilo te droge ni u tragovima, Trump zna tko je kriv za pošast

U zemlji čiji stanovnici posjeduju oko 300 milijuna pušaka i pištolja prvi je put više ljudi umrlo od predoziranja heroinom nego od vatrenog oružja

Kao da Amerikanci trenutačno nemaju dovoljno problema s novim stanovnikom Bijele kuće, cijela se zemlja nalazi na vrhuncu prave epidemije heroinske ovisnosti, koja je počela negdje početkom ovog desetljeća i ne pokazuje nikakve znakove posustajanja.

Ilegalno tržište

Kolike je razmjere ova pošast poprimila možda najplastičnije može dočarati sljedeći podatak: godine 2015. prvi je put više Amerikanaca umrlo od predoziranja heroinom nego od vatrenog oružja (i to u zemlji u kojoj stanovnici posjeduju oko 300 milijuna pušaka i pištolja, skoro jedan po glavi stanovnika). Još 2007. godine omjer smrtnih slučajeva od umorstava oružjem naspram onih prouzročenih heroinom bio je više od 5 naprema 1. Pretprošle godine je pak od heroina umrlo 12.989 osoba, a od oružja deset manje. Predoziranja raznim vrstama droga, k tome, čak su prestigla i smrtnost u prometnim nesrećama. OxyContin i drugi lijekovi za ublažavanje boli ubijaju u prosjeku 44 osobe dnevno.

Heroinska epidemija pritom se širi na područja u kojima nikad prije nije bilo te droge ni u tragovima. Cijele nove regije padaju u spiralu ovisnosti, predoziranja i smrtnosti. Heroin je nekada bio pošast koncentrirana u relativno uskom pojasu na sjeveroistoku i dijelu Srednjeg zapada, nešto i na Zapadnoj obali, ali sada se sručio i na jug zemlje.

Što je prouzročilo ovu situaciju? Razloga je nekoliko, svi su međusobno povezani i na neki način su stvorili “savršenu oluju”.

Velik dio današnjih problema ima svoj izvor u eksploziji korištenja lijekova protiv bolova na recept koja se dogodila kasnih 90-ih i ranih 2000-ih. Masovno propisivanje tih lijekova dovelo je mnoge Amerikance do ovisnosti o njima, pa kada su razne državne i savezne agencije uočile taj problem, počele su krajem 2000-ih uvoditi restrikcije na izdavanje recepata za lijekove protiv bolova. To je pak dovelo do snažnog razvoja ilegalnog tržišta opijata, što je bio početak heroinske krize.

Naime, ulična cijena najpopularnijeg lijeka OxyContina je astronomska, kreće se od 5 do 10 dolara za tabletu od 10 miligrama pa sve do 65 do 80 dolara za onu od 80 miligrama. Podjednako popularni Percocet košta najmanje jedan dolar po miligramu, pa tako pilula od 30 miligrama stoji od 30 do 50 dolara. Većina ovisnika treba po nekoliko tableta dnevno, neki i po deset. Cijena heroinskog “šuta” je negdje između 5 i 10 dolara.

Na ionako lošu situaciju u posljednjih se nekoliko godina natovarila - legalizacija marihuane. Kakve to veze ima? Vrlo velike. Sedam saveznih država plus okrug Columbia (dakle, glavni grad Washington) potpuno su legalizirali marihuanu za rekreativno korištenje, mnoge druge države su je dekriminalizirale, a u brojnim okruzima policija jednostavno ignorira zakone i stvara svojevrsnu uličnu legalizaciju. Gdje je onda problem? U Meksiku.

Krah biznisa

Naime, kartel Sinaloa je u trenutku kada je Colorado izglasao amandman 64 2012. godine i legalizirao travu postao najsnažnija kriminalna organizacija u Meksiku. Marihuana je predstavljala ogroman izvor prihoda za njih, ali sada više ne mogu konkurirati američkoj robi koja je superiorna kvalitetom i iziskuje mnogo manje troškove za transport i sigurnost. U samo jednoj godini kartel Sinaloa pretrpio je 40-postotni pad u prodaji marihuane, što se prevodi u milijarde dolara. Meksička trava postala je, u osnovi, bezvrijedan proizvod pa su je zapravo i prestali proizvoditi. Nažalost po Amerikance, to nikako nije bila dobra vijest. Kartel koji je tada vodi El Chapo Guzman - danas u zatvoru u SAD-u - morao je nekako nadoknaditi izgubljene prihode. Analizirali su američko tržište drogom i pronašli su nišu za sebe. Sve veći broj Amerikanaca ovisan je o opijatima izdanima na recept, a ta ovisnost za njih je bila ekstremno skupa. Kartel je logično zaključio da s nekim od najboljih polja maka na svijetu mogu postati disruptivni faktor na tržištu - opijum, morfij, heroin, OxyContin, sve je to, bazično, ista stvar.

Kartel Sinaloa odlučio je postati izravni konkurent farmaceutskim kompanijama, povećali su proizvodnju meksičkog heroina za gotovo 70 posto, pojačali razinu čistoće tako što su doveli kolumbijske “kuhare” koji su stvarali “cimetni” heroin, jednako jak kao onaj koji dolazi s Dalekog istoka. Kada se ubroji Afganistan, gdje su polja maka proširena za 36 posto između 2012. i 2013. godine, globalna proizvodnja maka danas je najveća od 1930-ih godina, što daje naslutiti da se trenutnoj pošasti neće tako lako moći stati na kraj. Meksički karteli prije su prodavali heroin koji je imao čistoću od 46 posto, a danas je oko 90 posto.

Sljedeći korak meksičkih kartela bio je logičan potez prepisan iz ekonomskih početnica - snizili su cijenu. Kilogram heroina koji se u New Yorku samo nekoliko godina ranije prodavao za 200 tisuća dolara, 2013. se mogao dobiti za 80 tisuća, a sada je pao na približno 50 tisuća. Kvalitetniji proizvod po nižoj cijeni uvijek je bio recept za uspjeh.

Jeftina droga

Istovremeno, Meksikancima su pomogle i američke snage zakona; zabrinuti zbog dramatičnog porasta predoziranja od farmaceutskih opijata (165 tisuća između 1999. i 2014.) snažno su se obrušili i na legalnu i na ilegalnu distribuciju, što je opet proširilo tržište za meksički heroin koji se, ponovimo, prodaje za 5 do 10 dolara po dozi.

Rezultat ove tragične narkoevolucije? Abnormalan porast smrtnih slučajeva od predoziranja, koji su se udvostručili od 2000 do 2014. Više je ljudi umrlo od predoziranja 2014. godine nego bilo koje godine u američkoj povijesti - 47.055. To je 125 ljudi na dan, pet izgubljenih života svakoga sata, što su brojke koje se mogu mjeriti s vrhuncem epidemija AIDS-a 1995. godine.

“Epidemija smrtnih slučajeva od opijata nastavlja se pogoršavati. Zloporaba opijata koji se izdaju na recept i korištenje heroina te ilegalno proizvedenog fentanila su međusobno povezani i vrlo zabrinjavajući problemi”, rekao je Tom Frieden, direktor CDC-a (Centers for Disease Control and Prevention), savezne agencije zadužene za javno zdravlje.

Dok mnogi zagovaraju kriminalizaciju lijekova na recept, stručnjaci se ne slažu i smatraju da bi to samo stvorilo prepreku zaustavljanju rastuće pošasti.

“Kriminalizacija tjera ljude na margine i odgovara ih od traženja pomoći. Stvara procjep između ljudi koji trebaju pomoć i ustanova koje im pomoć mogu pružiti. Zbog kriminalizacije i stigme ljudi skrivaju ovisnost jedni od drugih”, kaže Gran Smith, zamjenik direktora za javna pitanja u Drug Policy Allianceu.

Dodatni problem jest to što heroin sa sobom donosi novog i još opasnijeg partnera - ilegalni fentanil, koji je zaslužan za više od trećine svih smrti prouzročenih opijatima. Fentanil je sintetički opijat za ublažavanje bolova koji je od 50 do 100 puta snažniji od morfija. Fentanil nije novitet; postoji još od 1960. godine i izdan na recept djeluje kao snažan i brz lijek protiv bolova. Propisuje se pacijentima koji se oporavljaju od operacija ili se bore s kroničnim bolovima. Ali u posljednjih nekoliko godina, fentanil je iz apoteka prešao na cestu, gdje je vrlo brzo postao vodeći ubojica. Zbog svoje stravične snage, čak i male količine mogu izazvati predoziranje. Fentanil prati heroin iz države u državu, iz jednog ilegalnog tržišta u drugo. Najbolji način da se predvidi gdje će doći do porasta smrtnosti od fentanila jest da se analizira gdje se heroin udomaćio.

Te dvije droge danas predvode američku opijatsku krizu i zasjenili su donedavne glavne krivce poput Vicodina i OxyContina. Dok smrtnost od lijekova na recept opada, predoziranja od heroina i fentanila su u 2015. porasla za 30 posto.

Mnogi od oko 13.000 Amerikanaca koji su 2015. izgubili život zbog heroina živjeli su u državama koje se već godinama bore s tim problemom. Ohio i Zapadna Virginia predvode listu. Smrtni slučajevi od heroina i fentanila mahom su koncentrirani u istočnoj polovici SAD-a, gdje uzimaju sve više života u, primjerice, Bostonu i Atlanti. Međutim, oko polovice SAD-a još uvijek je skoro netaknuto, tako da još uvijek ima prostora za širenje epidemije.

Upravo 2015. heroin se proširio iz svojih glavnih uporišta i krenuo na jug. U Georgiji i objema Carolinama smrtnost od heroina povećana je za više od 45 posto. U Floridi i Mississippiju za više od 65 posto. Sljedeća meta je vjerojatno Teksas, a karteli imaju i skoro netaknuto tržište na pacifičkoj obali.

Porast smrtnosti od droga, k tome, pridonio je i porastu smrtnosti općenito, što je rezultiralo prvim padom očekivanog životnog vijeka za Amerikance od 1993. godine. Uključio se i Kongres u zadnjim mjesecima Obamine administracije potpisivanjem zakona koji daje milijardu dolara za borbu protiv epidemije opijata, što uključuje novac za tretman ovisnika te za prevenciju.

Što donosi Trump?

“Epidemija lijekova na recept i heroina nastavlja uništavati zajednice i obitelji širom zemlje, velikim dijelom zato što previše ljudi ne dobiva učinkovit tretman za zloporabu opijata. Zbog toga je predsjednik (Obama, op.a.) od veljače zazivao milijardu dolara novih sredstava kako bi se mogli proširiti kapaciteti za tretman”, rekao je Michael Botticelli, direktor agencije National Drug Control Policy, tijela unutar Bijele kuće zaduženog za borbu protiv droge.

Što se tiče novog predsjednika Donalda Trumpa, i on se u kampanji zavjetovao da će se pozabaviti opijatskom i heroinskom epidemijom koja trese Ameriku. DEA (Drug Enforcement Agency), glavna policijska agencija za borbu protiv droge, upravo kreira prijedlog novog programa koji bi mogao Trumpu pomoći u borbi protiv ilegalnih droga u SAD-u. Naravno, The Donald nije propustio poentirati da su za sve krivi - imigranti.

“Razmontirat ćemo ilegalne imigrantske kartele i nasilne bande i poslat ćemo ih brzinski van iz naše zemlje. Agresivno ćemo procesuirati švercere ilegalnim drogama i pružit ćemo snagama reda i zakona te tužiteljima sve resurse i potporu koji su im potrebni da rade svoj posao”, poručio je Trump u govoru 15. listopada prošle godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 20:30