Istraživanje: Organizmi sa Zemlje prežive izvan ISS-a

Zemaljski mikroorganizmi na vanjskoj strani Međunarodne svemirske stanice preživjeli su 533 dana u vakuumu, izloženi intenzivnom ultraljubičastom zračenju i ekstremnim oscilacijama temperature u svemiru, pokazalo je njemačko istraživanje čiji rezultati upućuju na mogućnost da živi organizmi mogu preživjeti na Marsu.

Znanstvenici njemačkog svemirskog centra (DLR) željeli su provjeriti kako bi organizmi sa Zemlje preživjeli u uvjetima poput onih koji vladaju na negostoljubivom Marsu, planetu Sunčeva sustava koji ima najveće izglede za neki oblik života unatoč prašini, suhoći, malo kisika i slaboj gravitaciji, snažnim zračenjima zbog rijetke atmosfere, hladnoći i mraku koji stvaraju pješčane oluje.

U okviru eksperimenta pod nazivom Biomex organizmi poput bakterija, algi, lišajeva i gljivica izloženi su uvjetima poput marsovskih na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Na Marsu postoji mnogo onoga što je potrebno za život poput atmosfere i elemenata ugljika, vodika, kisika ili dušika, sumpora i fosfora te možda čak i tekuće vode.

Organizmi su uzgojeni na podlozi koja odgovara zemlji na Marsu i potom postavljeni s vanjske strane ISS-a u komori Expose-R2. Eksperiment je obuhvatio stotine uzoraka koji su ostavljeni tamo 18 mjeseci između 2014. i 2016. prije nego što su vraćeni na Zemlju kako bi ih znanstvenici analizirali.

"Neki od organizama i biomolekula pokazali su iznimnu otpornost na zračenje vanjskog svemira i vratili su se na Zemlju živi", kazao je astrobiolog Jean-Pierre Paul de Vera s DLR-ova instituta za istraživanja planeta.

"Među ostalim proučavali smo jednostanične mikroorganizme koji su postajali na Zemlji više od 3,5 milijarde godina u slanoj vodi. Naši 'ispitanici' njihovi su 'rođaci' koji su otkriveni u arktičkom vječnom ledu.

"Preživjeli su u svemirskim uvjetima i može ih se otkriti našim instrumentima. Takvi jednostanični organizmi mogli bi biti kandidati za životne oblike koji bi se mogli pronaći na Marsu".

Organizmi su prikupljeni s najnegostoljubivijih dijelova Zemlje poput Arktika, Antarktike, Alpa, vječnog leda i španjolskih stepa.

Organizmi koji mogu preživjeti u takvim uvjetima nazivaju se ekstremofili i smatra se da je najvjerojatnije da bi takvi organizmi mogli živjeti na drugim planetima.

"To naravno ne znači da život zapravo postoji na Marsu", kaže de Vera.

Rezultati istraživanja objavljeni su u NASA-inu časopisu Astrobiology.