Ruska agresija na Ukrajinu (Moskva to naziva "sukobom") ulazi u četvrtu godinu. Pune tri godine traju nesmiljene borbe, bez ijednog dana primirja ili obustave vatre. Većina Ukrajine je razrušena, od civilnih zgrada do energetske i ostale infrastrukture, a prema izračunima Kijevske ekonomske škole, prenosi BBC, u ove tri godine ratna šteta je oko 200 milijardi dolara, stanovništvo Ukrajine palo je s 42 na oko 33 milijuna stanovnika, poginulo je oko 50 tisuća vojnika i civila, uz više od 380 tisuća ranjenih.
No, u tri godine rata Rusija je uspjela okupirati oko 11 posto ukrajinskog teritorija, a prije rata kontrolirala je oko 7 posto područja - jer je 2014. anektirala Krim te dijelove Luhanske i Donecke oblasti, tako da je pod ruskom okupacijom danas oko 18 posto ukrajinskog teritorija. Doduše, u svibnju 2022. Rusija je kontrolirala oko 27 posto područja, ali se morala povući iz predgrađa Kijeva i Hersona, a ukrajinska vojska je oslobodila područja oko Mikolajiva, Sumija, Černigova i Harkiva. Rusiji je u rujnu 2023. godine proglasila, uz Doneck i Luhansk, svojima još dvije ukrajinske pokrajine - Zaporižje i Herson, ali ni jednu ne kontrolira u potpunosti.
PROČITAJTE VIŠE Bivši šef NATO-a objavio plan za Ukrajinu: ‘Ne, to nije velika pobjeda Putina‘
Prema podacima CNN-a nadzire 99 posto Luhanska, 66 posto Donecka te 73 posto Zaporižja i Hersonske oblasti. Istodobno Rusija ima, prema podacima neovisnih ruskih agencija Meduza i Mediazona, najmanje 165 tisuća poginulih vojnika (to su podaci do kojih su došli službenim putem), premda britanska obavještajna služba navodi da bi poginulih i ranjenih Rusa moglo biti od 650 do više od 700 tisuća. Dakle, toliki gubici za 11 posto teritorija: uz to Rusija je 2021. godina iz proračuna za vojsku izdvajala oko 50 milijardi dolara, a procjene londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (International Institute for Strategic Studies) pokazuju da će dosadašnji ratni rashodi za vojsku u 2025. dosegnuti gotovo 550 milijardi dolara, odnosno 7,5 posto BDP-a ili 40 posto svih "proračunskih rashoda", a to je gotovo više nego što je bio "ratni proračun" SSSR-a na vrhuncu utrke u naoružanju i u jeku invazije na Afganistan.
Dakle, u samo četiri godine (od čega su tri ratne) ruski vojni rashodi porasli su za nevjerojatnih 500 milijardi dolara, što je više nego za obranu troše sve zemlje EU i Velika Britanija zajedno.
Kako smo već pisali, u 2025. godini rusko gospodarstvo neće moći podnijeti vojne izdatke koje zahtijeva Vladimir Putin, a da se to ne odrazi na cjelokupnu ekonomsku situaciju koja se kreće na rubu izdržljivosti, kako je istaknuo profesor Branislav Slančev sa sveučilišta San Diego u Kaliforniji. Neki neovisni ruski ekonomisti, poput Konstantina Sonina, kažu da cijene u Rusiji rastu dvostruko brže nego što izvještava ruska državna statistička agencija Rosstat. Podsjetimo i da je ruski vojni analitičar Jurij Fjodorov još sredinom 2024. rekao da ruska vojna industrija ne stigne kompenzirati ratne gubitke tenkova, drugih vojnih vozila i dobrog dijela artiljerije, a tvornice ne mogu isporučivati protuzračne sustave kolike su potrebe zbog sve jačih i efikasnijih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama i dronovima.
Osim toga, nedavno su i neki ruski režimski mediji naveli da su "zlatne rezerve", koje su pred rat iznosile više od 800 milijardi dolara, u ove tri godine prepolovljene, a još je prije nekoliko mjeseci glavna ekonomistica T-investicija Sofija Donjec za ruski neovisni portal Nova gazeta prognozirala da bi se "ruske zlatne rezerve", ako cijena barela u 2025. padne na razinu oko 50 dolara, mogle iscrpiti za samo godinu dana!
PROČITAJTE VIŠE Zlokobno upozorenje: ‘Nakon Ukrajine iduća bi meta mogla biti - Hrvatska!‘
I upravo u toj situaciji američki predsjednik Donald Trumpa bacio je Vladimiru Putinu pojas za spašavanje. Otpočeo je separatne mirovne pregovore s Rusijom, ignorirajući Ukrajinu, čak ju i optužujući da je ona krivac za početak rata. U Rijadu, 18. veljače, bila je prva runda američko-ruskih mirovnih pregovora, a iako je glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt kazala da predsjednik Trump "smatra da bi mir mogao biti dostignut već ovog tjedna" te da vjeruje kako je "Rusija spremna sklopiti sporazum", čini se da su u Kremlju odlučili da neće odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva te da su nakon Rijada još sigurniji u svoju pobjedu, odnosno kako je to još prije početka pregovora sažela Putinova medijsko-ideološka uzdanica Jelena Karajeva: "U obzir dolazi samo kapitulacija Ukrajine".
To je zapravo sukus onoga što Putin smatra "mirovnim sporazumom", a u Washingtonu na to ne obraćaju, ili ne vide, pažnju jer Trump, zbog spasa svoje taštine, želi "sporazum što prije, pa kakav god". Moskva na to, očito je, sada - računa. U Kremlju smatraju da je došao trenutak kada moraju Trumpu iznijeti sve što ih "tišti" jer ga imaju u šaci, kako se to može iščitati iz ruskih režimskih medija. Analitičar Jurij Fjodorov kaže kako su u Moskvi shvatili da je Trump u "vremenskoj stisci" i da "iz nekog razloga želi što prije sklopiti sporazum pod svaku cijenu" pa to žele iskoristiti inzistirajući na svojim maksimalističkim zahtjevima, odnosno "ako se Trumpu žuri, onda neka ispuni naše zahtjeve", ističe Fjodorov za ruski neovisni portal istories.media.
Istodobno, ruski politolog u izgnanstvu Abas Galjamov misli pak drugačije: Trump popušta jer traži od Rusije, recimo, nesmetani pristup Arktiku (o tome je bilo riječi u Rijadu) te ukrajinskim rudnim i energetskim bogatstvima. - Vrijedi li to "komadića" Ukrajine koje bi dobio Putin, pita se Galjamov - i odgovara "taktički - da, ali strateški - sumnjam". Negdje bi se ruski i američki interesi mogli sukobiti.
Trump inzistira da Volodimir Zelenski potpiše "rudno-mineralnu povelju", odnosno prepusti svoja rudna bogatstva SAD-u, ali prema podacima koje iznosi ukrajinski portal strana.ua, pod ruskom okupacijom trenutačno se nalazi 11 posto naftnih polja, 20 posto plinskih zaliha, 42 posto rijetkih metala te 33 posto minerala uključujući i najveće količine litija, čijih zaliha Ukrajina ima najviše na svijetu. Kako riješiti taj problem?
Ako Washington, kako kaže tamošnji ministar obrane Pete Hegseth, smatra "iluzornim" povratak okupiranih područja, znači li to da su spremni prepustiti tolika rudna bogatstva na koje je Trump bacio oko - Putinu!? Pogotovo što sumnjamo da bi Putin to prepustio Trumpu. Naime, dok se Trump nada da će do kraja ovog tjedna sve okončati - iz Moskve mu je jasno poručeno da od toga nema ništa.
Naime, u intervjuu režimskoj agenciji Ria novosti zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov jasno je kazao da "prekid vatre u Ukrajini bez uklanjanja temeljnih uzroka i razloga sukoba (agresiju i invaziju na Ukrajinu Rusija naziva sukobom) prijeti posljedicama, uključujući i odnose između Moskve i Washingtona". Dakle, Moskva želi da se prvo razjasne "razlozi koji su doveli do toga da oni napadnu Ukrajinu", odnosno da se njih opravda jer smatraju da su imali razloga za to, a jedan je sigurnosni. Rjabkov traži jamstva da se Ukrajina ili ono što bi od nje ostalo - ne prima u NATO (Trump nema ništa protiv) te da ima ograničene vojne snage.
PROČITAJTE VIŠE Sjećate se 300 milijardi dolara koje je Zapad zamrznuo Rusiji? E sad postaju jako važni
Ruski režimski mediji navode da je Putin još 2021. godine zahtijevao da se NATO ne širi na istok, mada se zadnje tzv. širenje dogodilo tek 2004. godine, kada Rusija nije protiv toga rogoborila, a, podsjetimo, čak je i Putin govorio da i Rusiju jednog dana vidi u NATO-u!? Ovdje ne računamo ulazak Finske i Švedske, što je izazvano izravnom ruskom agresijom na Ukrajinu i strahom za sigurnost. Rusija ne uzima u obzir da zemlje mogu imati vlastite strateške prioritete te da je to suvereno pravo države, a u Kremlju se moraju zapitati zašto se to događa i zašto nitko ne želi u njihovu verziju NATO-a - ODKB.
Na sastanku u Rijadu, kako prenose proruski srbijanski mediji pisanje njemačkog tabloida Bild, Rusija je tražila od SAD-a da povuče svoje snage iz zemalja koje su postale članice NATO-a nakon 1999. godine, uključujući Poljsku, baltičke države i Balkan. List Bild navodi da se u pregovorima u Rijadu razmatralo povlačenje američkih trupa iz Europe, doduše, očito je to "wishful thinking" interpretacija, ali Ria novosti navodi da Trump ne želi da SAD više bude zaštitnik Europe, pa i iz toga izvlače zaključak da bi im to moglo proći.
No, do mira ima još jako puno. Mnogi sumnjaju da Putin uopće želi mir, ako on ne podrazumijeva da Ukrajina bude pod ruskom kontrolom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Kier Starmer idu u Washington pokušati nagovoriti Trumpa da ne vodi separatne pregovore s Rusijom te da Ukrajina mora od Europe dobiti jamstva sigurnosti.
No, oni dolaze s Trumpom razgovarati racionalno, ali problem je može li se tako s njim logično razgovarati? Tako da se sapunica oko pregovora nastavlja i svatko ima svoj "scenarij" i zasad je teško predvidjeti kako bi se to moglo završiti. I kada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....