Jedan od najboljih poznavatelja Rusije: ‘Pogledajte što rade u Siriji nakon pada Asada, jako je zanimljivo...‘

Hoće li Rusija nakon pobjede islamističkih pobunjenika u Siriji i bijega predsjednika Bašara al-Asada izgubiti svoja dva vojna uporišta u toj zemlji? Pitanje ostaje otvoreno, a odgovor još nije na vidiku, piše Deutsche Welle. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak (9.12.) da je "prerano" govoriti o tome. Ruski mediji su izvijestili da su islamisti koji su preuzeli vlast u Siriji, predvođeni skupinom Haiat Tahrir al-Šam (HTS), Moskvi dali jamstva za sigurnost vojnih baza. Potvrde iz drugih izvora nema. Rusija u Siriji upravlja dvjema bazama – pomorskom bazom u Tartusu na Sredozemnom moru, koja je naslijeđe Sovjetskog Saveza, i vojnom zračnom lukom Hmeimim, uspostavljenom 2015. godine.

"Trenutačno se može vidjeti djelovanje transportnih zrakoplova u Hmeimimu, ali ne u opsegu koji bi ukazivao na potpunu evakuaciju", kaže Gustav Gressel, bivši stručnjak pri Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR). Ruski brodovi trenutno su u Sredozemnom moru "na manevrima," ali ne daleko od Tartusa. "Smatram da Rusija iza kulisa pregovara kako bi zadržala baze u Siriji", rekao je Gressel za DW. "Da su ih napustili, već bi u tijeku bila evakuacija."

Stručnjak: pomorska baza u Tartusu je važnija

Austrijski vojni povjesničar pukovnik Markus Reisner smatra da je pomorska baza u Tartusu za Rusiju "strateški važnija" jer omogućuje "razmještanje snaga u Sredozemlje". Zrakoplovna baza Hmeimim bila je potrebna Moskvi kako bi podupirala Asadov režim protiv pobunjenika. "Ali te potrebe sada nema", pojašnjava Reisner.

Britanski politolog Mark Galeotti, autor knjige "Putinovi ratovi", smatra da su obje baze "vrlo važne za ruske aktivnosti u Sredozemlju i Africi". "Zanimljivo je kako su brzo pokušali postići dogovor s HTS-om," dodao je Galeotti. Još nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tu skupinu nazvao "teroristima"; no prošlog vikenda Moskva ih je počela nazivati "pobunjenicima." Galeotti primjećuje kako je ton Moskve prema islamistima u Siriji postao "mnogo blaži", čak i prije Asadovog pada.

Što Moskva može ponuditi pobunjenicima?

"Rusija se vjerojatno nada dogovoru s HTS-om", kaže Galeotti. No, što Moskva može ponuditi? Pobunjenici, iako imaju podršku Turske, "ne žele biti turski pijuni" i trebaju saveznike i odnose s drugim zemljama, smatra on. Tu bi Rusija mogla odigrati važnu ulogu. "Rusi su prilično cinični i pragmatični, što HTS-u daje priliku da diversificira svoju ovisnost o Ankari", dodaje britanski stručnjak. Također podsjeća da Rusija u Siriji nije prisutna samo vojno, već ima i tijesne gospodarske veze.

Burcu Ozcelik, stručnjakinja za Bliski istok pri britanskom institutu RUSI, ne vjeruje da će sirijski pobunjenici brzo udovoljiti ruskim željama. "Vrlo je dvojbeno da će HTS požuriti kako bi bio percipiran kao saveznik Vladimira Putina ili dao zeleno svjetlo za dugoročnu rusku vojnu prisutnost na sirijskoj obali Sredozemnog mora", procjenjuje Ozcelik. "Posebno s obzirom na činjenicu da je Asad dobio azil na ruskom teritoriju." Ozcelik predviđa duge pregovore u kojima će regionalni akteri, Rusija i Iran, "pokušati prilagoditi svoje vanjske politike prema Siriji".

Kuda će otići ruska vojska iz Sirije?

Ako ruska vojska ipak napusti Siriju, čak i postupno, kuda bi mogla otići? "Nemaju dobre opcije", smatra Mark Galeotti. Po njegovu mišljenju, Sirija pod Asadom bila je jako ovisna o Moskvi, a slično mjesto u regiji ne postoji.

Među mogućim opcijama najčešće se spominje Libija, gdje Rusija održava kontakte s generalom Halifom Haftarom. Na njegovoj strani borili su se ruski plaćenici iz skupine Wagner. Zapadni mediji izvijestili su o navodnoj namjeri Rusije da u Libiji uspostavi pomorsku bazu, a to bi moglo biti u Tobruku, nagađa Markus Reisner.

Mark Galeotti vjeruje da se ta opcija neće brzo realizirati jer ondje ne postoji infrastruktura. Isto vrijedi za Sudan, s kojim Moskva već godinama pregovara o pomorskoj bazi na Crvenom moru. "Gdje god da odu – Libija, Mali, Sudan – neće imati uvjete kao u Siriji", kaže stručnjak.

Ograničeni učinci na rat u Ukrajini

Također se postavlja pitanje: ako Rusija povuče vojsku iz Sirije, što to znači za ruski rat protiv Ukrajine? "Ako ćemo biti iskreni, učinci su zanemarivi", smatra Galeotti. Prema njegovim riječima, broj vojnika koje Moskva može prebaciti iz Sirije na ukrajinsku frontu je beznačajan.

A Gustav Gressel tvrdi: "Dobre vijesti za Ukrajinu (iz Sirije) su ograničene." Rusija nema sposobnost i želju da otvori drugu frontu dok vodi sveobuhvatan rat protiv Ukrajine. "Od slabljenja Irana zbog izraelskih udara Ukrajina neće osjetiti opipljivu korist", vjeruje stručnjak. Jedina konkretna pozitivna posljedica za Kijev mogla bi biti "da neki ljudi na Zapadu postanu hrabriji" te da "Putinova slabost ostavi dojam na Trumpa", zaključuje Gressel. Ali i to za njega ostaje otvoreno pitanje, piše Deutsche Welle.