STRAHOTA

Jeziva priča žrtve ‘demografskog genocida‘: Imam 50 godina, a poruka koju sam primila me užasnula

U većinski ujgurskim regijama, Hotan i Kašgar, broj rođene djece strmoglavio se za više od 60 posto između 2015. i 2018. godine
Crtica iz života Ujgura u pokjrajini Xinjiang
 Asia File/Alamy/Alamy/Profimedia

Učiteljica ujgurskog porijekla, koja nastavu drži u indoktrinacijskim kampovima u kineskoj pokrajini Xinjiang, otkrila je kako je bila prisiljena na sterilizaciju u 50. godini života, u sklopu represivne kampanje kineskih vlasti s ciljem smanjivanja nataliteta u muslimanskoj populaciji.

Qelbinur Sidik rekla je da represivna kampanja nije obuhvaćala samo žene koje će vjerojatno imati djecu, već i one koje su izašle iz najbolje biološke dobi za rađanje, piše The Guardian.

Poruka koju je dobila od lokalnih vlasti je glasila: Očekuje se da sve žene u dobi između 19 i 59 godina ugrade intrauterini uložak ili se podvrgnu sterilizaciji. Godine 2017. godine Sidik je imala 47 godina i njezina kći jedinica bila je na fakultetu kada su lokalne vlasti od nje zatražile da ugradi spiralu za sprečavanje trudnoće. Samo dvije godine kasnije prisilili su je na sterilizaciju.

Kada je stigla prva naredba, učiteljica kineskog jezika već je držala predavanja u zloglasnim kampovima 'za preodgoj' smještenima diljem pokrajine Xinjiang.

Znala je što se može dogoditi pripadnicima muslimanske manjine ako pružaju otpor vlastima, a tekstualna poruka koju je poslala listu The Guardian na ujgurskom jeziku, koju je, tvrdi, dobila od lokalnih vlasti, sadržavala je eksplicitnu prijetnju.

- Ako se nešto dogodi, tko će preuzeti odgovornost za tebe? Ne igraj se svojim životom, nemoj niti pokušavati. Ne radi se tu samo o tebi. Moraš misliti na svoju obitelj i rodbinu. Ako pružiš otpor i odbiješ surađivati s nama, morat ćeš ići na policijsku stanicu i sjediti na željeznoj stolici, stajalo je u zlogukoj poruci.

image
Alexandros Michailidis/Alamy/Alamy/Profimedia

Kada je došla u državni kompleks kako bi obavila obveznu kontrolu rađanja među mnoštvom žena koje su čekale nije bilo Han Kineskinja.

Demografski genocid

Detalji kineske sveobuhvatne represije prema Ujgurima i drugim muslimanskim manjinama počeli su polako curiti iz te strogo kontrolirane regije, a sve je više dokaza o nastojanjima da se smanji natalitet Ujgura, što neki stručnjaci nazivaju demografskim genocidom. Nedavna istraga Associated Pressa otkrila je da to uključuje prisilnu kontrolu rađanja i sterilizaciju, novčane kazne pa čak i zatvorske kazne za one zakoje se smatra da imaju previše djece.

U većinski ujgurskim regijama, Hotan i Kašgar, broj rođene djece strmoglavio se za više od 60 posto između 2015. i 2018. godine, a to je zadnja godina za koju su dostupni vladini podaci, utvrdio je AP. Za usporedbu, u istom razdoblju u cijeloj zemlji, broj rođenih pao je za 4,2 posto.

image
Prosvjedi u Londonu protiv nasilja nad Ujgurima u Kini
Sopa Images Limited/Alamy/Alamy/Profimedia

U tom je razdoblju učiteljica Sidik bila prisiljena na ugrađivanje spirale, unatoč njezinoj dobi i inzistiranju da ne želi više djece.

Ugrađivanje spirale kod nje je uzrokovalo teško krvarenje i morala je platiti da se ilegalno ukloni. U drugom dijelu 2018. godine na rutinskom pregledu je utvrđeno da spirala nedostaje pa su je prisilili da joj se ugradi nova, a zatim je godinu dana morala na sterilizaciju.

- 2017. godine su joj dali veći izbor, s obzirom da radi u školi, i rekli da može izabrati između spirale ili sterilizacije. Međutim, lani su rekli da je stigla vladina odredba da svaka žena između 18. i 59. godine mora podvezati jajnike.

Pokušala se pravdati svojim poodmaklim godinama i utjecaju spirale na njezino zdravlje. - Rekla sam da moje tijelo ne podnosi spiralu, ali su mi poručili: ne želiš djecu, tako da nema razloga da odbiješ sterilizaciju.

Autentičnost njezine priče teško je provjeriti, prvi put ju je iznijela nizozemskoj Ujgurskoj zakladi za ljudska prava. Gotovo je nemoguće fotografirati svakodnevicu unutar pritvorskih centara i postoji vrlo malo dokumentacije. No, detalji njezine priče podudaraju se s ispovijestima drugih zatočenika i istraživanjima o prisilnoj praksi kontrole rađanja.

Ona je ranije davala anonimne ispovijesti o iskustvima iz zloglasnih kampova i ugradnji spirale, ali nije govorila o sterilizaciji. Strahovala je da bi otkrivanje identiteta moglo utjecati na njezinu obitelj koja je još uvijek u Kini, osobito njezinog muža. No, s obzirom da su se u međuvremenu razveli, Sidik je odlučila stati ispred svoje priče imenom i prezimenom.

- Ono što se događalo u koncentracijskim logorima i u cijeloj regiji bilo je jako, jako strašno. Nisam mogla više šutjeti. Pitam se zašto zapadne zemlje još uvijek ne vjeruju što se ovdje događa. Zašto šute?

Seksualno zlostavljanje

U razdoblju kada je bila kandidat za sterilizaciju, trpjela je i seksualno zlostavljanje u vlastitom domu. Jedan Kinez morao je živjeti u njezinu stanu, kao rođak, u sklopu programa nadzora koji se provodi u cijeloj pokrajini.

Inicijalno je u njezinom domu provodio tjedan dana svaka tri mjeseca, ali kasnije je dolazio jednom mjesečno na sedam dana. I ranije je bilo izvješća da rođaci iz većinske Han etničke zajednice u ujgurskim domovima prisiljavaju žene domaćine da s njime dijele postelju te ih seksualno iskorištavaju, pogotovo dok su muževi na radu u kampu.

Sidik je također svjedočila još jednom obliku represije jer je imala jasniji pregled sustava masovnog zatvaranja.

image
Crtica iz života Ujgura u pokjrajini Xinjiang
Asia File/Alamy/Alamy/Profimedia

S obzirom na to da je radila u dva kampa ustvrdila je da ondje vladaju nehigijenski i ponižavajući uvjeti, da se zatvorenici izgladnjuju, a pristup kupaonicama i vodi je ograničen. Također je čula vriske mučenih zatvorenika i svjedočila kako je najmanje jedan zatvorenik logor napustio mrtav.

Vezano za drugi centar, u kojemu su bile uglavnom mlade žene, bliski kolega joj je ispričao da kinesko osoblje redovito siluju mlade djevojke. Većina zatvorenica imala je između 20 i 30 godina.

- Svaki put kada sam ih vidjela podsjećale su me na moju kćer i pomislila sam: Molim vas, ne moja kći.

Sidik potječe iz obitelji koju su lokalne vlasti nekoć smatrale primjerom asimilacije. Tečno je govorila kineski, radila je u državnoj školi i slijedila vladine upute o jednom djetetu po obitelji.

Daleka priča

Ističe da je u početku odbacivala izvješća o prisilnim sterilizacijama i masovnim zatvaranjima iz drugih dijelova Xinjianga kao nešto što se događalo u problematičnim zajednicama. "Osjećali smo suosjećanje, ali to je bila neka daleka priča, a ne nešto što će nam se dogoditi."

No, duga tradicija etničke represije možda joj je spasila život. Rođena je u razdoblju Kulturne revolucije, a majka ju je navela kao Uzbekinju, iako se uvijek smatrala Ujgurkom i to je uvijek bio službeni etnički identitet u njezinoj obitelji.

Dopuštenje za napuštanje Kine danas se rijetko daje muslimanskim manjinama iz Xinjianga, a gotovo nikada Ujgurima. Qelbinur Sidik napustila je Kinu krajem 2019. godine i očekuje da se više neće vratiti. Njezin suprug, Ujgur, zatražio je dozvolu da putuje s njom, no vlasti su mu rekle: "Nemojte ni sanjati o tome."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:51