Kad je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, američki predsjednik Joe Biden postavio je tri cilja kao odgovor SAD-a. No, pobjeda Ukrajine nikada nije bila među njima, piše u svojoj analizi magazin Time. Fraza koju je Bijela kuća redovito koristila kao opis svoje misije u to vrijeme - podrška Ukrajini "koliko god je to potrebno" - bila je, piše magazin, namjerno nejasna, a zajedno s njom postavilo se i pitanje: Koliko god je potrebno da se učini što?
"Namjerno nismo govorili o teritorijalnim parametrima", kaže Eric Green, koji je u to vrijeme bio član Bidenovog Vijeća za nacionalnu sigurnost i bavio se politikom prema Rusiji. Drugim riječima, SAD nisu obećale da će pomoći Ukrajini da povrati sav teritorij koji je Moskva okupirala, a pogotovo ne golema područja u istočnoj Ukrajini i poluotok Krim, koje je zauzela u prvoj invaziji 2014. godine.
Razlog je, kako navodi Green, bio jednostavan - prema mišljenju Bijele kuće, učiniti to zapravo je bilo izvan mogućnosti Ukrajine, čak i uz snažnu pomoć Zapada. "To nije bila priča o uspjehu na kraju. Važniji cilj bio je da Ukrajina preživi kao suverena, demokratska zemlja, slobodna da teži integraciji sa Zapadom".
PROČITAJTE VIŠE: Dramatični preokret duž cijele fronte, ovo se nije dogodilo od početka rata: ‘Naši napadi su samoubilačke misije!‘
To je, kako se navodi, bio jedan od tri cilja koje je Biden postavio. Također je želio da SAD i njezini saveznici ostanu ujedinjeni te je inzistirao na izbjegavanju izravnog sukoba između Rusije i NATO-a. Kad se promotri njegovo vodstvo tijekom rata u Ukrajini - koje će zasigurno oblikovati njegovo nasljeđe kao državnika - Biden je postigao ta tri cilja. No, uspjeh pod tim ograničenim uvjetima pruža malo zadovoljstva čak i nekim od njegovih najbližih saveznika i savjetnika.
Oštra ukrajinska retorika
"Nažalost, to je vrsta uspjeha u kojoj se ne osjećate sjajno", rekao je Green u razgovoru za Time. "Zato što postoji toliko patnje za Ukrajinu i toliko neizvjesnosti oko toga kako će na kraju završiti".
Kod Ukrajinaca je razočaranje Bidenom tijekom cijelog dosadašnjeg trajanja invazije raslo, a iskazivali su ga sve otvorenije otkako su predsjednički izbori u SAD-u završili pobjedom Donalda Trumpa. Kijev sada poduzima sve što može da pridobije Trumpa za svoju stvar. U podcastu koji je emitiran početkom siječnja, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da SAD pod Bidenom nisu učinile dovoljno da provedu sankcije protiv Kremlja i da Ukrajinu opskrbe oružjem i sigurnosnim jamstvima.
"Uz dužno poštovanje prema Sjedinjenim Državama i administraciji... Ne želim istu situaciju kakvu smo imali s Bidenom. Tražim sankcije sada, molim vas, i oružje odmah", rekao je Zelenski Lexu Fridmanu.
Kritika Zelenskog bila je neuobičajeno oštra, a čini se još značajnijom s obzirom na to koliku je potporu SAD pružio Ukrajini tijekom Bidenovog mandata - isporučeno je 66 milijardi dolara samo vojne pomoći od početka ruske invazije u veljači 2022. godine, prema američkom State Departmentu.
Ako se uračuna sva pomoć koju je Kongres odobrio za gospodarske, humanitarne i druge potrebe Ukrajine, dolazi se do ukupnog iznosa od oko 183 milijarde dolara s krajem rujna prošle godine, prema Ukraine Oversightu, nadzornom tijelu američke vlade osnovanom 2023. za praćenje i nadzor pomoći.
Ipak, Zelenski i neki njegovi saveznici inzistiraju na tome da su SAD bile preoprezne u suprotstavljanju Rusiji, posebno kada je u pitanju definiranje jasnog puta Ukrajine prema članstvu u NATO-u. “"Vrlo je važno da dijelimo istu viziju sigurnosne budućnosti Ukrajine - u EU-u i NATO-u", poručio je ukrajinski predsjednik tijekom svog posljednjeg posjeta Bijeloj kući u rujnu prošle godine.
Tijekom tog posjeta Zelenski je Bidenu uručio detaljan popis zahtjeva koje je opisao kao ukrajinski "plan pobjede". Osim apela za poziv Ukrajini za pridruživanje NATO-u, plan je poticao SAD da ojačaju položaj Kijeva na bojištu velikim novim priljevom oružja i dopuštenjem da se dalekometni zapadni projektili koriste duboko unutar ruskog teritorija.
Različite vizije
Biden je do tada već najavio da se neće kandidirati za ponovni izbor, a Ukrajinci su se nadali da će ga njegov status predsjednika na odlasku osloboditi da donosi hrabrije odluke, djelomično kako bi osigurao svoje naslijeđe u vanjskim poslovima. "Za nas je argument njegovo naslijeđe", rekao je za Time jedan viši član izaslanstva Zelenskog u Washingtonu. "Kako će vas povijest pamtiti?", dodao je.
Ukrajinske pritužbe su naišle na raznolik prijam. Po pitanju članstva Ukrajine u NATO-u, Biden nije popuštao, no odobrio je, pak, niz poteza koje je Bijela kuća dugo odbacivala kao preopasne - u studenom su SAD dopustile Ukrajini da koristi američke projektile za udare duboko u ruskom teritoriju, a u siječnju je Bidenova administracija uvela oštre sankcije protiv ruskog energetskog sektora, uključujući ‘flotu u sjeni, tankere koje je Rusija koristila za izvoz svoje nafte izbjegavajući sankcije.
PROČITAJTE VIŠE: ‘Igraš opasnu igru, a tebe su upucali!‘ Zelenski ‘oprao‘ Putinovog poslušnika na čelu zemlje EU i NATO-a
Iako tim odlukama nije ispunjeno sve ono što je Zelenski želio, one su omogućile Bidenu da tijekom posljednjeg vanjskopolitičkog govora u svom mandatu iznese argument da su SAD ispunile svoje ciljeve u obrani Ukrajine. No, pazio je pritom da ne obeća da će Ukrajina povratiti više svog teritorija ili čak preživjeti do kraja ovog rata.
Ruski čelnik Vladimir Putin "do sada nije uspio pokoriti Ukrajinu", rekao je Biden u svom obraćanju u State Departmentu 13. siječnja. "Danas je Ukrajina još uvijek slobodna, neovisna zemlja, s potencijalom - potencijalom za svijetlu budućnost", poručio je.
Budućnost koju ukrajinski predsjednik i mnogi njegovi sunarodnjaci imaju na umu je ona u kojoj je Rusija poražena. No, u okupljanju svijeta za borbu, implikacija koju je Biden ugradio u svoje ciljeve bila je da obrana Ukrajine od Rusije nije isto što i poraz Rusije. Stoga ne bi bilo čudo ako taj cilj ostane daleko od dosega Zelenskog, zaključuje Time.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....