Nove sirijske vlasti zatražile su od Rusije kompenzaciju tijekom prvih razgovora s izaslanstvom Kremlja nakon svrgavanja sirijskog diktatora Bašara al-Asada, kojeg su tijekom građanskog rata u toj zemlji - koji je buknuo nakon brutalnog Asadovog gušenja prodemokratskih prosvjeda diljem zemlje koji su započeli 2011. godine - podržavali i na vlasti održavali Kremlj i Teheran.
"U dijalogu je istaknuta uloga Rusije u ponovnoj izgradnji povjerenja sa sirijskim narodom kroz konkretne mjere kao što su kompenzacija, obnova i oporavak", navodi se u sirijskom izvješću o razgovorima u Damasku sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Mihailom Bogdanovim. "Nova administracija također je naglasila da obnova odnosa mora uključivati ispravljanje pogrešaka iz prošlosti". U priopćenju nije pojašnjeno kakav oblik kompenzacije Sirija traži od Rusije, kako prenosi u srijedu Bloomberg. Bogdanov je razgovore, koji su održani u utorak, opisao kao konstruktivne, iako, kako je rekao, "shvaćamo koliko je situacija teška", izvijestila je novinska služba Interfax.
U sirijskoj izjavi ne spominju se dvije ključne ruske vojne baze u Siriji koje Kremlj očajnički želi zadržati. Bogdanov je rekao novinarima kako nije bilo napretka po tom pitanju te da su potrebni daljnji pregovori, izvijestila je ruska režimska novinska agencija TASS. Izvor Bloomberga u Moskvi, pak, rekao je u utorak da su pregovori "zapali u slijepu ulicu", kako je prenio ruski neovisni medij Meduza.
Kremlj je prinuđen snishodljivo se ophoditi prema pobjednicima u Siriji i tražiti puteve osjetljivih diplomatskih napora kako bi zaštitio svoju vojnu imovinu u toj zemlji. Moskva nastoji osigurati budućnost svojih strateški važnih vojnih baza u Siriji, koje je čine globalnim igračem na Bliskom istoku i Mediteranu, ali i u Africi - mornarička baza u Tartusu jedina je ruska pomorska baza u toplim morima i jedino rusko sredozemno središte za popravak i dopunu zaliha, a zračnu bazu Hmeimim u Latakiji Moskva je koristila kao logističku platformu za Putinove poslove na afričkom kontinentu i prebacivanje ruskih oružanih skupina u afričke zemlje.
Turska protiv nastavka ruske prisutnosti
Rusija je ojačala svoj položaj u Srednjoafričkoj Republici i državama regije Sahel, gdje se odigrala serija vojnih pučeva putem kojih su vojne hunte došle na vlast. U Africi se grupa Wagner uplitala u ratne sukobe i građanske ratove u nizu zemalja i pružala zaštitu vlastima u zamjenu za vrijedne resurse poput rudnika i uz to osiguravala utjecaj Moskve na način na koji to službeni Kremlj nije mogao učiniti. Nakon sumnjive smrti šefa skupine Jevgenija Prigožina - koji je pokrenuo pa prekinuo pobunu protiv Kremlja - u zrakoplovnoj nesreći, kontrola nad ovim poslovima pod čvrstim je nadzorom Kremlja pute Afričkog korpusa, koji je u tim aktivnostima naslijedio Wagner.
PROČITAJTE VIŠE: Nakon šamara u Siriji očajni Putin traži novo utočište, no ovome se nije nadao: ‘Nitko neće nama tu nametati svoju volju!‘
Ruske vojne baze u Siriji omogućile su Moskvi projiciranje utjecaja na Bliski istok i Afriku. Njihov gubitak bio bi za Moskvu golem strateški korak unazad u trenutku kada je ruski vođa Vladimir Putin zaglavio u eskalirajućem sukobu sa SAD-om i njegovim europskim saveznicima gotovo tri godine otkako je naredio invaziju punog opsega na Ukrajinu, što ga je u velikoj mjeri onemogućilo u tome da pruži ikakvu potporu Asadovom režimu u trenutku iznenadne i munjevite ofenzivne operacije islamističkih pobunjeničkih snaga predvođenih skupinom Hajat Tahrir al-Šam, pogotovo u trenutku kada je Kremlj svim svojim resursima i vojno i politički u prvom redu fokusiran na ‘specijalnu vojnu operaciju‘ u Ukrajini.
Pregovori s novom sirijskom vladom o zadržavanju baza pod ruskom kontrolom su zapeli, ruske aktivnosti u Hmeimimu su smanjene, a dva transportna broda su čekala tjednima prije nego što su im sirijski dužnosnici dopustili da pristanu u luci Tartus kako bi uklonili vojnu opremu, otkrio je izvor u Moskvi upoznat sa situacijom. Kremlj je, pak, ranije bio optimističan u pogledu toga da može uvjeriti HTS - nekadašnji ogranak al-Qaide s kojom su kasnije prekinuli veze - da mu dopuste da zadrži svoje snage u bazama.
Rusija je pomogla Asadu nakon svrgavanja početkom prosinca da pobjegne u Moskvu. Vladimir Putin osobno je Asadu odobrio azil. Putin je naredio svojoj vojsci da intervenira u Siriji u podršci Asadu 2015. godine, čime mu je omogućio da preokrene tijek rata s pobunjeničkim snagama u svoju korist. Kao svojevrsni znak zahvalnosti ili nagrade, Moskva je 2017. dobila pravo na korištenje baza u Tartusu i Hmeimimu na 49 godina.
PROČITAJTE VIŠE: Nakon bahaćenja, u Rusiji naglo promijenili ploču: ‘Ovo je kolosalan geopolitički poraz!‘
Turska, koja je pružala ključnu potporu pobunjenicima u svrgavanju Asada i suparnik je Rusiji u Siriji i regiji, protivi se nastavku vojne prisutnosti Kremlja u zemlji. Vrlo je neizvjesno da će nove sirijske vlasti dopustiti Rusiji da ostane u bazama nakon što su ruski zrakoplovi uništavali oporbene ciljeve i snage tijekom građanskog rata u zemlji, rekla su dva visoka turska dužnosnika. Ankara je u međuvremenu ponudila opskrbu sirijskih oružanih snaga oružjem i pružanje obuke, dok je velik dio vojnih kapaciteta zemlje uništen u izraelskim napadima otkako je Asad svrgnut.
Ekspresni ruski obrat
Njemački i francuski ministri vanjskih poslova posjetili su Siriju ubrzo nakon Nove godine jer je Europska unija pojačala svoje napore da izgradi veze s novim vlastima te ih uvjeri da smanje utjecaj Rusije, a ministri vanjskih poslova EU-a postigli su u ponedjeljak preliminarni dogovor o planu za postupno ublažavanje sankcija Siriji, kako je objavila visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Neke zemlje skupine G7 i saveznici traže načine kako omogućiti Siriji da pronađe alternative uvozu ruske nafte i hrane, izvijestio je Bloomberg ranije ovog mjeseca. Ukrajina je, pak, poslala Siriji isporuku pšenice i obećala nove tijekom posjeta ministara vanjskih poslova i poljoprivrede u prosincu.
PROČITAJTE VIŠE: Jedan od najboljih poznavatelja Rusije: ‘Pogledajte što rade u Siriji nakon pada Asada, jako je zanimljivo...‘
Inače, već u prvim danima munjevitog napredovanja sirijskih pobunjenika u pohodu na Damask, što im je uspjelo u svega 10 dana, bila je vidljiva nervoza Moskve zbog razvoja događaja. Kremlj je u samo nekoliko dana napravio zaokret prema sirijskim pobunjenicima - tijekom konferencije za novinare u Dohi, dok su pobunjenici napredovali, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov osorno je naglasio da je HTS teroristička organizacija koju podržava Zapad i kojoj se "ne bi smjelo dopustiti da zauzme teritorije u Siriji".
No, samo nekoliko dana kasnije, Kremlj i ruski mediji pod državnom kontrolom značajno su ublažili retoriku. RIA Novosti i TASS, dvije vodeće ruske novinske agencije, snage HTS-a su odjednom prestale nazivati "teroristima" te su ih počele opisivati kao "naoružanu oporbu".
Nakon pada režima Bašara al-Asada, ranije najvjernijeg saveznika Kremlja na Bliskom istoku, Rusija se morala okrenuti diplomaciji kako bi očuvala svoj utjecaj u Siriji i široj regiji Bliskog istoka i sjevera Afrike. Povoljnog ishoda za Moskvu, čini se, po ovom pitanju za sada nema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....