PRVA LINIJA SPECIJAL

Jugoslavija je pala u dva tjedna, Grčku nije spasio ni otpor kod Termopila, a onda je uslijedilo groblje njemačkih padobranaca

O njemačkom osvajanju Grčke i Krete u novoj specijalnoj epizodi podcasta Prva linija govori Matija Blaće s YouTube kanala Codex Militaria

Prizor tijekom invazije na Kretu, operacija Merkur

 Profimedia/

Za nacističku Njemačku 1940. godina bila je godina kad su gotovo postigli sve ciljeve koje su Hitler i Wehrmacht zacrtali. Pokorene su Nizozemska, Belgija i Francuska i okupirana Norveška, a zakazao je tek Göringov Luftwaffe koji je ostao kratak u Bitki za Britaniju, čime su Churchill i Ujedinjeno Kraljevstvo ostali kao ključni stup otpora nacistima.

Vojni pothvati Njemačke pomalo su zabrinuli Hitlerovog najvećeg saveznika Benita Mussolinija čija se Italija u Europi mogla pohvaliti tek okupacijom nejake Albanije. Dijelom iz želje da ne ostane stalno "junior" partner u Silama Osovine, a dijelom iz želje da postane neprikosnoveni vladar barem dijela Mediterana, koje je navodno već svojatao kao "Mare Nostrum", Mussolini je u listopadu 1940. talijanskim snagama naredio da pokore Grčku. Prvih nekoliko dana invazije, koja je pokrenuta iz Albanije, činilo se da bi Rim mogao imati uspjeha, ali Grci su brzo preokrenuli stvar i u kratko vrijeme potisnuli Talijane ne samo do početnih položaja, nego čak i u samu Albaniju.


Video snimku podcasta pogledajte ispod


Budući da je grčki premijer Ioannis Metaxas svoju zemlju vezao uz Ujedinjeno Kraljevstvo, talijanski poraz zabrinuo je Hitlera koji nije želio da mu se britanske trupe, a ponajviše britanski bombarderi, nađu preblizu naftnim poljima koja je Treći Reich okupirao u Rumunjskoj, a koja su bila nužna da bi njemački ratni stroj mogao ići dalje. S obzirom na to da su planovi za invaziju na Sovjetski Savez (operacija Barbarosa) nepovratno uznapredovali, Njemačka si nije mogla priuštiti otvaranje drugog fronta na istoku Europe ili uništavanje naftnih polja koja su bila ključna za proizvodnju goriva. Stoga je Hitler odlučio pokoriti i Grčku, a nakon što diplomatskim kanalima nije u konačnici uspio privoljeti i Kraljevinu Jugoslaviju da se pridruži Silama Osovine (iako se 25.3.1941. zapravo pridružila Paktu, a formalno nije izašla), i ta se država našla metom nacističkih osvajanja. Bugarska je, s druge strane, postala njemačkom saveznicom.

Konačno, operacijom Marita Njemačka je pokorila i Grčku, a uslijedio je padobranski desant na Kretu (operacija Merkur) kojim je i taj strateški važan otok u Mediteranu pao pod Treći Reich. U kojem su se kontekstu odvijale te operacije, koliko su bile važne za širi tijek Drugog svjetskog rata, kako su se odvijale same bitke, koliki su otpor Grci pružili i koje su konačno bile posljedice njemačkih osvajanja Grčke i Krete objašnjava u novoj specijalnoj epizodi podcasta Prva linija Matija Blaće s YouTube kanala Codex Militaria.

Video snimku podcasta pogledajte na sredini teksta


Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 23:00