REPORTAŽA

JUTARNJI U SREDNJOJ BOSNI, NA MJESTU GDJE SU AUSTRALCI NAŠLI ENORMNE KOLIČINE ZLATA 'Zlatna groznica u Varešu? Ma kakvo zlato, kakvi bakrači!'

 
dogradonačelnik Ermin Musa (desno)
 Vlado Kos / HANZA media

Vareš nas je dočekao okupan kišom. Iako su se nad ovim pitoresknim gradićem smještenim podno planine Zvijezda, na otprilike 45 kilometara od Sarajeva, nadvili teški, crni oblaci, na sreću, ništa se oko nas nije treslo, ni drhtalo.

Zlatna groznica o kojoj su se posljednjih dana raspisali mediji u zemljama regije daleko je više od Vareša zatresla burze u Australiji, a nakon što je tamošnja kompanija Adriatic Metal objavila kako je u jednoj bušotini rudnika na području Vareša otkrila velike količine zlata.

- Što ćemo se mi, jarane, tresti kada od toga ništa nećemo imati. A i nije nama to nikakva vijest, jer mi za to oduvijek znamo. Ja još od djetinjstva znam da na Borovici ima zlata. Pa nisu Austrougari bili ludi kada su na te bušotine uzeli koncesiju na 99 godina, e sad zašto je nisu eksploatirali ja ne znam, ali čim im je prije nekoliko godina koncesija istekla, našli su se drugi koji su to odlučili preuzeti. No mi, običan narod, od toga nećemo imati ništa - govori nam Fahrudin Subašić, rođeni Varešanin s kojim razgovaramo ispred vulkanizerske radnje njegova brata Izudina, smještene na samom ulazu u Vareš iz smjera Sarajeva.

Vares, BiH, 220618. 
Australska tvrtka u blizini Varesa pronasla odredjenu kolicinu zlata i smatraju da bi ga se na toj lokaciji mogle pronaci vece kolicine.
Na fotografiji: grad Vares. 
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Nekih 100-tinjak metara od nas goste ovog gradića pozdravlja trometarska statua rudara u bijelom kamenu.

- To je spomenik izgradnji rudnika Vareš 1958. godine - kažu nam braća Subašić.

- Mi smo, uz Ljubiju, bili najjači rudnik u bivšoj Jugi, a danas smo najsiromašnija općina u Bosni - kaže Fahrudin.

Rudnici u Varešu odavno su zatvoreni. U jednom od njih, Veovača koju su također preuzeli Australci, radio je i Izudin, koji se sjeća kakvo se bogatstvo u njemu krilo.

Radna mjesta? Polako!

- Najbogatiji je bio olovom, cinkom i baritom, ali i živom te srebrom, kojega je bilo više nego zlata. Znam da se živa odvozila u Italiju na preradu i od nje se odvajalo srebro koje se u Vareš vraćalo u srebrnim polugama, a onda su naši to dalje prodavali - prisjetio se Izudin, a mi ga pitamo kako je onda rudnik mogao propasti.

- Kako? Jel’ ti to mene ozbiljno pitaš? Opljačkano - kaže Izudin i okreće se balansiranju kotača.

Naši sugovornici sigurni su kako će Australci u Varešu napraviti dobar posao, ali da lokalna zajednica od toga neće imati ništa. Ipak, na naš zaključak kako će se otvoriti radna mjesta ako se pokaže da je to zaista bogato nalazište priznaju kako je to moguće.

Vares, BiH, 220618. 
Australska tvrtka u blizini Varesa pronasla odredjenu kolicinu zlata i smatraju da bi ga se na toj lokaciji mogle pronaci vece kolicine.
Na fotografiji: Fahrudin i Izudin (lijevo) Subasic.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Fahrudin i Izudin (lijevo) Subašić

- Istina. Netko će morati raditi u tim rudnicima. I naš pokojni otac se u Vareš doselio iz Bosanske Dubice zbog posla u rudniku. Možda to ipak nešto donese - složila su se braća Subašić.

Ipak, i u Općini Vareš prilično su suzdržani oko ove teme. Stekli smo dojam da ih je cijela ova medijska pompa iznenadila, pa su i nas dočekali s blagim čuđenjem.

- Vi ste čak iz Hrvatske došli zbog ove priče!? - začuđeno je konstatirao jedan zaposlenik Općine, kazavši kako se baš sprema u “lov na zlato”, prije nego što ćemo sjesti s Erminom Musom, pomoćnikom načelnika Općine za prostorno uređenje, inače diplomiranog inženjera rudarstva po struci. S načelnikom Zdravkom Maroševićem, HDZ-ovcem koji je u ovoj većinski bošnjačkoj općini pobijedio na izborima prije dvije godine, pri čemu je navodno više glasova dobio od Bošnjaka nego od Hrvata, čuli smo se dan ranije.

- Eto, ja jednom u 10 godina odlučim otići na kraći godišnji odmor, a vi svi navalili na Vareš. Od petka me nema, a i nema vam tu ništa senzacionalno. To je samo jedna jedina bušotina, koja je pokazala to što je pokazala, a tko zna što će biti kasnije. Iskreno, nisu to neki novi pokazatelji, jer su se istraživanja radila i prije rata, a rezultati su bili otprilike takvi.

Daj Bože da na kraju od ovoga ispadne ovako kako su pokazali rezultati iz prve bušotine, jer ne moram ni govoriti što bi to značilo za prosperitet naše općine - rekao nam je Marošević, inače prošle godine proglašen europskim najnačelnikom od žirija Europske neovisne Agencije za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija, kazavši kako će nas u sve nakon dolaska najbolje uputiti njegov pomoćnik Musa, što i ne čudi s obzirom na to da je čovjek inženjer rudarstva.

Koktel visokokvalitetnih minerala

- Odmah da vam kažem kako to nije nikakav rudnik zlata kao što se piše po nekim medijima. To je samo jedna bušotina na lokaciji Rupice-Brestik-Jaraševac, nedaleko od sela Borovica, gdje se zna da ima mineralnih sirovina na koje se vežu plemeniti metali, pa tako i zlato. U konkretnom slučaju, tvrtka Eastern Mining, koja je u vlasništvu Adriatic Metalsa, dobila je koncesiju na 25 godina za istraživanje i eksploataciju olova, cinka i barita - odmah nam je u startu dao do znanja Musa kako ga ne zanima previše priča o zlatu.

Vares, BiH, 220618. 
Australska tvrtka u blizini Varesa pronasla odredjenu kolicinu zlata i smatraju da bi ga se na toj lokaciji mogle pronaci vece kolicine.
Na fotografiji: spomenik rudarima u Varesu. 
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX
Spomenik rudarima u Varešu.

- Njega, kao i srebra, vjerojatno ima u određenim količinama, jer su plemeniti metali prateći elementi olova, cinka i barita, i oni se dobivaju u određenom postotku prilikom prerade osnovnih mineralnih sirovina - istaknuo je Musa.

Australci su koncesijski ugovor potpisali 2013. godine, no s istraživanjima su počeli nekoliko godina poslije, jer je u BiH zapinjalo na administrativnim poslovima. I sada, čim su našli nešto što ih je zadovoljilo, odmah su to išli objaviti, što i ne čudi, jer bilo je jasno da će im vrijednost dionica takvom objavom skočiti.

To se, naravno, i dogodilo, a prema izvješćima australskih medija, vrijednost dionica ove tvrtke dvostruko je narasla nakon što su objavili otkriće iz Srednje Bosne.

Iz Adriatic Metalsa objavili su kako su iz probnih bušotina izvadili uzorke minerala koje su opisali kao “koktel visokokvalitetnih minerala”.

Konkretno, uzorci s već spomenutog lokaliteta pokazali su da jedna tona iskopanog materijala sadrži 4,6 grama zlata, pola kilograma srebra, 7,7 posto olova, 10,8 posto cinka, 46 posto barita te 0,9 posto bakra. Inače, Borovica je hrvatsko selo koje se smjestilo nedaleko od starog kraljevskog grada Bobovca.

- U istraživanje minerala u Bosni i Hercegovini investirano je jako malo novca poslije završetka rata u ranim ‘90-im godinama i potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ipak, sada bi mogao biti napravljen veliki preokret na ovom polju istraživanja, posebno uz poboljšane zakonske osnove u 2018. godini, zbog približavanja ove zemlje Europskoj uniji - istaknuto je u izvještaju australske ASX burze, a oduševljeni su bili i u samoj kompaniji.

- Rezultati su višestruko uzbudljivi. Dakle, otkrili smo da mineralizirani sloj ide dublje nego što smo pretpostavljali, pritom se kvaliteta rude pokazala kao izvanredna - kazao je predsjednik Adriatic Metalsa Geraint Harris. No do konačnog i pravog posla još je puno rada.

- Oni tek istražuju i na temelju toga će donijeti odluku o eksploataciji. Možda bude svašta, a možda ne bude ništa - kazao je Musa.

Ugovorom o koncesiji, inače, definirano je da će u slučaju eksploatacije olova, cinka i barita lokalna zajednica dobiti 1,5 konvertibilnih maraka po toni rude, pri čemu svake godine moraju platiti najmanje za 100.000 tona. Dakle, ako iskopaju 50.000 morat će platiti kao da su iskopali 100.000 tona, ali ako iskopaju 200.000 tona, za toliko će morati i platiti. Plemeniti metali su, pak, ugovorom obuhvaćeni kao posebna stavka.

Direktni prihod

- Za njih nije propisana cijena, nego je ugovoreno da će se u slučaju pronalaska i eksploatacije plemenitih metala cijena naknadno ugovoriti. Inače, koncesionar je do sada platio 130.000 konvertibilnih maraka koncesijske naknade, što je podijeljeno između Općine i Zeničko-dobojskog kantona tako da je nama pripalo 70 posto tog iznosa, a Kantonu 30 posto. Također je Općini plaćeno oko milijun maraka za rudnik Veovača koji su koncesionari kupili - pojasnio nam je Musa.

To je ujedno i jedini direktni prihod koji je stigao u Općinu Vareš, čiji godišnji proračun inače iznosi oko 4 milijuna maraka, ali je opterećen dugovima bivše vlasti, koja je ostala dužna državi za neplaćene poreze i doprinose oko 1,4 milijuna maraka glavnice, plus dvostruko više kamata, kako nam je rekao Musa.

Sadašnja vlast radi na povratu tog duga, koji je općini veliki uteg.

- Za sada od istraživanja nemamo preveliku korist, jer to nije dovelo ni do novih zapošljavanja, s obzirom na to da taj posao rade neki stranci, koji doduše žive ovdje, pa nešto i potroše, ali ako bi se krenulo u eksploataciju, to bi bila druga priča - rekao je Musa.

Velika općina

Na području Vareš bilo je nekoliko rudnika. Spomenuta Veovača, koju su sada kupili Australci, bila je u vlasništvu Energoinvesta i radila je od 1980. do 1988. godine, kada je otišla u stečaj. Ugašen je i rudnik željezne rude Smreka na ulazu u Vareš, a tamo je sada na kopu nekadašnjeg rudnika veliko jezero u kojem je zabranjeno kupanje. Zatvoren je i motel u centru grada. Sve u svemu, nimalo perspektivno okruženje u kojem danas obitava 9000 duša, od čega polovica u samome gradu, a ostali u selima na okolnim brdima.

- Puno je starije populacije, mladi su otišli svugdje, raselili se. Nekada je u općini bilo 22.000 stanovnika, ali to je bilo prije rata. Danas imamo 1200 nezaposlenih, a od privrede jedino što radi je šumarija, odnosno pilane, a imamo i jednu tvornicu gotovih drvnih proizvoda, jednu prehrambenu tvornicu, i to je otprilike to - rezimirao je pomoćnik načelnika.

Vareška općina, inače jedna je od najvećih u BiH. Prostrla se na 390 četvornih kilometara, a osim mineralima, bogata je šumama, koje pokrivaju više od 70 posto njene površine. Uglavnom je riječ o crnogorici.

- Uništena je i drvna industrija. Sravnjena do temelja, a bila je to najsuvremenija stolarija u bivšoj državi. Kako danas živimo? K’o miš u gvožđari. Ma, šalim se. Živimo odlično. Znate, loše se živi ako čovjek nema gdje spavati i ako nema auto, a ovdje svi imaju stanove i voze kola. Znači, nije tako loše - ironičan je bio Izudin Subašić, dok njegov brat dobacuje:

- Pusti Izu. Neće ni’ko radit’ za 400 maraka. To ti je problem - zaključio je Fahrudin.

I zato bi posao s rudnikom za ovaj kraj bio spas. Bio bi to posao koji bi gradić nadomak metropole BiH ponovno vratio u život. Iza ovog grada bremenita je nedavna prošlost, u kojoj je rat ostavio brojne još uvijek nezaliječene rane.

Vareške ruševine mnogi su koristili i za snimanje filmova o ratu u BiH, pa čak i Angelina Jolie, ali samo mjesto od toga je imalo malo koristi. Hoće li im priroda ponovno ponuditi ruku spasa?

Vares, BiH, 220618. 
Australska tvrtka u blizini Varesa pronasla odredjenu kolicinu zlata i smatraju da bi ga se na toj lokaciji mogle pronaci vece kolicine.
Na fotografiji: grad Vares. 
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 15:50