IZVRGNUT SRAMOTI

‘Kakav Zapad! Nitko ne ponižava Putina kao ovaj čovjek, pogledajte kakve su to poruke...‘

Od ruske diplomacije nije ostalo praktički ništa...

Vladimir Putin

 Aleksey Nikolskyi/Sputnik/Profimedia/Aleksey Nikolskyi/sputnik/profimedia

Američki diplomat, politički teoretičar i geopolitički konzultant Henry Kissinger tvrdio je prije da je Zapad agresivne instinkte ruskog predsjednika Vladimira Putina hranio tako što je nikada nije isključio mogućnost ulaska Ukrajine u Sjevernoatlantski savez (NATO), piše The Times.

Kissinger sada, međutim, tvrdi suprotno: Kijevu se treba dopustiti da pristupi Savezu. Iako se čini da promijenio poziciju, ono se i dalje bazira na manjkavoj logici.

Doajen diplomatskog zbora smatra da je Ukrajina primila toliko oružja i opreme da je postala najbolje naoružana europska država. Istovremeno, Kissinger je drži strateški najnezrelijom europskom zemljom. To bi Putinov režim trebalo uzdrmati do te mjere da sa Zapadom počne pričati o okončavanju sukoba s Kijevom. "Kad bih ja pričao s Putinom, rekao bi mu da će i on biti siguran kada Ukrajina uđe u NATO", rekao je Kissinger.

Drugim riječima - ako Zapad primiti Ukrajinu u NATO, možda se s Rusijom može postići dogovor, ali samo ako Sjedinjene Američke Države obećaju da će kontrolirati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Iako se predsjednik SAD-a Joe Biden i Kissinger ne slažu oko nekoliko pitanja, slažu se da se NATO ne smije direktno uključiti u rat u Ukrajini, da ne smije podupirati napade na Rusiju i da Ukrajini ne smije dati oružje velikog dometa. Ukratko, ne smije napraviti ništa što bi Kremlj mogao protumačiti kao eskalaciju.

Kissinger je zbog rata u Ukrajini morao prilagoditi svoju viziju budućnosti u kojoj Europa, Kina i SAD žive u balansu. Taj rat, međutim, nije promijenio jedan drugi Kissingerov aksiom - ne smije se niti Rusiju niti Kinu izvrgnuti sramoti.

Kao i mnogi pripadnici njegove generacije, on svijet gleda kroz Versajski ugovor kojim je okončan Prvi svjetski rat i postavio temelje za uzlet nacionalizma koji je uslijedio. S obzirom na to da inače pazi na nijanse, takav je stav prilično simplicistički. Njemačka je u 1. svj. ratu ponižena te se zato okrenula čvrstoj ruci koja ju je za 20 godina ponovno odveo u rat. Ta ga šablona i dalje služi.

Zapad bi se stoga morao koncentrirati na očuvanje ugleda Moskve i Pekinga. The Times piše da to ne može biti točno.

Poanta, kaže Times, ne može biti da Zapad neosjetljivo marginalizira Rusiju te da ne ispunjava svoje obveze nakon stoljetnog sramoćenja Kine. Poanta nije da se Ukrajina treba "suzdržavati" dok se brani ili da je Zapad treba držati na uzici. Nema ni opravdanja za ušutkavanje onih koji u Tajvanu govore o nezavisnosti. Kissinger je predugo udovoljavao Kini, a sve kako bi se izbjegle "katastrofalne posljedice".

Ako su osjećaji uvrijeđenost u centru ovog pitanja, što da čovjek misli o Kineskom pritajenom sramoćenju Putinove oslabljene Rusije? Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će Putin od izolacije zaštititi "neograničenim partnerstvom". Rekao mu je da će njih dva prepraviti pravila globalnog poretka. Umjesto toga, Kina se fokusirala na povećavanje svog utjecaja na bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji. Dok su se ruski tenkovi prošle godine mučili u Ukrajini Kina je postala glavni trgovinski partner središnje Azije. Trgovinska razmjena između te regije i Kine 2022. je narasla na 70 milijardi dolara, što je 40 posto više nego 2021. godine. S druge strane, trgovinska razmjena između Rusije i središnje Azije pala je ispod 40 milijardi dolara. Putinu ta regija treba kako bi zaobilazio sankcije koje mu je zbog rata u Ukrajini nametnuo Zapad, što je osnažilo zemlje poput Uzbekistana i Kazahstana. Kina upravo to iskorištava, a Kremlj bjesni.

Možda će se te razmirice riješiti na zadovoljstvo svih uključenih strana, međutim nikome nisu promakle šifrirane poruke koje Peking Moskvi šalje kako bi je odvratio o plasiranja prijetnji nuklearnim oružjem. U trenutku kada od ruske diplomacije nije ostalo praktički ništa, Xi ganja mir na Bliskom istoku i drugdje. Tamo se o Moskvi više ni ne priča.

Kina evidentno ne želi da se Rusija raspadne i o Putinu će sud donijeti tek nakon što joj ovaj pokaže da će je zadržati na okupu. Ako rat u Ukrajini dovede do zaoštravanja ratova među ruskim elitama, Kina će sigurno poduprijeti onu grupaciju ili onog pojedinca koji će joj obećati suradnju na arktičkim trgovinskim putevima i zajedničko upravljanje energentima u Sibiru. To su stvari koje mogu uzrokovati ozbiljna previranja. Putinovi kritičari iz nacionalističkih krugova žele da ih on odvede u orijentalno vazalstvo, a drugi njuše da bi se mogao distancirati o pravoslavne duhovnosti i nacionalnog identiteta.

Xiju definitivno odgovara trenutno stanje stvari, odnosno odgovara mu da Putin sve više ovisi o njemu. Nekoć ravnopravni ili približno ravnopravni partneri sada to više nisu. Što se tiče mira u Ukrajini, Xiju se ne žuri jer će on omogućiti Putinu da dođe do zraka. Kineskom je predsjedniku najvažnije da Zapad ne pobijedi. Ako to znači da Putin neće politički preživjeti, tako će biti.

Kissinger se s time jamačno neće složiti, no Times piše da sada nije trenutak za dodvoravanje autokratima koji krše pravila i prisvajaju si dijelove drugih zemalja. Sad je vrijeme da se kaže da je veza Kine i Rusije toksična.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 17:07