Kako je rodna zemlja Adolfa Hitlera postala glavni saveznik Izraela: ‘Ovo je vrlo neobično‘

Samo 14 država je 27. listopada u UN-u glasalo protiv rezolucije kojom je pozvano na prekid vatre u Gazi. Među njima su bile Austrija, Češka, Mađarska i Hrvatska, SAD i niz pacifičkih država poput Fidžija. Kako se dogodilo da se Austrija, rodna zemlja Adolfa Hitlera, koju se desetljećima optuživalo da nije provela denacifikaciju, predstavi kao možda glavni europski saveznik Izraela?

Tradicionalni saveznici Izraela, Njemačka i Kanada, nisu se usudile na takav korak, u strahu od reakcija, analizira portal Politico. Za mnoge u Izraelu bilo je iznenađenje vidjeti da je Austrija na njihovoj strani, navodi Politico, s obzirom na burne odnose s tom zemljom na čiju je politiku posljednjih godina znatno utjecala krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), koju su 1950-ih osnovali bivši pripadnici SS-a.

Austrija je napravila zaokret u politici prema Izraelu davno, još za vrijeme kancelara Sebastiana Kurza, kojem je bilo jako važno da Austrija ponovo ne padne u političku izolaciju zbog ulaska krajnje desnog FPÖ-a u vladu. Glasanjem u UN-u je to savezništvo radikalno potvrđeno. Kako kažu izraelski dužnosnici za Politico, Austrija je sada zajedno s Mađarskom i Češkom, Austrija u središtu proizraelskog srednjoeuropskog bloka koji je ključan za očuvanje podrške EU Izraelu, dok se napadi na Gazu nastavljaju i broj civilnih žrtava raste. "Ušli smo u strateški, iznimno blizak odnos s Izraelom koji se ne može poništiti", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.

Kancelar Karl Nehammer iz konzervativne Narodne stranke (ÖVP), koji tjedan prije glasanja u UN-u posjetio je Izrael zajedno s češkim premijerom Petrom Fialom kako bi iskazao podršku zemlji nakon najsmrtonosnijeg terorističkog napada u njezinoj povijesti. ÖVP trenutno zaostaje za krajnje desnim FPÖ-om u anketama, a snažna potpora Izraelu mogla bi biti pokušaj da se ponovno pridobiju birači ogorčeni zbog porasta antisemitizma na austrijskim ulicama, piše The Local. Austrija se službeno pokušava pozicionirati kao proizraelska, tumači politolog Martin Malek. Kancelar Sebastian Kurz bio je ponosan na svoj dobar odnos s Benjaminom Netanyahuom. Netayahu i Kurz bili su jednako ponosni na svoj dobar odnos s Putinom. Čak se i FPÖ sada pokušava pozicionirati proizraelski, kaže on.

Austrijska izrazita i snažna podrška Izraelu neobična je za zemlju koja se godinama isticala političkom neutralnošću, u skladu sa sporazumom koji je potpisala 1955., kad je u zamjenu za povlačenje Crvene armije obećala da neće ulaziti u zapadne vojne i političke saveze. Zato Austrija nije članica NATO-a, a relativno kasno ušla je u EU.

Kad je Sebastian Kurz 2017. formirao vladu s krajnje desnom Slobodarskom strankom Jorga Heidera, jako se trudio uvjeriti Izrael i svijet u austrijski prijateljski stav, kako bi spriječio ponavljanje scenarija iz 2000. kad je ulazak FPÖ-a u vladu 2000. godine doveo Austriju u međunarodnu izolaciju, a Izrael opozvao svog veleposlanika. Kurz je posjetio Jeruzalem, obećavši da će borba protiv antisemitizma u Europi biti u centru skorog austrijskog predsjedanja EU-om. Premijer Benjamin Netanyahu Kurza je nazvao "pravim prijateljem Izraela i židovskog naroda". No u Izraelu su i dalje odbijali sastati se s ministrima iz Slobodarske stranke. Kurz je nastavio njegovati odnose s Netanyahuom i podržavati Izrael. Austrija je jedina zapadnoeuropska nacija čija vlada aktivno štiti židovsku državu od sankcija Europske unije zbog Netanyahuovog plana da pripoji dijelove Zapadne obale, pisao je Jerusalem Post 2020. Kad je Hamas 2021. ispalio rakete na Izrael, na zgradi austrijske vlade i ministarstva vanjskih poslova bila je istaknuta izraelska zastava.

Poboljšanje bilateralnih odnosa pratilo je rast razmjene i turizma. Austrijski izvoz u Izrael porastao je 50 posto samo između 2018. i 2022. godine. Austrija je postala prijatelj židovskog naroda i države Izrael u Europi, kaže za Politico Ariel Muzicant, predsjednik Europskog židovskog kongresa sa sjedištem u Bruxellesu. "U 55 godina koliko sam politički aktivan, nikada nisam doživio toliko simpatija prema državi Izrael i židovskoj zajednici. Imaš osjećaj da si konačno shvaćen" rekao je Muzicant. Austrija sada može biti primjer za druge zemlje, što nije uvijek bio slučaj, kaže Muzicant, rođeni Izraelac koji se kao dijete preselio u Beč.

Austrija je bila kolijevka političkog antisemitizma koji je inspirirao fašiste u Europi prije Drugog svjetskog rata, navodi Politico. Istovremeno, to je i domovina Theodora Herzla, oca cionizma. Za razliku od Njemačke, Austrija nije prošla proces denacifikacije. Politico piše o "dugotrajnom antisemitizmu u Austriji 1950-ih i 1960-ih", o nesklonosti Austrijanaca da se suoče sa svojom ulogom u holokaustu. Sedamdesetih su za kancelara izabrali Brunu Kreiskog, socijaldemokrata i Židova koji je preživio rat pobjegavši u Švedsku. Bruno Kreisky bio je kritičan prema Izraelu, kao istaknuti zagovornik dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, gdje bi Palestina bila priznata kao neovisna država. Kreisky je bio prvi zapadni lider koji se susreo s Jaserom Arafatom, čelnikom Palestinske oslobodilačke organizacije, koju Izrael smatra terorističkom skupinom. Godinu dana kasnije, Austrija je priznala PLO kao službenog predstavnika palestinskog naroda. Nakon odlaska Bruna Kreiskog, odnosi dviju zemalja ostali su duboko zamrznuti, posebno nakon izbora Kurta Waldheima 1986., bivšeg časnika Wehrmachta. Izrael je ponovo odgovorio opozivom veleposlanika.

Odnos Austrije i Izraela počeo se popravljati tek nakon Waldheimova odlaska. Socijaldemokratski kancelar Franz Vranitzky otputovao je 1993. u Jeruzalem, priznao ulogu Austrije u holokaustu i zamolio Izraelce za oprost. No odnosi su se ponovo srozali ulaskom Jorga Heidera u vladu 2000.

Trenutno Slobodarska stranka, kojoj je sad na čelu Herbert Kickl, vodi u anketama s više od 30 posto glasova, a izbori se očekuju sljedeće jeseni. Iako je FPÖ ublažio svoje stavove o Izraelu, njihova rasistička ideologija i autoritarne tendencije i dalje uznemiruju malu židovsku zajednicu u Austriji, piše Politico. Na pitanje što bi pobjeda Kickla značila za odnose Austrije s Izraelom i židovskom zajednicom, Muzicant je odlučan: "Bila bi to katastrofa."