Više od 60 godina Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) služi kao najvažniji i najveći forum u svijetu o pitanjima međunarodnih odnosa i sigurnosti. Ono što je Davos u Švicarskoj za ekonomiju, to je Minhenska konferencija za sigurnost. Na neki način MSC je debatni klub NATO-a i kroz povijest se ova konferencija transformirala paralelno kao i NATO. Tijekom hladnog rata imala je jednu svrhu, a nakon kraja Hladnog rata i početka proširenja ovog saveza prema istočnoeuropskim zemljama transformirala se i Minhenska sigurnosna konferencija.
Prije je ova konferencija služila za neformalne rasprave, druženja te razmjenu stavova i mišljenja političara i stručnjaka iz Njemačke i drugih saveznika. Poseban naglasak bio je na jačanju transatlantskih odnosa, što je pogotovo bilo važno za poslijeratnu Njemačku gdje se još uvijek nalaze velike vojne baze američke vojske.
PROČITAJTE VIŠE Kovačević: Sudbina Ukrajine zapečaćena je još 2014. godine
Neformalni karakter konferencije uvijek je pružao prostor i političarima za slobodno iznošenje onih stavova koje inače ne bi mogli iznijeti na službenim sastancima NATO-a ili Europske unije. Tako je ostalo i danas. Mnogi procesi u svijetu, od proširenja NATO-a, jačanja obrambenog identiteta Europske unije do sporazuma o smanjenju nuklearnog arsenala s Rusijom, začeti su na ovoj konferenciji. Ondje su se brusile i ideje te planovi o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, angažiranju NATO-a i EU u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, međunarodnim konferencijama o pitanjima poput uređenja BiH i statusu Kosova.
Minhenska sigurnosna konferencija neovisan je forum, a na čelu fondacije koja stoji iza nje nalazi se iskusni njemački diplomat Wolfgang Ischinger. On je bio njemački ambasador u Washingtonu, a tijekom velike karijere i predstavnik EU u zajedničkom timu s Rusijom i SAD-om u pregovorima o statusu Kosova. Danas je Ischinger na čelu fondacije Minhenske konferencije te je osigurao povećanje proračuna s pola milijuna na više od 15 milijuna eura godišnje. Ovu fondaciju novčanim sredstvima pomažu i njemačka i bavarska vlada, ali i drugi sponzori poput njemačkih neovisnih fondacija.
Zanimljivo je da je Vladimir Putin 2007. godine bio prvi ruski predsjednik koji je sudjelovao na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Mnogi njegov tadašnji nastup smatraju najavom nove ruske agresivne politike u susjedstvu i suprotstavljanja Zapadu nakon hladnog rata. Od ruske agresije na Ukrajinu, Putin ili neki njegovi ministri nisu pozvani na Minhensku konferenciju, ali Putin je svakako prisutan kao jedna od glavnih tema rasprava.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajinci: Svi u Münchenu su bijesni na Kremlj
Voditelj Minhenske konferencije je Christoph Heusgen, siva eminencija bivše njemačke vlade koju je vodila Angela Merkel. Heusgen je bio njezin glavni savjetnik za vanjsku politiku i stoji iza većine odluka tadašnje njemačke vlade. Nakon toga bio je i veleposlanik Njemačke u UN-u u New Yorku i to u vrijeme kad je Njemačka bila nestalna članica Vijeća sigurnosti.
Heusgen je baš uoči ovogodišnje Minhenske konferencije trebao prepustiti mjesto voditelja bivšem glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.
Stoltenberg je trebao biti prvi ne-Nijemac na čelu Minhenske konferencije, ali morao je od toga odustati prije nekoliko dana jer je izabran za norveškog ministra financija.
Ovogodišnja Minhenska konferencija posebno je važna jer se održava u vrijeme onoga što neki diplomati zovu "novim svjetskim neredom". Novi američki predsjednik Donald Trump ne prestaje šokirati dosadašnje američke saveznike, najavljuje suradnju s Rusijom i Kinom, trgovinski rat s EU, prijeti aneksijom Kanade i Grenlanda. Njemačka za desetak dana ima izvanredne izbore, s perspektivom rasta krajnje desnice, Francuska se suočava s nestabilnom vladom, a EU je podijeljena oko ključnih pitanja. Trumpove ideje oko sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, prema kojima bi se trebalo udovoljiti zahtjevima Rusije, kao i ona o iseljavanju Palestinaca iz Gaze kako bi se na tom području izgradio veliki resort, šokiraju mnoge koji su se oslanjali na stabilne i predvidljive odnose sa SAD-om oko sigurnosnih i vanjsko-političkih pitanja.
Zato će oko 500 sudionika ovogodišnje, 61. Minhenske konferencije imati prilike od glavnih aktera čuti ideje i stavove oko svih ovih gorućih pitanja novog svjetskog poretka koji se temeljito mijenja. Na konferenciji sudjeluju svi oni koji nešto znače u svijetu, od čelnika država, vlada i ministara do vodećih stručnjaka.
PROČITAJTE VIŠE Trump proglasio ‘full metal jacket‘ trgovinski rat
Osim rasprava u seansama tijekom ove konferencije od velikog značaja su i neformalni sastanci na marginama među vodećim svjetskim političarima.
Stotine sudionika posebno su znatiželjni čuti što će reći ključni ljudi Trumpove administracije koji sudjeluju na ovoj konferenciji. Tu će biti američki potpredsjednik J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio.
Najava Donalda Trumpa da će se na ovoj konferenciji sastati američki i ruski timovi kako bi počeli razgovore zbunila je mnoge sudionike pa i organizatore. Šef Minhenske konferencije Heusgen rekao je da "niti jedan predstavnik ruske vlade nije akreditiran za sudjelovanje na konferenciji", a Njemačka također nikome nije dala ulaznu vizu. Gotovo svi Putinovi suradnici su pod EU sankcijama koje uključuju i zabranu ulaska na teritorij EU.
Mnogi diplomati i neovisni promatrači s pravom kažu da se na Minhenskoj konferenciji sudbina svijeta kroji više nego na sastancima glavne skupštine UN-a ili G-20 ili nekog službenog formata.
Izaslanstvo Europske komisije na Minhenskoj konferenciji predvodit će predsjednica Ursula von der Leyen, a u njemu će biti izvršne potpredsjednice Teresa Ribera i Henna Virkkunen, visoka predstavnica/potpredsjednica Kaja Kallas te povjerenici Maroš Šefčovič, Valdis Dombrovskis, Dubravka Šuica, Wopke Hoekstra, Andrius Kubilius, Marta Kos, Hadja Lahbib, Magnus Brunner, Jessika Roswall i Ekaterina Zaharieva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....