UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Kijev: ‘Lokalni čelnici u okupiranih oblasti bježe na Krim!‘; Zelenski priznao: ‘U Bahmutu je sve teže...‘

Iz minute u minutu pratimo najvažnije događaje 369. dan rata u Ukrajini

Ilustracija: Kolona ruskih vojnih kamiona

 Tass/Ddp Usa/Profimedia/Tass/ddp Usa/profimedia

Ključni događaji:

- Kremlj o kineskom planu: ‘Nema uvjeta za mirno rješenje‘

- Kina osudila američke sankcije kineskim tvrtkama

- Neobjašnjive eksplozije oko Mariupolja

- Kod Minska raznesen ruski vojni zrakoplov

- Medvedev uputio apokaliptičnu prijetnju

- Kontinuirane eksplozije oko Mariupolja


Zelenski rekao da je situacija u Bahmutu sve teža

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je u ponedjeljak navečer da je situacija u okolici Bahmuta, na istoku zemlje, sve teža.

"Situacija postaje sve složenija", rekao je u dnevnom obraćanju. "Neprijatelj sustavno razara sve što se može upotrijebiti za zaštitu naših položaja", dodao je, nazvavši ukrajinske vojnike koji sudjeluju u toj bitki "pravim junacima".

Ruske snage od ljetos pokušavaju zauzeti Bahmut, kojega je strateška važnost sporna, ali je postao simbol borbe za kontrolu Donbasa, na istoku Ukrajine.

Vođa proruskih separatista u Donjeckoj oblasti (istočna Ukrajina) Denis Pušilin rekao je u ponedjeljak na ruskoj televiziji da su sve pristupne ceste prema Bahmutu "na domašaju oružja" proruskih snaga.

Ruske snage već tjednima pokušavaju okružiti Bahmut i uspjele su presjeći nekoliko glavnih cesta za opskrbu ukrajinske vojske. Zapovjednik ruske paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigožin ustvrdio je u subotu da su njegovi ljudi ušli u selo Jahidnje, u sjevernom predgrađu Bahmuta.


Janet Yellen u iznenadnom posjetu Ukrajini: ‘Postoje prepreke za trajno oduzimanje ruskog novca‘

Američka ministrica financija, Janet Yellen, sastala se s Volodimirom Zelenskim, premijerom Denisom Šmihalom i drugim ključnim dužnosnicima ukrajinske vlade pri iznenadnom posjetu Ukrajini kako bi potvrdila potporu Washingtona Kijevu. Yellen je objavila fotografiju svog sastanka s predsjednikom Volodimirom Zelenskim tijekom posjeta.

SAD će "nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno", napisala je Yellen na Twitteru.

Na privatnom sastanku sa Zelenskim kasno poslijepodne, Yellen ga je pohvalila "zbog njegova vodstva i odlučnosti u suočavanju s ruskim nezakonitim i neizazvanim ratom", priopćilo je američko ministarstvo financija. Ministarstvo financija navelo je da Yellen pozdravlja akcije Zelenskog za jačanje upravljanja i rješavanje problema korupcije, što su radnje koje su potrebne kako bi se osiguralo da se američka ekonomska pomoć troši na odgovoran način.

Zelenski je također komentirao sastanak s Yellen u Kijevu. Ukrajinski predsjednik je sastanak opisao kao važan, napisavši u objavi na Telegramu da SAD "snažno podržava" Ukrajinu od početka invazije, ne samo oružjem, već i financijskom pomoći.

"Potrebno je dodatno pojačati sankcije kako bi se Rusija lišila mogućnosti financiranja rata", dodao je.

U telefonskom brifingu s novinarima Yellen je izjavila da bi Rusija trebala snositi troškove štete prouzročene njezinom invazijom na Ukrajinu, ali i da postoje "značajne pravne prepreke" za trajno oduzimanje 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke zamrznute sankcijama.

Rekla je da SAD i njegovi saveznici raspravljaju o strategijama kako bi osigurali da Rusija plati za razaranje. Procjene šteta govore o stotinama milijardi dolara i svakodnevnom rastu.

Yellen je također rekla da će Washington proučiti pozive Kijeva da uvede sankcije ruskom sektoru nuklearne energije, ali kako mora imati "na umu" potencijalne posljedice takve akcije na zapadne saveznike.


Wizz Air obustavlja letove za Kišinjev: ‘Rizik je visok‘

Mađarski zračni prijevoznik Wizz Air najavio je da će od 14. ožujka obustaviti letove za Kišinjev, glavni grad Moldavije, zbog zabrinutosti za sigurnost zračnog prostora zemlje.

Tvrtka je u priopćenju navela da je donijela "tešku, ali odgovornu" odluku o obustavi letova zbog "visokog, ali ne i neposrednog" rizika u zračnom prostoru Moldavije.

"Wizz Air pomno prati sigurnosnu situaciju u Moldaviji i stalno je u kontaktu s raznim lokalnim i međunarodnim tijelima i agencijama kako bi osigurao najvišu razinu sigurnosti i zaštite. Sigurnost putnika i posade i dalje je Wizz Airov prioritet broj jedan, a kao rezultat nedavnih događaja u Moldaviji i visokog, ali ne i neposrednog rizika u zračnom prostoru zemlje, Wizz Air je donio tešku, ali odgovornu odluku o obustavi svih letova za Kišinjev s početkom 14. ožujka".

Rečeno je da će kompanija uvesti dodatne letove iz rumunjskog grada Iasija kao zamjenu.

Ranije ovog mjeseca, Moldavija je privremeno zatvorila svoj zračni prostor na nekoliko sati kako bi istražila izvješća o objektu nalik na balon na nebu, dan nakon što je ta mala istočnoeuropska država optužila Rusiju da planira srušiti njihovu vladu.


Poljska i EK pokreću inicijativu za pronalaženje otete ukrajinske djece

Poljska je najavila zajedničku inicijativu s Europskom komisijom za pronalaženje ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju tijekom rata u Ukrajini, prenosinm The Guardian.

Cilj je pronaći nestalu djecu i "osigurati da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde", rekao je poljski ministar za EU pitanja Szymon Szynkowski vel Sęk.

"Nije poznato gdje se nalaze mnoga od te djece. Procjene su vrlo različite, ali i one najsuzdržanije govore o najmanje šest tisuća slučajeva dokumentirane krađe djece", rekao je Szynkowski vel Sęk na konferenciji za novinare u subotu.

Plan će uključivati "istražne aktivnosti za prikupljanje konkretnih dokaza" o otmicama i "uspostavu mehanizma koji će omogućiti rješavanje problema", rekao je on.


Kijev tvrdi: Ruski čelnici bježe na Krim

Vlasti koje je postavio Kremlj u okupiranim dijelovima Ukrajine "bježe na Krim" dok se snage ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pripremaju za proljetnu protuofenzivu. Lokalni čelnici u Oleški i Skadovsku, u regiji Herson, evakuirali su se počevši od utorka, izvijestio je glavni stožer oružanih snaga Ukrajine, kako prenosi Sky News.

Vojni kamioni prevozili su ruske opunomoćenike samo s njihovom ručnom prtljagom, objavio je Glavni stožer na Facebooku.

Ova informacija dolazi u trenutku kada su postali jasni planovi da Kijev želi presjeći veze između Krima, okupiranog 2014. godine, i kopnene Rusije u proljeće.

Šef ukrajinske obavještajne službe Vadim Skibitski rekao je za Berliner Morgenpost da ćen se Ukrajina vratiti na granice iz 1991. godine.


Ukrajina: Ruski transfer djece ‘genocidni je zločin‘

Ruski navodno prisilni transfer tisuća djece iz Ukrajine "vjerojatno je najveća prisilna deportacija u modernoj povijesti", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u ponedjeljak na događaju na marginama Vijeća za ljudska prava u Ženevi.

"Najstrašniji zločin je to što Rusija krade ukrajinsku djecu", rekao je Kuleba u videoporuci prenošenoj u prepunoj prostoriji, prvi dan sjednice Vijeća u Ženevi, gdje se raspravlja o navodnim ratnim zločinima Rusije u Ukrajini. “To je genocidni zločin”, dodao je.

U nedavnom izvješću stručnjaka sa Sveučilišta Yale kaže se da Rusija drži najmanje 6000 ukrajinske djece, a vjerojatno i mnogo više, na lokacijama na Krimu pod ruskom kontrolom i u Rusiji, čemu je primarna svrha "politički preodgoj".

U izvješću se navodi da su identificirana najmanje 43 kampa i druge vrste objekata u kojima se drže ukrajinska djeca, a koji su dio "sustavne mreže velikih razmjera" kojima upravlja Moskva od njezine invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Među djecom su ona koja imaju roditelje ili jasno skrbništvo, ona koju Rusija smatra siročadi, djeca koja su bila pod skrbništvom ukrajinskih državnih institucija prije invazije i ona čije je skrbništvo nejasno ili neizvjesno zbog rata, navodi se.

Neka su djeca provedena kroz sustav i usvojile su ih ruske obitelji ili su preseljena u udomiteljsku skrb u Rusiji, navodi se u izvješću.


Putin odlikovao Stevena Seagala: ‘Molim se da dobijete ljubav i poštovanje‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je odlikovao američkog glumca Stevena Seagala, bivšu holivudsku zvijezdu koja se zadnjih godina prometnula u aktivnog branitelja ruskog predsjednika i, od nedavno, njegove ofenzive na Ukrajinu. Više pročitajte OVDJE.


Kineski plan: Kremlj ne vidi uvjete za "mirno" okončanje sukoba u Ukrajini

Kremlj je u ponedjeljak ocijenio da plan koji je prošli tjedan predložila Kina za rješavanje sukoba u Ukrajini "zaslužuje pozornost", ali i da "za sada" ne postoje uvjeti koji su potrebni za "mirno" rješenje.

"Svaki pokušaj koji pridonosi usmjeravanju ovog sukoba na miran put zaslužuje pozornost. Razmatramo plan naših kineskih prijatelja s velikom pozornošću", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

No "to je dug proces", rekao je.

"Za sada ne vidimo premise da ova situacija može krenuti mirnim putem", dodao je.

"Posebna vojna operacija (u Ukrajini) se nastavlja", naglasio je.

Peking je u petak, točno na prvu godišnjicu rata, objavio dokument od 12 točaka pozivajući Moskvu i Kijev na mirovne pregovore.

Moskva i Kijev do sada nisu iskazali ozbiljnu volju za pregovorima i na kineski su prijedlog reagirali s oprezom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da je "potrebno" "raditi" s Pekingom kako bi se pronašlo rješenje za sukob.

Zelenskij je rekao da se uskoro planira sastati s kineskim kolegom Xi Jinpingom.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da "cijeni" kineske napore, ali i da inzistira na tome da se prizna ruska aneksija četiriju ukrajinskih regija.


Kina oštro osudila američke sankcije kineskim tvrtkama

Kina je oštro osudila američke sankcije kineskim tvrtkama u sklopu napada na rusku privatnu plaćeničku skupinu Wagner i njezine podružnice, opisujući ih kao "ilegalne" i optužujući SAD za "otvoreno maltretiranje i dvostruke standarde".

- Sankcije nemaju temelja u međunarodnom pravu ili odobrenju Vijeća sigurnosti i tipične su nezakonite jednostrane sankcije i dugotrajna jurisdikcija, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na dnevnom brifingu.

- Mjere su ozbiljno naštetile interesima Kine, a Kina to snažno odbacuje i osuđuje te je uložila ozbiljne pritužbe američkoj strani, kazala je Mao.

- Dok su SAD intenzivirale svoje napore da pošalju oružje jednoj od strana u sukobu, što je rezultiralo beskrajnim ratom, često su širile lažne informacije o kineskim isporukama oružja Rusiji, iskorištavajući priliku da sankcioniraju kineske tvrtke bez razloga.

Ovo je čisto maltretiranje i dvostruki standardi, zaključila je Mao.

SAD je sankcionirao kinesku tvrtku Changsha Tianyi Space Science and Technology Research Institute, također poznatu kao Spacety China, zbog pružanja satelitskih snimaka Ukrajine za potporu borbenih operacija skupine Wagner za Rusiju. Na meti je bila i podružnica Spacety China sa sjedištem u Luksemburgu.


UN: Svijet nazaduje na području ljudskih prava

Ljudska prava izložena su napadima sa svih strana, upozorio je u ponedjeljak glavni tajnik UN-a, pozivajući na "novi zamah" u svijetu koji "nazaduje".

Otvarajući 52. sjednicu Vijeća za ljudska prava u Ženevi, Antonio Guterres osvrnuo se na rat u Ukrajini.

"Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je najveće kršenje ljudskih prava danas", rekao je.

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk kritizirao je povratak "starom autoritarizmu" i "destruktivnim ratnim agresijama, koji potječu iz prošlih vremena i imaju globalne posljedice, kao što se može ponovno konstatirati u Europi s bezumnom ruskom invazijom na Ukrajinu".

Sjednica je započela minutom šutnje za žrtve potresa u Turskoj i Siriji.

Nikada Vijeće za ljudska prava nije zasjedalo tako dugo - gotovo šest tjedana, što je znak njegove važnosti u trenutku kada se obilježava 75 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima.

No neke države koje nisu na glasu po poštovanju ljudskih prava smatraju da je to dokaz prevelikog miješanja UN-a u unutarnja pitanja.

Rat u Ukrajini, siromaštvo, rasizam... glavni tajnik UN-a stao je u obranu Opće deklaracije koju se "napada sa svih strana" i kritizirao vlade koje je "podrivaju".

"Nazadovali smo", rekao je, pozivajući da se "da novi zamah" ljudskim pravima koja su rješenje za mnogobrojne probleme u svijetu, poput klimatske krize i zloporabe novih tehnologija.

Ratni zločini u Ukrajini

Gotovo 150 visokih dužnosnika, uključujući ministre vanjskih poslova Francuske, Irana i Kine, sudjeluje na dijelu skupa na visokoj razini koji se održava do četvrtka. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken obratit će im se tijekom dana putem video veze.

U četvrtak se u Ženevi očekuje i dolazak zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova.

Ruska invazija na Ukrajinu bit će u središtu rasprava, a na kraju sjednice predviđeno je glasanje o nastavku rada UN-ovih istražitelja u Ukrajini koji će svoje prvo pisano izvješće predstaviti 20. ožujka pošto su u rujnu ustvrdili da se ondje događaju ratni zločini.

Ukrajinska veleposlanica Jevhenija Filipenko zauzima se za "jačanje" rezolucije koja definira mandat istražitelja, no nije sigurno da će to biti uvaženo jer Kijev i njegovi zapadni saveznici moraju uvjeriti neke države koje oklijevaju kritizirati Moskvu da ne prijeđu u redove suzdržanih.

Žučne rasprave vodit će se i o obnovi mandata izvjestitelja za ljudska prava u Rusiji.

Na dnevnom redu je i mandat izvjestitelja za Iran, nakon gušenja prosvjeda koji su izbili zbog smrti u pritvoru mlade Iranke kurdskog podrijetla.

"Ako je iranski narod spreman izići na ulice, na međunarodnoj je zajednici da se pobrine da se za zločine odgovara", poručila je izvršna direktorica Human Rights Watcha, Tirana Hassan.

Zapadni diplomat rekao je da tekst mora odražavati "strašnu degradaciju situacije (u Iranu) zadnjih mjeseci od ubojstva Mahse Amini".

Tenzije će vjerojatno izazvati i etiopsko pitanje. Etiopska vlada, koja odbacuje izvješće istražitelja UN-a koje je optužuje za moguće zločine protiv čovječnosti u Tigraju, pokrenula je diplomatsku ofenzivu ne bi li blokirala obnovu njihova mandata.


Ukrajinci: Oborili smo 11 Shaheda

Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da su njegove snage tijekom noći oborile 11 iranskih bespilotnih letjelica Shahed. Također je potvrđeno da je službenik ukrajinske hitne službe ubijen u Hmjelnikom.


Pregovori Turske sa Švedskom i Finskom o kandidaturi za NATO nastavljaju se 9. ožujka

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u ponedjeljak da će se pregovori sa Švedskom i Finskom u vezi s njihovim kandidaturama za članstvo u NATO-u nastaviti 9. ožujka, nakon što su prekinuti u siječnju u jeku prosvjeda protiv spaljivanja Kurana u Stockholmu.

Turska je prethodno otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom o njihovim zahtjevima za pridruživanje NATO-u nakon što je Rasmus Paludan, čelnik danske krajnje desne političke stranke Tvrda linija, u siječnju zapalio primjerak Kurana ispred turskog veleposlanstva u Stockholmu.

"Moje kolege prisustvovat će sastanku koji će se održati 9. ožujka", rekao je Cavusoglu na konferenciji za novinare u Ankari, dodavši da će se sastanak održati u Bruxellesu.

No rekao je da Švedska još uvijek ne ispunjava svoje obveze prema memorandumu potpisanom na samitu NATO-a u Madridu prošlog lipnja, iako su glavni tajnik NATO-a i drugi saveznici rekli da je Stockholm promijenio svoje zakone.

"Nažalost, nismo vidjeli zadovoljavajuće korake Švedske u provedbi Madridskog memoranduma", rekao je Cavusoglu. "Ne možemo reći ‘da‘ kandidaturi Švedske za NATO prije nego što vidimo ove korake."

Švedska i Finska podnijele su prošle godine zahtjeve za članstvo u NATO-u nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ali su se suočile, posebice Švedska, s neočekivanim prigovorima Turske.

Ankara optužuje Stockholm za pružanje utočišta onima koje smatra pripadnicima terorističkih skupina te je zatražila njihovo izručenje kao korak prema davanju zelenog svjetla švedskom članstvu u NATO-u.

Sjedinjene Države i druge zemlje NATO-a nadaju se da će dvije nordijske zemlje postati članice saveza na samitu NATO-a koji će se održati 11. srpnja u glavnom gradu Litve Vilniusu.

Iako je Ankara signalizirala da bi mogla odobriti ulazak Finske u Savez, nije dala nikakva jamstva da će do tada dati zeleno svjetlo kandidaturi Švedske.


Eksplozije oko Mariupolja

U svom posljednjem dnevnom obavještajnom izvješću o ratu, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva pokrenulo je pitanje eksplozija u okupiranom Mariupolju.

‘Od 21. veljače 2023. proruski dužnosnici izvijestili su o najmanje 14 eksplozija oko grada Mariupolja pod ruskom okupacijom. Mjesta incidenata uključuju skladište streljiva u zračnoj luci, dva skladišta goriva i željezaru koju Rusija koristi kao vojnu bazu. Mariupolj je udaljen najmanje 80 km od bojišnice.

Rusija će vjerojatno biti zabrinuta zbog neobjašnjivih eksplozija koje se događaju u zoni za koju je vjerojatno prethodno ocijenila da je izvan dometa rutinskih ukrajinskih napada. Iako je uvelike razoren ranije u ratu, Mariupolj je važan za Rusiju jer je najveći grad koji je Rusija zauzela 2022. i koji još uvijek kontrolira, a nalazi se na ključnoj logističkoj ruti.‘


Nestalo struje u Odesi

Suspilne, ukrajinska državna televizija, izvijestila je na aplikaciji Telegram da su tramvaji i trolejbusi u lučkom gradu Odesi jutros stali zbog nestašice struje.


Medvedev uputio apokaliptičnu prijetnju

Bivši ruski predsjednik rekao je u primjedbama objavljenim u ponedjeljak da kontinuirana opskrba Kijeva oružjem riskira globalnu nuklearnu katastrofu, ponovivši prijetnju nuklearnim ratom zbog Ukrajine.

Apokaliptična retorika Dmitrija Medvedeva smatra se pokušajem odvraćanja NATO vojnog saveza predvođenog SAD-om i zapadnih saveznika Kijeva od još većeg uključivanja u rat.

‘Naravno, upumpavanje oružja može se nastaviti... i spriječiti bilo kakvu mogućnost oživljavanja pregovora‘, rekao je Medvedev za dnevnik Izvestija.

‘Naši neprijatelji upravo to rade, ne želeći shvatiti da će njihovi ciljevi sigurno dovesti do totalnog fijaska. Gubitak za sve. Kolaps. Apokalipsa. Gdje stoljećima zaboravljate na svoj bivši život, sve dok ruševine ne prestanu emitirati zračenje.‘

Najnoviji komentari Medvedeva, saveznika predsjednika Vladimira Putina i zamjenika predsjedavajućeg Putinovog vijeća sigurnosti, slijede prošlotjedno Putinovo nuklearno upozorenje i njegove nedjeljne izjave u kojima se suočavanje Moskve sa zapadom smatra egzistencijalnom borbom za opstanak Rusije i ruskog naroda.


Kod Minska raznesen ruski vojni zrakoplov

Ruski nadzorni vojni zrakoplov A-50 oštećen je u nedjelju u napadu dronom na zračnu luku u blizini bjeloruskog glavnog grada Minska, potvrdili su pripadnici bjeloruske oporbe u egzilu, a oporbena čelnica Svjetlana Tihanovska poručila je kako je ponosna na njih.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Sastaje se Vijeće UN-a za ljudska prava

Vijeće UN-a za ljudska prava trebalo bi se sastati danas u jedinstvenom pozivu da osudi rusku invaziju na Ukrajinu i proširi svoju istragu ratnih zločina u sukobu.

Nekoliko dana nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda u New Yorku velikom većinom glasala za zahtjev da se Rusija odmah povuče iz Ukrajine, očekuje se da će otvaranjem glavnog godišnjeg zasjedanja najvišeg tijela UN-a za ljudska prava u Ženevi dominirati rat u Ukrajini.

Sastanak, koji bi trebao trajati rekordnih šest tjedana, bit će prvi kojim će predsjedati novi visoki predstavnik UN-a za ljudska prava Volker Turk, koji započinje sjednicu rano u ponedjeljak.

Glavni tajnik UN-a António Guterres također će se obratiti Vijeću prvog dana, dok će gotovo 150 ministara i šefova država i vlada govoriti, virtualno ili osobno. Među njima će biti i najviši diplomati SAD-a, Kine, Ukrajine i Irana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:06