Suočena s novim američkim carinama, koje je američki predsjednik Donald Trumpa najavio za 2. travnja, vlada u Pekingu razmatra primjenu stare japanske taktike iz 80-ih godina prošlog stoljeća kako bi ublažila najavljeni udarac svom usporenom gospodarstvu. Prema navodima Wall Street Journala, Kina razmišlja o uvođenju dobrovoljnog ograničenja izvoza pojedinih roba, čemu je prije nekoliko desetljeća pribjegao Japan kada je Washington reagirao na poplavu japanskih vozila na američkim ulicama.
Podsjetimo, Amerikanci su 80-ih godina počeli kupovati jeftinije, a kvalitetne japanske automobile, na što je vlada u Washingtonu uzvratila snažnim mjerama. Japan je potom 1981. ograničio izvoz svojih automobila, što je rezultiralo osam posto manjim ukupnim izvozom te godine u odnosu na prethodnu. Međutim, za deset godina više nije bilo potrebe za dobrovoljnim ograničenjima, dijelom jer su japanske kompanije preselile proizvodnju za američko tržište u lokalne pogone na području SAD-a.
Prilika za ulaganja u SAD-u
U slučaju aktualnog rata Kine i SAD-a Trumpova je administracija već 4. veljače, pa 4. ožujka na svu kinesku robu uvela nove carine od 20 posto. Pritom su carinski nameti uvedeni u vrijeme Trumpove prve administracije još na snazi jer ih je prethodna demokratska vlada Joea Bidena uglavnom zadržala. No, najavljeni su novi carinski nameti.
Kako piše Wall Street Journal spominjući japanski slučaj, sličan potez Pekinga, posebno u sektorima koji najviše zanimaju Washington, primjerice električna vozila ili baterije, mogao bi utišati američke optužbe da je Kina kriva za ekonomsku neravnotežu jer jako subvencionira svoju proizvodnju, potičući kineski damping na globalnom tržištu i nepravednu konkurenciju.
PROČITAJTE VIŠE Bomba njemačkog Die Welta: ‘Kina hoće unutra! Čeka se odgovor Bruxellesa‘
Jedan od razloga što je Japan dobrovoljno ograničio svoj izvoz bilo je to što su njegove kompanije mogle više naplaćivati prodane automobile, iako su prodavale manji broj vozila, kaže Douglas Irwin, profesor ekonomije na Sveučilištu Dartmouth, autor knjige "Trgovinski okršaji" o povijesti američke trgovinske politike. Irwin objašnjava da je cijena japanskog automobila skočila za oko 1000 američkih dolara, što je u današnjim omjerima oko 3500 dolara. Japan je zbog ograničenja počeo izvoziti veće, kvalitetnije automobile.
Slično kao i Japan, Peking bi mogao ograničiti izvoz u zamjenu za priliku za ulaganja u SAD-u. Prema mišljenju nekih dužnosnika, to bi mogla biti privlačna ponuda i za Trumpa.
Upozoravao ih i Biden
Neravnoteže u svjetskoj trgovini nisu novost. Međutim, pogoršale su se proteklih godina zbog politike kineskog lidera Xi Jinpinga koji je poticao kineske tvornice da proizvode više robe, bez obzira na domaću potražnju, kako bi se kinesko gospodarstvo moglo održati u slučaju ozbiljnih zapadnih sankcija ili otvorenog sukoba. Već je i Bidenova administracija upozoravala da je kineska proizvodnja prevelika i da je svijet ne može apsorbirati.
Ipak, rasprava o ograničenju izvoza ne znači da Peking ima namjeru promijeniti svoju politiku usmjerenu na proizvodnju, upozoravaju kineski savjetnici, prema navodima WSJ. Umjesto toga, neki dužnosnici vide to kao opciju koju Peking može koristiti u pregovorima s Trumpovim timom i koja bi čak mogla pomoći Kini.
Međutim, Irwin i drugi ekonomisti smatraju da bi bilo gotovo nemoguće ponovno uravnotežiti svu trgovinu SAD-a i Kine putem dobrovoljnih ograničenja. Kina od svih trgovinskih partnera ima najveći suficit sa SAD-om, čak 295 milijardi dolara. "Da sam Kinez, stavio bih dobrovoljna ograničenja na stol ili bih ih barem imao u pripremi kao rezervnu opciju", rekao je i Arthur Kroeber, osnivač i voditelj istraživanja u Gavekal Dragonomicsu, za WSJ.
Komentari