OSJETLJIVO PITANJE

KINEZI SVE NERVOZNIJI ZBOG TRUMPA 'Ovako više ne može dalje, moramo se brzo pripremiti za mogućnost vojne intervencije na Tajvanu!'

 Damir Sagolj / REUTERS

Kina bi trebala planirati da silom zauzme Tajvan i stoga bi trebalo pokrenuti brze pripreme za vojnu intervenciju, objavio je Global Times, kineski list pod kontrolom tamošnje Komunističke partije, koji se nerijetko smatra i njezinim neformalnim glasilom.

Analitičari tumače da je to odgovor Kine na poteze novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prekršio diplomatski protokol u regiji koji je bio na snazi desetljećima.

Naime, Trump je i prije nego što je preuzeo predsjedanje doveo u pitanje dugotrajnu američku politiku održavanja formalnih odnosa s Kinom umjesto s Tajvanom, koji Kina smatra svojom odmetnutom pokrajinom. Trump je također telefonom nedavno razgovarao s tajvanskom predsjednicom, što je bio prvi izravni kontakt takve vrste još od 1979.

Dakako, ti potezi razjarili su Kinu, što je po svoj prilici motiviralo objavu napisa u Global Timesu u četvrtak o potrebi da Kina promijeni svoj stav o Tajvanu i "iskoristi svoju silu kao primarnu opciju i pažljivo se za to pripremi".

Ukoliko Tajvan formalno proglasi neovisnost, navodi se u članku, "ostatak Kine može ih za čas vojno kazniti".

Posljednjih godina Kina je radila na produbljivanju trgovinskih veza s Tajvanom imajući na umu eventualno ponovno ujedinjenje. No, odnosi su se zakomplicirali ove godine kada je na predsjedničkim izborima pobjedu odnijela Tsai Ing-wen, čija stranka nije sklona zbližavanju s Pekingom.

Kineski dužnosnici već su koristili neke manje mjere "kažnjavanja", kao što je ograničavanje broja kineskih turista koji mogu posjetiti Tajvan.

Trump je već izjavio da bi mogao koristiti kinesku politiku jedinstvene države, u sklopu koje SAD formalno prima na znanje pravo Pekinga nad Tajvanom, kao ulog u budućim pregovorima s Kinom.

U srijedu je kineski veleposlanik u SAD-u poručio da se Peking nikada neće pogađati s Washingtonom o temama koje uključuju nacionalni suverenitet ili teritorijalni integritet.

Prijetnja vojnom intervencijom na Tajvanu je pristuna od 50-ih godina prošlog stoljeća. Najveći sukob dogodio se uoči prvih slobodnih izbora 1996., kada je Kina ispalila projektile u pograničnim vodama, a SAD je poslao nosač zrakoplova u znak solidarnosti s Tajvanom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 06:24