Nedugo nakon što je po drugi puta postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump demontirao je i desetkovao Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID). Izuzev par iznimki, milijarde koje je Agencija trebala poslati zemljama diljem svijeta ostale su u SAD-u, najvećem svjetskom dobrotvoru. Politico piše da je Trumpova odluka utjecala na gotovo 90 posto ugovora koje je USAID potpisao sa zemljama diljem svijeta. Isplate su zaustavljene na 90 dana kako bi ih Amerika mogla temeljito revidirati.
Radovi na Srednjoj školi Safed u Zarki u Jordanu koju je trebalo pohađati oko 1500 učenika odmah su stali. Radnici raznih struka koji su je trebali sagraditi odmah su ostali bez posla. Zbog Trumpove "štedljivosti" neće patiti samo ti učenici, Zarka i Jordan. U problemima će se naći cijeli Bliski istok. Spomenuti Jordan, Egipat i Izrael bili su glavni primatelji američke pomoći. USAID im je 2023. poslao gotovo četiri milijarde dolara, piše Politico.
Trumpov će potez gotovo sigurno dodatno oslabiti zemlje Bliskog istoka koje se muče se političkom nestabilnosti, humanitarnim problemima i ekonomskim nedaćama, rekli su analitičari, dužnosnici i humanitarci Politicu. Neki od njih smatraju da će utjecaj Washingtona u regiji opasti. Novac koji joj je slao trebao mu je donijeti naklonost zemalja koje se u njoj nalazi, a njima je trebao pomoći da suzbiju množenje ekstremista i pobuna. Drugi veliki dobrotvori poput Velike Britanije i nekoliko europskih zemalja također su smanjili izdvajanja za Bliski istok. Taj su potez povukli kako bi odgovorili na više ili manje otvorene prijetnje Amerikanaca da će prestati pomagati Ukrajini koja se već tri godine brani od ruskih napada. Odnosi Amerike i Europe zahladili su nakon što se Trump početkom 2024. vratio u Bijelu kuću i Stari kontinent strahuje da se više neće moći pouzdati u SAD kao što je to nekoć mogao. Trump je od europskih čelnika zatražio da povećaju vojne budžete, a ruskog predsjednika Vladimira Putina više hvali, a manje kudi.
PROČITAJTE VIŠE > Amerikanci odlaze iz vojne baze koja je ključna za Ukrajinu, Kijevu oružje više ne žele ni prodati? ‘Ne ide to tako...‘
Delaney Simon, analitičar trusta mozgova International Crisis Group (ICG), smatra da se značajno smanjila količina pomoći koju Amerika šalje svijetu te da će samim time promijeniti i sustav pomoći i humanitarne akcije.
Irak, primjerice, ima mnogo razloga za brigu. On se još uvijek oporavlja od američke okupacije, a stalno mu prijete ostaci Islamske države. Sirija je nedavno proživjela promjenu režima i nasušno joj trebaju sredstva kako bi se oporavila od dugogodišnje vladavine brutalnog autokrata Bašara al-Asada. Građanski rat u Jemenu traje već godinama, a tu su i ratovi koje Izrael vodi u Gazi i Libanonu. Konzultant Amal Hamdan rekao je da je američka pomoć služila za stabilizaciju i demokratizaciju dijelova svijeta stabilnost i demokracija nisu datost.
Jordan, ključan saveznik Amerike u Levantu, vojnu i ekonomsku pomoć od nje prima već 70-ak godina. Prije dvije je godine primio 1,5 milijardi dolara koje je utrošio na bolnice, vodovode, proizvodnju struke i programe za izbjeglice. Probleme koje mu je donijela obustava pomoći iz Amerike pogoršale su 20-postotne carine kojima je Trump nedavno opteretio proizvode koje Jordan izvozi u Ameriku. Politico piše da je Jordan u 2023. u SAD izveo robu vrijednu tri milijarde dolara. Sve je to destabiliziralo zemlju koja je sve do nedavno bila krucijalan partner Amerike na polju sigurnosti. Jordan je okosnica američke moći na Bliskom istoku, a pogotovo u Levantu. Jordansko-američko partnerstvo odigralo je ključnu ulogu u borbi protiv terorizma, ponajviše u borbi SAD-om predvođene međunarodne koalicije koja je porazila Islamsku državu.
PROČITAJTE VIŠE > Amerika bombardira hutiste, oni ne posustaju. Analitičari ih uspoređuju sa životinjom koju nijedan predator ne želi vidjeti
Bivši dužnosnik USAID-a Dave Harden rekao je da Amerika htjela svoj utjecaj iskoristiti kako bi izgradila "stabilniji i prosperitetniji" Bliski istok.
Podaci američke vlade i Svjetske banke kažu da je američka pomoć 2023. činila dva posto jordanskog BDP-a, otprilike 4,3 posto jemenskog i četiri posto sirijskog.
Obustava isplata američke pomoći ugrozila je sigurnost i funkcionalnost kampova na sjeveroistoku Sirije u kojima su pritvoreni deseci tisuća osoba koje se povezuju s Islamskom državom. Europu takav razvoj događaja jako brine. Uz to, gotovo pola stanovništva Sirije izmješteno je tijekom građanskog rata koji se u toj zemlji vodi od 2011. godine i pomoć mu je prijeko potrebna. Situacija se pogoršala otkad su na vlast došli islamisti predvođeni Ahmedom al-Šarom. Na vrhuncu Sirijskog građanskog rata, u Europu se slilo milijun Sirijaca i nastala je migrantska kriza. Austrijska je vlada tada rekla da se migracijskoj krizi može doskočiti samo ako se riješi problem koji ju je izazvao te da će zbog toga pojačati bilateralnu suradnju sa Sirijom.
PROČITAJTE VIŠE > Alaviti su meta pokolja u Siriji, šire se glasine da se ubija i kršćane, 10.000 ljudi tražilo pomoć ispred ruske baze
Europa je dosad pomoć koristila kako bi obeshrabrila migracije. Međutim, mnoge vlade žele zaustaviti humanitarne programe jer smatraju da taj pristup nije dao željene rezultate. Francuska i Nizozemska srezale su svoje budžete za međunarodnu pomoć. Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Nizozemska prestat će financirati neke medicinske institucije u Jordanu. "Suočavamo se s najgorim scenarijem", rekao je Abu al-Haija, zamjenik ravnatelja besplatnih ambulanti u zemlji. Jedna ambulanta na sjeveroistoku Ammana morala je otpustiti gotovo polovicu svojih zaposlenika jer je prestala primati pomoć. Al-Haija se priprema za još otkaza jer će SAD-a smanjiti izdvajanja za UN-ovu agenciju za stanovništvo (UNFPA).
Dužnosnik USAID-a rekao je da će se situacija na Bliskom istoku nastaviti pogoršavati. "Bit će manje nade, više bolesti. Djeca će umirati od uzroka koji su se mogli spriječiti i neće biti kvalitetnog obrazovanja. Sve će to dovesti do povećane ranjivosti kada je riječ o ideološkom ekstremizmu", izjavio je dužnosnik.
Komentari
0