U
Ž
I
V
O
Još 2017., kada je Aleksandar Vučić, koji je prethodno tri godine bio na čelu vlade, pobijedio na predsjedničkim izborima, birači su ga optuživali za izborne manipulacije i pokušaje uspostave diktature, a do sličnih su zaključaka došli i stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Prema OESS-u, vlast je vršila pritisak na državne službenike da glasaju za Vučića, a u medijima mu je posvećena puno veća pažnja nego drugim kandidatima. U proljeće 2017. prosvjednici su iznijeli niz zahtjeva: zaustaviti uplitanje vlasti u sve sfere života, vratiti slobodu tiska i održati nove izbore na kojima bi svi sudionici bili ravnopravni, ali nisu uspjeli spriječiti Vučića da preuzme dužnost.
Bunt bez presedana
Prosvjedi su nastavljeni u studenome 2018., a povod je bilo premlaćivanje Borka Stefanovića, čelnika Ljevice Srbije. Stefanović i srpska opozicija za napad su optužili Vučića, a on je, u svom stilu, prosvjednike nazvao "fašistima, huliganima i pljačkašima". Potom je u svibnju 2023. u Srbiji izbio novi val prosvjeda, poslije dva masakra koja su se dogodila u razmaku od jednog dana. Prosvjednici su tvrdili da vlasti nisu učinkovito odgovorile na incidente i da su same pridonijele porastu nasilja u zemlji pa je Vučić, kako bi umirio javnost, natjerao ministra obrazovanja Branka Ružića na ostavku.
Prošle su godine u Srbiji održani novi prosvjedi protiv kršenja prijevremenih parlamentarnih izbora i nastavka iskopavanja litija, ali unatoč dugogodišnjim pritužbama na račun Vučića i njegova SNS-a, niti jedan prosvjed nije dostigao razmjere sadašnjeg studentskog bunta.
No, to ne znači siguran pad režima, u prvom redu zato što oporba nije iznjedrila nekoga tko bi bio predvodnik, a tu su i različiti stavovi kako se suprotstaviti Vučiću.
PROČITAJTE VIŠE Totalna neizvjesnost u Srbiji, svi žele skinuti Vučića, ali postoji veliki problem, sve miriše na reprizu 1997. godine!
Početkom ove godine je Zoran Živković, bivši premijer Srbije, predložio "hitno ujedinjenje demokratskih snaga i stvaranje vlade u sjeni". Prema njegovu mišljenju, to su Demokratska stranka, Narodni pokret Srbije, Kreni-promijeni i Zeleni, to jest "ono što se bez navodnika može nazvati demokratskom oporbom". Navodno je Živković to ujedinjenje u jednu stranku ili barem koaliciju već predložio i rekao da se sve mora odviti brzo, do sredine siječnja, ali od toga nije ispalo ništa, barem dosad.
Osim toga, studenti ustraju u tome da su prosvjedi nestranački i izbjegavaju kontakt s oporbom. Nedavno su izjavili kako imaju osjećaj da im se oporba hoće "nakačiti" i iz toga izvući političku korist. "Mi nećemo moć, ali je imamo, a oni hoće moć, ali je nemaju", rekao je jedan od studenata.
Za to vrijeme Vučić ima većinu u državnom parlamentu. Njegova izborna lista Aleksandar Vučić-Srbija ne smije da stane na parlamentarnim je izborima osvojila 129 zastupničkih mandata, odnosno apsolutnu većinu od 250 mjesta. Izborna lista Srbija protiv nasilja osvojila je 65 zastupničkih mandata, izborna lista Ivica Dačić - premijer Srbije 18, lista Nada za Srbiju ima 13, isto toliko mandata osvojila je i lista Mi-glas iz naroda, a nekoliko mandata imaju i zastupnici manjina. I na lokalnim izborima u lipnju 2024. Vučićev SNS ostvario je uvjerljivu pobjedu, a opozicija je uzela Niš.
PROČITAJTE VIŠE Pretučen srpski oporbeni vođa Đilas, njegova kolegica tvrdi: ‘Vođa batinaša je visoki dužnosnik Vučićeve stranke!‘
Opozicija nije popularna
Ipak, postalo je jasno tko su lideri opozicije, ali i da nisu pretjerano popularni. Dragan Đilas politički je najiskusniji jer se još devedesetih kao student predstavio kao protivnik režima Slobodana Miloševića. Bio je četiri godine gradonačelnik Beograda, ali kompromitiran je zbog sudjelovanja u sumnjivim poslovima.
Savo Manojlović skrenuo je pažnju na sebe kao jedan od organizatora prosvjeda protiv iskopavanja litija u dolini Jadra krajem 2021., a prošle je godine po prvi put izašao na izbore sa svojim pokretom Kreni-promijeni i ostvario najbolji opozicijski rezultat u Beogradu, ali ima slabu podršku u provinciji. Slične probleme imaju Dobrica Veselinović, koji je bio kandidat za gradonačelnika koalicije Biramo Beograd i jedan je od lidera Zeleno-lijevog fronta, te Radomir Lazović, također iz Zeleno-lijevog fronta, koji se posljednjih godina istaknuo nastupima u Skupštini Srbije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....