RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Kontroverzno oružje već stiže u Ukrajinu: ‘Ovo radikalno mijenja bojište‘; Kijev: ‘Ubili smo do 200 vojnika u ruskoj bazi‘

Najznačajnije događaje vezane za rat u Ukrajini pratimo iz minute u minutu
Američki vojnik nosi projektil koji sadrži kasetno streljivo
 U.s. Army Photo By 2nd Lt. Gabriel Jenko, 1st Battalion, 82nd Field Artillery Regiment, 1st Armored Brigade Combat Team, 1st Cav. Div./Wikimedia, Publ

Ključni događaji

  • Ukrajina je dobila prve pošiljke kasetnog streljiva, tvrdi general Tarnavski

  • Ukrajinski dužnosnik: 'U jednom napadu ubili smo do 200 Rusa'

  • Lavrov: Zrakoplovi F-16 u Ukrajini su 'nuklearna' prijetnja za Moskvu

  • Moskva je dobila pojačanje: Wagner predao tone teškog oružja
  • Ruski general smijenjen nakon optužbi protiv vojnog vrha za gubitak vojnika

23:14

Pentagon potvrdio da je kasetno streljivo stiglo u Ukrajinu

Ukrajinske oružane snage već su primile sporno kasetno oružje koje je Washington obećao Kijevu kako bi mu pomogao u njegovoj protuofenzivi protiv ruskih snaga, rekli su u četvrtak vojni dužnosnici dviju zemalja.

"Upravo smo ga primili, još ga nismo upotrijebili, ali može radikalno promijeniti" situaciju na bojnom polju, rekao je Oleksandr Tarnavski, zapovjednik protuofenzive na jugu zemlje, u razgovoru za američku televiziju CNN.

Sjedinjene Države su prošlog tjedna najavile da će Ukrajini poslati to oružje, unatoč zabrinutosti zbog dugoročnih posljedica za civilno stanovništvo.

"Neprijatelj shvaća da ćemo primitkom ovog streljiva ostvariti prednost", dodao je Tarnavski, istaknuvši da se ukrajinska vojska neće koristiti njime na veoma naseljenim područjima.

"Rusi misle da ćemo se njime koristiti na svim područjima bojišnice (...) To nije točno", rekao je.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je odluka o slanju kasetnih bomba Ukrajini bila "teška", ali je istaknuo da Kijevu trebaju dodatne količine oružja kako bi popunio ispražnjena skladišta te da i samom SAD-u počinje nedostajati konvencionalno streljivo.

Kasetne bombe izbacuju više stotina manjih bombi koje neeksplodirane mogu ostati u tlu i biti opasnost za civile dugo nakon završetka sukoba.

Zabranjene su u mnogim zemljama, pa tako u europskim koje su potpisnice konvencije iz Osla 2008. Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale tu konvenciju.

Kremlj je već zaprijetio "protumjerama" bude li Kijev upotrijebio te bombe protiv ruskih vojnika u Ukrajini.

21:20

Kasetno streljivo već stiglo u Ukrajinu

Ukrajinski general Oleksandr Tarnavski rekao je za CNN da je njegova zemlja već dobila prve pošiljke kasetnog streljiva iz SAD-a. Riječ je o kontroverznom naoružanju zabranjenom u više od 100 država, ali ne i Ukrajini, SAD-u i Rusiji, koja ga je već i koristila u svojoj invaziji na Ukrajinu.

- Upravo smo dobili kasetno streljivo, ali ga još nismo iskoristili. No, to radikalno mijenja bojište, rekao je general Tarnavski i dodao:

- I neprijatelj razumije da nam to streljivo daje prednost. Tamo gdje ćemo ga moći koristiti, neprijatelj će se povući, rekao je.

21:14

Ukrajinski dužnosnik: 'Ubili smo do 200 ruskih vojnika u jednom udaru'

Do 200 ruskih vojnika, među njima i zapovjednik u okupiranom gradu Tokmaku, ubijeni su nedavnom udaru na rusku bazu, tvrdi ukrajinski dužnosnik Ivan Fedorov, inače gradonačelnik trenutno okupiranog grada Melitopolja.

Ove tvrdnje nije moguće neovisno potvrditi, ali ima dokaza da je doista izvršen udar na rusku bazu i obližnju tvornicu, javlja CNN.

20:49

Putin: Ulazak Ukrajine u NATO pojačat će međunarodnu napetost

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će ulazak Ukrajine u NATO pojačati međunarodnu napetost, dan nakon sastanka na vrhu vojnog saveza u Vilniusu.

"Siguran sam da to neće poboljšati sigurnost Ukrajine i da će, općenito gledano, svijet zbog toga biti ranjiviji a napetosti na međunarodnoj pozornici dodatno će se pojačati", rekao je Putin na ruskoj televiziji, na rubu tehnološkog foruma.

Dodao je da je "prijetnja ukrajinskog članstva" u NATO-u upravo "jedan od razloga" ruske vojne intervencije u toj zemlji u veljači 2022.

Ova izjava dolazi dan nakon NATO-ova sastanka na vrhu u Vilniusu, u Litvi, na kojemu je Ukrajini obećana dugoročna vojna pomoć, ali ne i skori ulazak u savez.

Odgovarajući na pitanje o najavljenim novim pošiljkama oružja zapadnih zemalja Kijevu, napose raketa dugog dometa, Putin je rekao da to oružje "čini štetu, ali se ništa presudno ne događa u borbenoj zoni kada se ono upotrebljava".

"Doprema novog oružja samo će pogoršati situaciju i to za ukrajinsku stranu, što će samo zaoštriti sukob", ocijenio je ruski predsjednik.

Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo.

Također je odlučio da Kijev neće morati proći kroz MAP - popis političkih, gospodarskih i vojnih kriterija koje su morale ispuniti ostale iskočnoeuropske zemlje na putu u NATO.

17:54

Govor drži i Putin, kasnio je tri sata

Vladimir Putin također govori u Moskvi na tehnološkom forumu. Ruski predsjednik kasnio je čak tri sata, javlja Sky News. Postojalo je očekivanje da bi on mogao odgovoriti na širenje NATO-a, ali umjesto toga on je do sada samo govorio o trenutnoj krizi. U svom je obraćanju govorio o tome kako Rusija treba nastaviti svoju politiku autarkije, posebice u pogledu pristupa tehnologiji.

Što je možda još iznenađujuće, nije spomenuo novu granicu koju Rusija dijeli s NATO-om - finska granica s Rusijom se proteže oko 1340 kilometara.

Zanimljivo je i to da je govorio samo nekoliko minuta prije nego što je američki predsjednik Joe Biden započeo svoju konferenciju za novinare u Helsinkiju, na kojoj je ponovno naglašavao potrebu jačanja savezništva i odlučnosti protiv ruske agresije.

17:50

Biden: Nema izgleda da Putin upotrijebi nuklearno oružje

Američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je na susretu s finskim čelnicima rekao da pristupanje Finske NATO-u predstavlja "nevjerojatan dobitak".

Na bilateralnom susretu s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom, Biden je rekao: "Mislim da NATO nikada nije bio jači".

image

Joe Biden i finski predsjednik Sauli Niinisto

Antti Aimo-koivisto/Afp

Biden je dodao da SAD i Finska dijele demokratske vrijednosti te da mu je trebalo oko tri sekunde da kaže "da" pridruženju te zemlje zapadnom vojnom savezu.

Niinisto je pohvalio Bidena što je na samitu u Vilniusu ujedinio saveznike, rekavši da smo ušli u "novu eru naše sigurnosti".

Vanjska granica NATO-a s Rusijom se pridruženjem Finske više nego udvostručila.

Finska granica s Rusijom se proteže oko 1340 kilometara.

Biden se nakon bilateralnog sastanka s Niinistom potom sastao s čelnicima Finske, Švedske, Danske, Norveške i Islanda na razgovorima o klimatskim promjenama i pozvao na tješnju suradnju po tom pitanju.

Biden je, odgovarajući na pitanje, može li ruski predsjednik eskalirati akcije u Ukrajini nakon nereda izazvanog neuspješnom Wagnerovom pobunom rekao da "nema stvarnih izgleda da Putin upotrijebi nuklearno oružje".

Biden je također pozdravio očekivani ulazak Švedske u NATO.

Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u zajedno s Finskom, ali je njezinu kandidaturu zaustavila Turska, koja kaže da Švedska čini premalo protiv onih koje Ankara vidi kao teroriste.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan ovog je tjedna odustao od blokade.

Švedski premijer Ulf Kristersson zahvalio je Bidenu na potpori u naporima zemlje da se pridruži NATO-u i rekao da postoji veliki potencijal za bližu američko-nordijsku suradnju i jaču vezu u suočavanju s izazovima, uključujući pitanja koja uključuju Kinu.

12:12

Lavrov: Zrakoplovi F-16 u Ukrajini su 'nuklearna' prijetnja za Moskvu

Borbene zrakoplove F-16 isporučene Ukrajini Moskva će smatrati 'nuklearnom' prijetnjom, upozorio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, u intervjuu objavljenom u četvrtak.

'Samu činjenicu da ukrajinske oružane snage imaju takve sustave smatrat ćemo prijetnjom Zapada u nuklearnom smislu', rekao je Lavrov, u razgovoru za online list Lenta.ru, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

'Rusija ne može ignorirati sposobnost tih zrakoplova da prenose nuklearne bojeve glave', rekao je, uvjeravajući da je Moskva na to upozorila SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.

'Sjedinjene Države i njihovi sateliti u NATO-u stvaraju rizike od izravnog oružanog sukoba s Rusijom i to bi moglo imati katastrofalne posljedice', upozorio je.

SAD je u svibnju odobrio isporuku zrakoplova F-16 Kijevu. Rok isporuke i njihov broj nisu još određeni.

Ukrajina je u utorak rekla da će se osnovati 'koalicija' 11 zemalja za obuku njezinih pilota za te zrakoplove.

Ruska nuklearna doktrina predviđa 'strogo obrambeno' korištenje atomskog oružja u slučaju napada na Rusiju oružjem za masovno uništenje ili napada konvencionalnim oružjem 'koji prijeti samom opstanku države'.

09:24

Jedan poginuli, dvoje ranjenih u ruskom napadu dronovima na Kijev

Najmanje je jedna osoba poginula, a nekoliko ih je ozlijeđeno u noćnom napadu ruskih bespilotnih letjelica na glavni ukrajinski grad Kijev, priopćile su u četvrtak lokalne ukrajinske vlasti.

Dvadesetak dronova iranske proizvodnje oboreno je iznad zračnog prostora grada, naveli su kijevski vojni dužnosnici, prenosi AFP.

"Uspješno smo izveli operaciju protuzračne obrane", rekao je glasnogovornik zračnih snaga Jurij Ignat.

"Uništeno je 20 dronova Shahed, svi koji su letjeli su oboreni. Uništene su i dvije krstareće rakete Kalibr", dodao je.

Bila je to treća noć zaredom napada na glavni grad, koji su uslijedili samo nekoliko sati nakon završetka summita NATO-a u Litvi.

Krhotine nakon rušenja dronova zabilježene su u pet okruga, a najmanje dvije osobe otpremljene su u bolnicu s ranama od gelera.

Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je jedno tijelo pronađeno u stambenoj zgradi u okrugu Podilski, sjeverno od središta Kijeva.

Prethodna dva dana na samitu NATO-a u Vilniusu podrška Zapada Ukrajini bila je na vrhu dnevnog reda.

Na samitu je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je iskoristio svoje prisustvo kako bi pogurao ukrajinsko članstvo u Savezu, no zaključak samita je da će to biti moguće samo "kada se saveznici slože i ispune uvjeti".

09:23

Ruski general smijenjen nakon optužbi protiv vojnog vrha za gubitak vojnika

Ruski general rekao je da je smijenjen s dužnosti zapovjednika nakon što je vojno vodstvo optužio za strašnu situaciju na frontu u Ukrajini, gdje su, kako je naveo, ruski vojnici 'dobili nož u leđa' zbog propusta vojnoga vrha.

General bojnik Ivan Popov, koji je zapovijedao 58. armijom kombiniranog naoružanja, rekao je u glasovnoj poruci koju je objavio ruski zastupnik Andrej Guruljov da je smijenjen.

Rusko ministarstvo obrane za sada nije komentiralo slučaj, a Reuters nije uspio provjeriti autentičnost glasovne poruke. Zastupnik Guruljov bivši je vojni zapovjednik koji se redovito pojavljuje na državnoj televiziji.

Bila je to teška situacija s nadležnima u kojoj je trebalo ili šutjeti i biti kukavica ili reći kako stvari stoje, rekao je Popov.

“Nisam imao pravo lagati u vaše ime, u ime svojih poginulih suboraca, pa sam iznio sve probleme koji postoje”, naveo je.

Popov je rekao da se među ruskim vojnicima povećao broj poginulih od ukrajinskog topništva te da vojsci nedostaje odgovarajući protutopnički obrambeni sustav i sustav izviđanja.

"Viši čelnici očito su se osjetili ugroženi i brzo su u jednom danu ishodili zapovijed ministra obrane i riješili me se", naveo je general.

"Ukrajinska vojska nije mogla probiti naše redove sprijeda, na fronti, ali nas je naš viši zapovjednik udario straga, okrutno obezglavivši vojsku u najtežem i najzahtjevnijem trenutku", rekao je smijenjeni general Popov.

05:26

Grupa Wagner predala oružje ruskom ministarstvu obrane

Ruska plaćenička skupina Wagner predala je velike količine teškog naoružanja, vojne opreme i tisuće tona streljiva ruskom ministarstvu obrane.

Wagner je predao tenkove T-90 i T-80, višecjevne raketne bacače i razne topničke sustave, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov u srijedu u Moskvi.

Uz to, predali su i više od 2500 tona raznog streljiva i 20.000 komada vatrenog oružja, rekao je. Objavljena je i video snimka tog naoružanja. Sva vojna oprema bit će servisirana i iskorištena, rekao je glasnogovornik.

Vođa Wagnera Evgenij Prigožin pobunio se prošli mjesec protiv Moskve. Pobunu je prekinuo 24. lipnja kada su njegove snage bile manje od 200 kilometara od Moskve nakon posredovanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Zauzvrat su on i njegovi borci dobili imunitet od progona. Nekoliko dana poslije sastao se s Putinom. Kremlj nije rekao kakvi su bili rezultati tog sastanka.

Razmjena oružja odvija se istovremeno kada se više od 30 svjetskih čelnika iz zemalja članica Organizacije Sjevernoatlantskog saveza ( NATO-a ) okupilo u Vilniusu, u Litvi, u sklopu dvodnevnog summita.

Ruska Federacija je "u skladu s planom" primila više od 2000 komada opreme i naoružanja, uključujući stotine tenkova, više modela višecevnih lansernih raketnih sustava (MLRS), sustav protuzračne obrane, samohodna topnička postrojenja, oklopna vozila. Također je nabavljeno i preko 2500 tona streljiva i oko 20 000 komada pješačkog oružja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:54