KOSOVSKI PREDSJEDNIK ZA JUTARNJI 'Ako želi pomoći Srbiji, Rusija bi trebala priznati Kosovo'

Očekujem da Rusija promijeni svoj stav i prizna neovisnost Kosova i otvori put da postanemo punopravna članica UN-a. To je i u interesu Srbije”, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Jutarnji kosovski predsjednik Hashim Thaçi. Razgovore u Zagrebu, gdje se susreo s Kolindom Grabar-Kitarović i Andrejem Plenkovićem, ocjenjuje izuzetno uspješnima, a naglasak je bio na Thaçijevu pozivu hrvatskim investitorima da su dobrodošli na Kosovo.

Odmah nakon posjeta Hrvatskoj predsjednik Kosova, koji je prije toga dva puta bio premijer te zemlje, otputovao je u Ljubljanu gdje ga je čekao slovenski predsjednik Borut Pahor i gdje se odvijaju posljednje pripreme za predsjednički susret inicijative Brdo-Brijuni, na koji dolazi i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Bit će to još jedna prilika da se pošalje poruka zemljama jugoistoka da nastave na europskom putu, iako je danas sve neizvjesnije kada će doći do novog proširenja EU.

Nakon razgovora s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović rekli ste da Hrvatska i Kosovo imaju povijesno prijateljske odnose. Što ste pod tim mislili?

- Prije svega, suradnja između naše dvije zemlje uvijek je bila i sada je odlična. Ponosan sam što sam predsjednik države koja je također pridonijela slobodi Hrvatske. Isto tako mi je jako drago što je Hrvatska među prvima priznala neovisnost Kosova. Danas se naša suradnja temelji na zajedničkim vrijednostima i želji da surađujemo u sklopu NATO-a i zajednica i institucija kojima Hrvatska već pripada. Ta dobra suradnja ponovo je potvrđena i tijekom susreta s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejem Plenkovićem.

Ocjena je da je gospodarska suradnja dviju država također dobra. Ima li prostora za novi val investiranja hrvatskih poduzetnika na Kosovu?

- To je zapravo bila i jedna od glavnih tema razgovora u Zagrebu. Razgovarali smo kako dalje intenzivirati ekonomsku suradnju i dobro je da već postoje investitori iz Hrvatske koji su uspješno investirali u mojoj zemlji. Na večeri s predsjednicom Grabar-Kitarović susreo sam se s nekim poslovnim ljudima koji imaju poslove na Kosovu. Mi smo mlada država, a Hrvatska ima potencijal za investiranje i dobre su okolnosti što se ljudi poznaju, razumiju, komuniciraju. Geografski smo blizu i mislim da Hrvatska može biti na Kosovu jedan od glavnih investitora u sektoru energetike, IT-a, poljoprivrede. Ono što je još važnije jest to da su nama hrvatski investitori uvijek dobro došli.

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da će Hrvatska nastaviti pružati podršku Kosovu i pri transformaciji kosovskih sigurnosnih službi u kosovske oružane snage. Kada se može očekivati ta transformacija?

- Kosovo je suverena zemlja i kao svaka neovisna država ima pravo na vlastitu vojsku. Već imamo oružane snage, samo ih moramo transformirati. To će se dogoditi tijekom ove godine i te će snage biti obučene s NATO-ovim standardima. To su multietničke snage i cijeli proces bit će koordiniran s NATO-om i ostalim partnerima. Nitko nema pravo da to sprečava i sada smo u procesu kampanje informiranja sa svim zajednicama, uključujući i Srbe na Kosovu. Oni su već dio kosovskih sigurnosnih snaga koje su u misiji mira i stabilnosti, a ne faktor koji bi ikoga ugrožavao. Ono što jest prijetnja ruske su vojne snage i ruski zrakoplovi u Srbiji.

Najavili ste da ćete se zauzeti i za poboljšanje životnih uvjeta za hrvatsku zajednicu na Kosovu?

- Moj prvi posjet kao predsjednika Kosova bio je hrvatskoj zajednici u Janjevu i jedna od mojih prvih inicijativa kao predsjednika odnosila se na amandmane u ustavu i zakonima koji bi prepoznali hrvatsku zajednicu kao konstitucijski entitet. Isto tako to bi omogućilo jedno mjesto za predstavnika hrvatske zajednice u parlamentu, a Hrvati već sada sudjeluju u radu kosovske policije. Potrebno je svakako poboljšane infrastrukture u Janjevu i mjestima gdje žive Hrvati.

Dosad je Kosovo priznalo 114 zemalja, ali dvije velike sile, Rusija i Kina, još nisu, kao i neke europske zemlje od kojih su neke i članice EU, a među zemljama koje nisu priznale Kosovo je i Srbija. Očekujete li da će se nastaviti proces priznanja vaše države u svijetu?

- Kosovo je danas članica raznih međunarodnih organizacija, političkih, ekonomskih, sportskih i svakim danom dobivamo sve veći utjecaj i ugled u međunarodnoj zajednici. Žalosti me što nas nije priznalo još pet zemalja članica EU, iako je važno istaknuti da te zemlje nisu protiv Kosova, nego ga ne priznaju zbog svojih unutarnjih političkih prilika i okolnosti. Tih pet zemalja EU istovremeno su priznale Ahtisaarijev dokument na kojem je sagrađena nezavisnost Kosova i te paralele između Kosova i unutrašnjih zbivanja u nekim zemljama, poput Španjolske, ne stoje. Jer, ni Španjolska nije Srbija, ni Katalonija nije Kosovo.

Očekujete li pomake i u Rusiji kada je riječ o priznanju vaše države?

- Nadam se da će uskoro i Rusija napraviti korake prema priznanju Kosova, jer to je u interesu i same Srbije. Kosovo nije neprijatelj Rusije i ne smetaju nas dobri odnosi Srbije i Rusije. Razumijem da imaju povijesno dobre odnose, ali najbolje je za Srbiju da Rusija prizna Kosovo. To bi oslobodilo Srbiju od jednog teškog bremena, a to je mit o Kosovu.

Kada očekujete da će Kosovo postati punopravna članica Ujedinjenih naroda?

- Mi smo taoci veta Rusije i dok Moskva ne promijeni tu svoju poziciju, ostaje kako je sada. Ali ono što je zanimljivo istaknuti jest to da je Rusija bila uključena u sve važne međunarodne procese za Kosovo, a njihovi vojnici bili su dio KFOR-a. Rusija je bila uključena i u proces u Beču, koji je vodio Martti Ahtisaari, koji je rezultirao nezavisnošću Kosova i tek kada je cijeli postupak bio pri kraju, Rusija se usprotivila. Vjerujem da je vrijeme da i Rusija promijeni svoj stav prema Kosovu. Najbolje što može učiniti za Srbiju jest da prizna Kosovo, a ne da daje Srbiji MiG-ove i vojne instalacije.

Hoće li izbor Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije poboljšati dijalog između vaše dvije zemlje, pogotovo nakon njegovih riječi da je Kosovo sastavni dio Srbije?

- Dijalog između Kosova i Srbije nema alternativu. Istina je da smo ratovali jedni protiv drugih i Kosovo je uvjerljivo izašlo kao pobjednik. Sada je vrijeme za normalizaciju, dobrosusjedske odnose i priznanje Kosova od strane Srbije. Pratio sam što je predsjednik Vučić govorio kada je postao predsjednik i smatram da su njegove riječi upućene za domaće prilike i ne vjerujem da i sam vjeruje u sve što je rekao. Kosovo je danas nezavisna država, i to zna i predsjednik Vučić.

Imali ste i dosad mnoge susrete i razgovore s Vučićem. Kakav je kao pregovarač, očekujete li da će sada biti kooperativniji?

- Imamo konstruktivni i korektan odnos koji se osjeća kod svakog našeg razgovora. Kada je potrebno, čujemo se i telefonom. Svjesni smo da neće biti ljubavi između Srbije i Kosova, ali smo svjesni da možemo učiniti i korake naprijed prema normalizaciji. Osobno sam svjestan da je Srbija učinila genocid na Kosovu i vjerujem da Vučić osjeća odgovornost i krivnju za to. Ali mi ne možemo ostati zakopani u prošlosti, moramo se okrenuti budućnosti. Prije svega da postignemo širi dogovor u Bruxellesu koji bi otvorio europsku perspektivu za naše dvije zemlje.

Kada je riječ o Srbima na Kosovu, imaju li oni sva prava po europskim standardima za manjinske zajednice?

- Kosovo je dom svih svojih građana, Albanaca, Srba, Crnogoraca, Turaka, Bošnjaka, Hrvata. Ne pripadaju prava jednoj etničkoj grupi više, a drugoj manje, i sve zajednice imaju zagarantirana prava koja se iz godine u godinu sve više afirmiraju i ostvaruju. Treba reći da tri posto Srba, koliko ih živi na Kosovu, uživa više prava nego trideset posto Albanaca u Makedoniji. Radio sam i sam puno sa srpskom zajednicom, u dva mandata kao premijer, sada kao predsjednik, da se što bolje i brže integriraju u kosovske institucije.

Neki analitičari procjenjuju da u ovom dijelu Europe, na njenom jugoistoku, postoji nova opasnost za sukobe. Spominje se projekt velike Albanije, je li to uopće realno?

- O velikoj Albaniji čujete samo u Beogradu, a ne u Tirani ili Prištini. Tako Beograd želi prikriti svoju destruktivnu ulogu u cijeloj regiji, a ta ideja uopće ne postoji. Kosovo i Albanija svoju budućnost vide u sklopu NATO-a i EU, kao suvremene europske države.

Amerika je uvijek podržavala Kosovo, očekujete li i od novog predsjednika Donalda Trumpa podršku?

- I ova američka administracija održat će istu razinu odnosa s našom zemljom, kao i s regijom. Mi smo odmah stupili u kontakt i ostvarili suradnju s novom administracijom i predsjednik našeg parlamenta već je održao sastanak s američkim predsjednikom. Donald Trump cijeni Kosovo, a SAD ima jedinstven stav prema našoj zemlji, bez obzira na to radi li se o republikancima ili demokratima. Mi smo odlično surađivali s predsjednikom Billom Clintonom, a Kosovo je proglasilo nezavisnost tijekom mandata predsjednika Georgea Busha. Odnos SAD-a i Kosova bit će uvijek poseban.

Cijela Europa i cijeli svijet danas se brinu zbog sve veće ugroze od terorizma. Koliko Kosovo može dati doprinos borbi protiv terorizma i postoji li na tom planu suradnja s Hrvatskom?

- Kosovo surađuje i s Hrvatskom i sa svim drugim zemljama kada je u pitanju borba protiv terorizma. Naši sigurnosni mehanizmi bili su uspješni na Kosovu i spriječili smo mnoge planove za napade, pa su naše snage dale velik doprinos da se ne dođe do napada na nogometnoj utakmici između Albanije i Izraela u Albaniji. Da naše agencije nisu to spriječile, dogodila bi se prava tragedija. Posljednjih dvanaest mjeseci nismo imali niti jedan slučaj da je neki građanin Kosova išao boriti se na strani ISIL-a, a pripremili smo i zakone koji sankcioniraju odlazak građana Kosova da pristupe ISIL-u. Oni koji su ostali u Siriji ili Iraku, a računa se da ih je između trideset i četrdeset, svi su identificirani i ljudi kao oni nemaju mjesta na Kosovu.

Bili ste vojnik, premijer, sada ste predsjednik. U kojoj vam je ulozi bilo najteže?

- Svaka je bila komplementarna onoj drugoj i uvijek sam imao isti cilj, a to je biti u službi mojih ljudi i moje zemlje.