Nakon što nije imala više izbora, Europska unija se počela spremati živjeti bez sigurnosnih jamstava koje je pružala do sada Amerika, pa čak i računajući da bi Washington mogao biti i na "drugoj strani", dakle uz dosadašnje protivnike zapada. Prvih mjesec dana Donalda Trumpa u Bijeloj kući su toliko poljuljali povjerenje u euroatlantske odnose da Europljanima nije više preostalo ništa nego se hitno naoružati do te mjere da se i sama može braniti od Rusije, koja je još uvijek najveća prijetnja.
Na izvanrednom summitu u Bruxellesu u četvrtak čelnici država članica EU razgovarali su o dva hitna pitanja. O nastavku pomoći Ukrajini kako bi ona bila u stanju nastaviti obranu dok se paralelno vode pregovori o mogućem primirju. A druga tema je jačanje obrambenih sposobnosti EU kroz značajna povećanja ulaganja. Ovaj samit nazvan je i prekretnicom u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve više jasno da ne mogu zauvijek računati na Sjedinjene Države kao glavnog jamca europske sigurnosti.
Na summitu je sudjelovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih jamstava, uz potpisivanje i sporazuma o američkom korištenju minerala. Zelenski je prije početka summita u izjavi pred novinarima zahvalio Europi na dosadašnjoj pomoći. A s europske strane potporu su mu izrazili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
Izrazivši spremnost povećanja europske pomoći, čelnici institucija EU su dodali da se pritom računa na Ukrajinu kao buduću članicu Europske unije, pa je ulaganje u Ukrajinu i ulaganje u Europu.
PROČITAJTE VIŠE Borbeni avioni, rakete, municija, dronovi... Von der Leyen poslala pismo liderima Europe. Ovo je veliki plan za naoružavanje!
Postoji gotovo pa konsenzus među zemljama EU kada je riječ o povećanju ulaganja u obranu. Nema više relevantnog europskog političara koji može naći argumente protiv toga. Uostalom, brojke dovoljno govore. Od 32 članice NATO-a u ukupnim ulaganjima za obranu SAD sudjeluje sa 64 posto, dok ostala 31 članica doprinosi s tek 36 posto. Ako se oduzmu ulaganja Velike Britanije, Turske, Norveške i Kanade, koje nisu u EU, onda postaje još jasnije da su ulaganja članica Unije simbolična.
I predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković je rekao da je sasvim jasno da će države u idućim godinama mnogo više ulagati u obranu i to uključuje i Hrvatsku. Dodao je da je Republika Hrvatska dosegnula NATO-ov zahtjev od dva posto BDP-a. Istaknuo je da će Hrvatska uz ekonomski rast moći pratiti nove zahtjeve, a kupljeni su i avioni, tenkovi, tu su ulaganja u mornaricu.
Sve utjecajniji poljski premijer Donald Tusk pozvao je svoje europske kolege da prihvate utrku u naoružanju koja se već događa, ali da u toj utrci pobijede.
- Nema dvojbe da pristup nove američke administracije Europi i utrke u naoružanju koju je počela Rusija postavljaju pred nama potpuno novi izazov. Europa mora prihvatiti ovaj izazov, ovu utrku u naoružavanju, ali mora u njoj pobijediti - rekao je Tusk.
No da bi EU uopće mogla računati na pobjedu, mora znatno povećati ulaganja jer neke zemlje nisu stigle ni do dva posto BDP-a, što je sada već stari cilj NATO-a, a Rusija trenutačno izdvaja 6,7 posto BDP-a.
Lideri EU na summitu su podržali prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kojim bi se mobiliziralo oko 800 milijardi eura za ulaganja za obranu. Kako EU tek treba ispregovarati višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2027. godine, a trenutačna sredstva iz proračuna EU su već isplanirana za razna područja, najveći dio novih sredstava za obranu trebao bi doći iz nacionalnih proračuna.
Dakle, EU bi dopuštala prekoračenja proračunskog deficita koji inače ne smije biti iznad tri posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Dio sredstava osigurao bi se i iz neiskorištenih kredita iz programa oporavka i otpornosti. Potom bi se u financiranje uključila i Europska investicijska banka.
Europska komisija predložila je i uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. EK bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama. Sredstva bi se koristila za financiranje paneuropskih projekata za nabavu opreme protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, dronova s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv dronova. Komisija predlaže i da se dio kohezijskih sredstva usmjeri na investicije u obranu, ali to već nailazi na otpor u dijelu Europskog parlamenta, u odboru regija, ali i u nekim državama članicama.
Dok EU ne postigne cilj jačanja obrambenih kapaciteta, Francuska bi mogla pružiti takozvani "nuklearni kišobran" onim zemljama koje to žele. Kao jedina nuklearna sila EU, Francuska je izrazila spremnost razmotriti tu mogućnost, a neke zemlje poput Njemačke, Poljske i Danske nisu odbacile takvu ponudu.
Njemačka, kao najveća ekonomska sila EU, dok debelo zaostaje u jačanju obrambene moći, već je napravila velik zaokret time što je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava izvanproračunskog fonda od 500 milijardi eura za obranu. Neke zemlje su već na ovom summitu spominjale konkretne brojke, koliko misle povećati ulaganja u obranu. Ali za jasniju sliku trebat će pričekati kraj lipnja, kada će se u Haagu održati summit NATO-a i tada bi bio pogodniji trenutak. Jer iako i sudbina NATO-a postaje upitna, zbog ponašanja glavne članice tog Saveza, i dalje se NATO smatra glavnim osloncem europske sigurnosti od kojeg se ne treba odmah odustati.
Čak se i mađarski premijer Viktor Orbán, koji se inače protivi brojnim inicijativama u EU, složio s potrebom jačanja obrane Unije, ali uz već stalno upozorenje da se ne dopusti "preuzimanje novih ovlasti sa strane birokrata u Bruxellesu". Orbán je rekao da je o tome razgovarao i na bilateralnom sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom.
- Moji sastanci u Francuskoj potvrdili su da se, iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija. Ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate - objavio je Orbán.
No, razgovori Macrona s Orbánom imali su drugi cilj: osigurati da se mađarski premijer ne protivi na summitu zaključcima o Ukrajini. Uz Slovačku, Mađarska je do kraja držala različiti stav od svih ostalih i prijetila da neće prihvatiti tekst zaključaka. Mađari su prijetili vetom do te mjere da su mnogi, uključujući i hrvatskog premijera Plenkovića, spomenuli i "Plan B" - da zaključke objavi predsjednik Europskog vijeća u ime 26 ili 25 država članica. Većina lidera pozvala je na jedinstvo EU koje je sada najvažnije.
PROČITAJTE VIŠE Ni Macronova ‘ofenziva šarma‘ nije pomogla, EU je spremna izvući najjače oružje protiv Trumpa: ‘Hajde, samo probaj!‘
Slovačka je tražila da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini. Mađarska se ne slaže s nastavkom pomoći jer Budimpešta ionako pomoć Ukrajini vidi kao doprinos nastavku rata. U nacrtu zaključaka je i dalje do četvrtka navečer stajalo da će se nastaviti i povećati vojna pomoć Ukrajini.
- Europsko vijeće pozdravlja spremnost država članica da dodatno odgovore na hitne vojne i obrambene potrebe Ukrajine i poziva Vijeće EU da se pozabave hitnim vojnim i obrambenim potrebama Ukrajine i poziva Vijeće da ubrza rad na inicijativama za povećanje vojne potpore EU Ukrajini - stoji u tom dokumentu.
Lideri EU razgovarali su i o angažiranju u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas pozvala je na jedinstvo kako bi se postigao pravedan i održiv mir i za Ukrajinu i za Europu.
- Treba nam jedinstvo i odlučnost u ovim vrlo turbulentnim vremenima. Nadam se da ćemo postići politički dogovor o potpori Ukrajini jer ih doista moramo ojačati kako bismo mogli okončati rat pod svojim uvjetima i stoga im je potrebna europska potpora za to. Svi žele mir, to je vrlo jasno. Ali taj mir mora biti takav da ne donosi još više patnje ukrajinskom narodu, ali i Europljanima - rekla je Kallas.
U slučaju mirovnog sporazuma europske zemlje, pod vodstvom Francuske i Ujedinjene Kraljevine, već sklapaju takozvanu "Koaliciju voljnih" koje će slati svoje vojnike u Ukrajini. U toj misiji bi se mogla pridružiti i Turska. Ali još uvijek brojne zemlje ne žele reći hoće li sudjelovati ili ne, barem dok ne bude jasnije kakav će biti eventualni sporazum o prekidu sukoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....