RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Kremlj se oglasio o bankrotu Rusije; Zelenski: ‘Želim da rat završi prije zime‘

Pratimo ključne događaje ratnih zbivanja u Ukrajini iz minute u minutu

Vladimir Putin

 Mikhail Metzel/Afp

NOVO 12:42 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov otklonio je u ponedjeljak ocjenu da Rusija nije podmirila financijsku obavezu po državnim obveznicama izdanima na međunarodnom tržištu.

Rusija je platila kamate u svibnju, a to što je Euroclear zbog zapadnih sankcija blokirao novac "nije naš problem", navodi Reuters izjavu Peskova u razgovoru s novinarima.

Klirinška kuća Euroclear odbila je reći je li novac blokiran, napomenuvši tek da poštuje sve sankcije uvedene Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Bilo je jasno da Moskva neće moći platiti kamate još kada je američko ministarstvo financija krajem svibnja objavilo da neće produljiti izuzeće od sankcija koje su uveli ruskoj središnjoj banci i ministarstvu financija, piše BBC.

Čini se da se i Kremlj pomirio s takvim ishodom, odlučivši 23. lipnja da će ubuduće sve obaveze prema ulagačima podmirivati u rubljama, preko ruskog državnog depozitorija za kliring, čak i ako su denominirane u drugim valutama.


12:30 Njemačka i Europska unija naznačile su kako ne isključuju sudjelovanje na summitu G20 u studenome, čiji je domaćin Indonezija, unatoč tomu što je poziv za sudjelovanje na skupu dobio i ruski predsjednik Vladimir Putin.

- Njemačka ne želi 'torpedirati' rad G20, rekao je Scholz jutros za ZDF.

Rekao je da će odluku o sudjelovanju na summitu u studenome donijeti 'neposredno prije polaska'.

Niti Ursula von der Leyen, šefica EK, nije isključila mogućnost da sjedne za isti stol s Putinom.

- Jako je važno da mu kažemo u lice što mislimo o njemu. Moramo pažljivo razmotriti želimo li paralizirati cijeli G20, rekla je Von der Leyen.


12:03 Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski obratio se putem video linka čelnicima zemalja članica G7, koji su se sastali u njemačkom dvorcu Elmau, poručivši im kako bi rat u Ukrajini trebao završiti prije zime.

Pojasnio je da će uvjeti na bojišnici biti otežani dok ukrajinski vojnici budu pružali otpor te je pozvao čelnika G7 da daju svoj maksimum kako bi se rat okončao do kraja godine, prenio je izvor za AFP.

Također je tražio 'pooštravanje sankcije' Rusiji.

Podsjetimo, G7 je organizacija koja okuplja čelnike sedam najbogatijih zemalja svijeta - Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i Sjedinjenih Država. U dvorcu Elmau Zelenski se obratio njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, američkom predsjedniku Joeu Bidenu, britanskom premijeru Borisu Johnsonu, japanskom premijeru Fumiju Kishidi, šefici Europske komisije Ursuli von der Leyen, šefu Europskog vijeća Charlesu Michelu, talijansom premijeru Mariu Draghiju, premijeru Kanade Justinu Trudeauu te prvom čovjeku Francuske Emmanuelu Macronu.


11:13 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastaje se u utorak u Madridu s finskim predsjednikom i švedskom premijerkom kako bi razgovarali o kandidaturi dviju zemalja za članstvo u NATO-u, koje Ankara trenutno blokira.

Taj prvi susret na visokoj razini s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson održat će se na početku samita NATO-a, u nazočnosti glavnog tajnika Saveza Jensa Stoltenberga, objavilo je finsko predsjedništvo na Twitteru.

Za ponedjeljak su u sjedištu NATO-a u Bruxellesu također predviđeni novi "pregovori" o deblokadi turskog veta, priopćio je službeni Helsinki.


10:36 RInat Ahmetov, ukrajinski oligarh, koji je među ostalim vlasnik čeličane Azovstal te nogometnog kluba Šahtar, tužio je Rusiju Europskom sudu za ljudska prava.

Traži od ruskih vlasti kompenzaciju za finanijske gubitke zbog rata u Ukrajini, osobito u Donbasu, gdje je izgradio poslovno carstvo.


10:24 Serhij Hajdai, guverner regije Luhansk, pozvao je civile da se evakuiraju iz Lisičanska, rekavši da je situacija jako teška.

- Zbog stvarne opasnosti po život i zdravlje pozivamo na hitnu evakuaciju. Spasite sebe i svoje najmilije. Pobrinite se za djecu, Budite sigurni da ćete biti zbrinuti u drugim gradovima na području Ukrajine, poručio je preko Telegrama.


9:50 Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski obratit će se danas skupu čelnika zemalja G7 video linkom.

- Napadi ruskim projektilima ne mogu uništiti moral Ukrajinaca. Svaki njihov projektil je argument u našim pregovorima s partnerima, poručio je danas na Telegramu.


9:45 Daily Telegraph javlja da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao biti pozvan u službeni posjet.

Dužnosnici rade na organizaciji tog posjeta, ali ističu kako je malo vjerojatno da će do njega doći prije okončanja rata.


9:12 Dvije ženske osobe (21 i 57 godina) poginule su u regiji Harkiv prilikom raketiranja, izvijestio je guverner regije Oleg Sinegubov.

Rekao je da je tijekom noći ruski projektil pogodio školsko igralište.


9:09 Velika Britanija će iskoristiti svoje sposobnosti DNK testiranja kako bi spriječila distribuciju ukradenog ukrajinskog žita na svjetsko tržište, pišu britanski mediji.

Ministar zaštite okoliša George Eustice rekao je kako Britanija podržava napore Ukrajine da stvori kopneni most za izvoz ukrajinskih žitarica.

- Činimo sve što možemo da obnovimo željeznicu, mostove, kako bi kopnenim putem izvezli ukrajinsko žito. U ovom trenutku jako je opasno izvlačiti brodove u Crno more jer je područje minirano. Postoji čitav niz razloga zašto je teško uspostaviti pomorski promet u Crnom moru i izvući to žito iz Odese, rekao je.


8:19 SAD ovoga tjedna planiraju najaviti slanje naprednog sustava protuzračne obrane Ukrajini, raketa zemlja - zrak srednjeg i dugog dometa, javlja CNN pozivajući se na svoje izvore.

Predsjednik Joe Biden, koji je trenutno na sastanku zemalja G7 u Njemačkoj, nedavno je najavio da će SAD za Ukrajinu osigurati "napredniji raketni sustav i streljivo".

Ukrajinske službe zahtijevale su proturaketni obrambeni sustav, poznat kao NASAMS, koji može pogoditi mete na udaljenosti većoj od 160 kilometara. CNN-ov izvor javlja da će ukrajinske snage morati proći i obuku za korištenje takvog sustava. Opširnije pročitajte OVDJE.


8:17 Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je za njemačku televiziju ZDF da su rasprave o zabrani uvoza ruskog zlata u tijeku i da ih je potrebno održati s partnerima iz Europske unije, javlja Reuters.


8:05 Rusija je prvi put u više od 100 godina propustila rok za plaćanje inozemnog duga, prenosi BBC pisanje Bloomberga.

Moskva ima novac za plaćanje 94,6 milijuna eura i spremna je uplatiti taj iznos, no ispriječile su se sankcije koje onemogućuju isplatu međunarodnim vjerovnicima.

Kremlj je odlučno želio spriječiti takav scenarij jer predstavlja veliki udarac ugledu nacije, a ruski ministar financija ovu situaciju nazvao je 'farsom'. Kamata od 94,6 milijuna eura dospjela je još 27. svibnja. Rusija tvrdi da je poslala novac Euroclearu, banci koja je uplatu trebala distribuirati prema investitorima. Novac je međutim ondje zapeo, a vjerovnici uplatu nisu primili, prenosi Bloomberg.

Ovakva situacija posljednji put se dogodila 1918. godine, tijekom boljševičke revolucije kada je novi komunistički vođa Vladimir Lenjin odbio platiti dugove Ruskog Carstva. Opširnije pročitajte OVDJE.


8:01 Sukob u Ukrajini nastavit će dominirati dnevnim redom u ponedjeljak, drugoga dana trodnevnog summita čelnika G7 u južnoj Njemačkoj, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružit će se razgovorima putem video veze.

Čelnici Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država okupili su se u nedjelju u bavarskom ljetovalištu - dvorcu Elmau - s ciljem da zajedno pojačaju pritisak na Rusiju kako bi povukla svoje trupe iz Ukrajine te da ublaže negativne posljedice rata.

Čelnici G7 već su iskoristili samit kao forum za najavu zabrane uvoza ruskog zlata i zajedničke infrastrukturne inicijative za suprotstavljanje kineskom utjecaju u zemljama u razvoju. U tijeku su i razgovori o mogućem ograničavanju cijene nafte.


Ovaj tjedan u Madridu se okupljaju čelnici 30 država članica NATO-a na sastanku koji će se održati tijekom najveće sigurnosne krize u Europi od kraja Drugog svjetskog rata i na kojem bi mogle biti donesene povijesne odluke.

Samit se održava u Madridu od 28. do 30. lipnja u najvećoj sigurnosnog krizi od Drugog svjetskog rata, koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak. Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji od početka ruske agresije 24. veljače nije odjenuo civilno odijelo.

Na dnevnom redu samita je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju. Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Očekuju se odluke o jačanju obrane i odvraćanja te o dugotrajnoj potpori Ukrajini.

Dvije nove članice kucaju na vrata?

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti, što je donedavno bilo nezamislivo, i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.

image

Volodimir Zelenski

Sergei Supinsky/Afp

Finska je dugo održavala neutralni status u dogovoru sa Sovjetskim Savezom nakon dvaju sovjetsko-finskih ratova 40-ih godina prošlog stoljeća. SSSR je tada osvojio desetinu finskog teritorija, a jedna od posljedica rata je prinudna neutralnost. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu oko 1400 kilometara.

Švedska je neutralna već dva stoljeća i taj je status zadržala u oba svjetska rata i tijekom hladnog rata.

Iako je riječ o zemljama koje nemaju velik broj stanovnika, ulazak Švedske i Finske znatno bi ojačao NATO jer Finska ima vrlo ozbiljnu vojsku, s velikim brojem dobro obučenih vojnika i jedno od najjačih topništva u Europi.

Švedska ima snažnu vojnu industriju, iznimno cijenjenu na svjetskoj razini. Obje vojske su izuzetno sposobne, cijenjene i dobro opremljene. Imaju veliku demokratsku tradiciju, tijesno surađuju s NATO-om i kompatibilne su s NATO-ovim standardima. Sve su to pretpostavke za brzo i glatko pridruživanje Savezu.

image

Zoran Milanović

Goran Mehkek/Cropix

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske, velike i važne članica zbog njezina geostrateškog položaja s obzirom na to da se na njezinu teritoriju nalaze tjesnaci Bospor i Dardaneli, koji spajaju Crno more sa Sredozemnim. Turska je u hladnom ratu bila vjerna saveznica, ali se posljednjih godina udaljava od Zapada.

Kao glavni razlog za protivljenje ulasku tih dviju neutralnih skandinavskih država u Sjevernoatlantski savez, Turska navodi da one one podržavaju kurdske separatiste. Ankara traži da Švedska i Finska prestanu pružati utočište članovima Kurdistanske radničke stranke (PKK) koje u Turskoj smatraju teroristima te da ukinu zabranu prodaje oružja Turskoj, koju su te dvije zemlje uvele zbog turske intervencije u Siriji.

Glavni tajnik Jens Stoltenberg i diplomacije najvećih članica intenzivno rade nastojeći ukloniti tursku blokadu.

I hrvatski predsjednik Zoran Milanović se zauzimao za uvjetovanje ulaska Finske i Švedske tražeći da se izvrši pritisak na one koji mogu utjecati da političari u BiH, koji blokiraju promjene izbornog zakona, odustanu od blokade, kako bi se Hrvatima, kao najmalobrojnijem narodu osigurala ravnopravnost.

Kasnije je Milanović rekao da se ne protivi članstvu tih dviju zemalja, ali da traži razumijevanje za težak položaj Hrvata u BiH te za sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.

image

Prosvjedi protiv NATO-a u Madridu

Oscar Del Pozo/AFP

S druge strane, vlada i premijer Andrej Plenković od početka su podržavali članstvo tih dviju zemalja u NATO-u, ističući da je nepravedno je i nekorektno uvjetovati im članstvo izbornim zakonom u BiH, jer "jedno s drugim nema nikakve veze".

Povećanje zajedničkih troškova i jačanje istočnog krila

Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.

NATO revidira i dopunjuje svoje strateške koncepte približno svakih 10 godina s obzirom na promjene u globalnom sigurnosnom okruženju.

Jedna od važnijih odluka koja se na samitu očekuje i oko čijih elemenata još nema potpune suglasnost među članicama jest ona koja se odnosi na povećanje zajedničkih troškova. Do sada je zajednički proračun NATO-a bio vrlo mali i simboličan, namijenjen za pokrivanje troškova administrativnog osoblja.

Ideja je da se to sada postupno povećava tako da zapovjedna struktura ima viša sredstava i da NATO ne ovisi potpuno o dobroj volji članica.

Sve se članice slažu da se zajednički proračun poveća, ali se ne slažu za koliko ga treba povećati. Sjedinjene Države i istočnoeuropske članice žele veliko i znatno povećanje, dok zapadnoeuropske žele manje povećanje na temelju konkretnih programa da se vidi na što će se novac trošiti.

Postoje razlike među članicama i oko jačanja postava na istoku Saveza, u baltičkim državama i Poljskoj, koje bi sada trebale biti ono što je bila zapadna Njemačka tijekom hladnog rata. Tu postoje dvije ideje, jedna je da se na istoku uspostave zapovjedna mjesta, izgradi infrastruktura, razmjeste zalihe streljiva i opreme tako da dodatne snage mogu brzo doći i odmah postati operativne, a druga ideja je da se pojača stalni postav.

Najvjerojatnije je da će doći do kompromisa i kombinacije tih dvaju pristupa.

Samit počinje u utorak, 28. lipnja večerom sa španjolskim kraljem Filipom VI. U srijedu se održavaju radni sastanci čelnika država članica, a paralelno s tim i sastanci ministara obrane i ministara vanjskih poslova.

Ministri obrane će tijekom radne večere razgovarati o zapadnom Balkanu, a ministri vanjskih poslova o zemljama Sahela.

U hrvatskom izaslanstvu neće biti ni ministra vanjskih poslova ni ministra obrane.

U četvrtak su također predviđeni radni sastanci na najvišoj razini, a samit završava radnim ručkom.

Samit se održava na 40. obljetnicu članstva Španjolske, koja je ušla u NATO 30. svibnja 1982. godine kao 16. članica. Madrid je bio domaćin samita prije 25 godina, 8. i 9. srpnja 1997. godine, kada su Češka, Mađarska i Poljska dobile pozivnice za pregovore o članstvu u Savezu. Te tri bivše članice Varšavskog pakta pristupile su NATO-u nešto manje od dvije godine kasnije, 12. ožujka 1999., što je bilo prvo proširenje Saveza nakon hladnog rata.

Španjolska je dala i glavnog tajnika NATO-a Javiera Solanu, koji je tu dužnost obnašao od 1995. do 1999. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:47